cavre! Nama nije poznato da li se je povjednik u istinu izjavio onako, kako ,Kru- ma“ piše, ili nije; ali svakako, ako. mu je bilo krivo, mogao je ispraviti Krunu“ pu- tem novinskog ispravka ili posjetivši redak- pro- ciju, a ne polemizirati sa propovjedaonice i pretvoriti hram božji u plateju zadarskog kazališta. Pa vidilo se je, da je cijela stvar bila organizovana. Najprije padre Luca imao je u rukama talijanski prevod «ntrefileta koji su mu prijatelji priskrbili, a ti isti pri- jatelji udesili su stvar tako, da se erkva, koja prazna, elementima, je tijekom propovijedi bila prilično napuni pri koncu i koje sigurno u crkvu nije pri- baš to onim zvala pobožnost. Mi moramo najenergičnije prosvjedovati proti ovakovoj nedostojnoj i još kod nas ne čuvenoj profanaciji crkve, te pozivljemo crkovnu vlast, da ovakove škan- dale za uvijek onemogući. Valjda se ne će crkvama Hrvati budu pak čak i sa trpjeti i to, da i u izloženi sramotnim insultima, propovjedaonice. Zadarski neredi. — Nema broja za- darskih / hrvatskih novina, gdje ne ćete naći po više vijesti kako talijanska fukara zadirkiva, vrijeđa, na Hrvate. insultira, tuče, puca iz revolvera itd. Zadarske novine više puta su pozvale najvišu policajnu vlast, da spriječi takove skandale i da poduzme potrebite mjere, ali uzalud. Sad ipak kao da se i ona probuđuje. Zadnja Smotra“ ima dva dosta oštra priop- ćena, jedan hrvatski a drugi talijanski. Pri- znaje, da su iskazi u Zadru postali vrlo oz- ,Manifestacije u erkyi“, o kojima javljamo na dragom mjestu. biljni, te osobito osuđuje Spominije sakobe na ulicama, napadaje, aten- tate kamenom, hitce iz revolvera itd. Oče- kuje, da će općina poduzeti shodnije odredbe prama svojim organima za energično i ne- pristrano postupanje. Ako ne, tada će sama državna vlast .zdati najenergičnije naredbe, da se neredi ne uzmognu ponoviti. NA, upravilo nadbiskapskoj kuriji notu, kojom kudi poznati incidenat n stolnoj crkvi, izaz- van od paduvanskog kapucina Lake i prijeti, uporabom kaznenog List“ doznaje, da je namjesništvo u slučaju ponovljenja, zakona. Zemaljski odbor pak obratio se je ener- gičnom notom na namjesništvo, prosvjedu- jući proti neredima u Zadru i zahtijevajući odlučne mjere, da im se stane na kraj. Austro-ugarska nagodba i Dalma- cija. Pod ovim naslovom Zagrebačka ,Hr- vatska“ bna članak, gdje se ističe, kako bi bilo dobava se pokrene pitanje sjedinjenja Dalmacije sa Hrvatskom. Među ostalim veli ovo: Ako stoji, da mi Ugarska i Dalmacija, u pogledu Dalmacije imađemo — razgovara saino sa kraljem, onda bi to pitanje tim više imalo uzeti u -| retres, i Austrija nepripadno i protuzakonito pridr- žala Dalmaciju i sistimatski ju uništavala. Mi držimo, da je sada, nakon što je na javu izbilo, da će se nagodba eventualno tako sklopiti na 20. godina, da će u njoj biti = sa lržana carinska rastava, mvlošao odlačan čaš, da se u toj nagodbi riješi i pitanje Dalmacije. Promaši- ovaj neltjednu li Madžari u tom. pogledu odlučno poraditi, onda smo na čisti, na Čemu smo i što nam je očekivati, a prema tomu. treba da zanzmemo i stano- vi te. Tu nebi smjelo biti razlike među po- litičkim strankama, nego bi se imali složiti se jer si je te i gospodarska, li se čas ali svi kao jedan čovjek, a i Dalmacija bi ima-_ la reći svoju. ,Glas Šibenskog Kremenjaka“. — Primili smo iz Šihenika letak gdje Vodstveni Odbor Hrv. Stranke ili stranke Kremenjaka u Šibeniku, koji su u opoziciji proti sadašnjoj općinskoj upravi, javlja da istupa javno u borbu i da će iz- / davati svakog četvrtka list pod imenom , Glas Šibenskog Kremenjaka“. Listu će, kako se može razumjeti, biti glavna zadaća da vodi borbu sa sadašnjom općihskom upravom, a imao bi služiti i za izbornu agitaciju u prilog D.ru Iljadici a proti D.ra Dulibiću. Iz Hrvatskog sabora. — U pone- djenik je prihvaćen u trećem čitanju auto- nomni proračun, a sabor je nastavio raspra- vljati o zakonskoj osnovi za nutarnju kolo- nizaciju i iseljivanje. Osnova je primljena debati, u generalnoj te u prvom i drugom čitanja. Kod specijalne debate predložili su zast. Popović i Zatluka da se kol 8. tačke Provedba zakona povjerava se banu“, umetne banu ,Hrvatske, Slavonije i Dalma- cije“. Prijedlog je primljen. U sjednici od utornika primljena je ta osnova u trećem čitanju. MRaspravljalo se o zakonu za sudačku neodvisnost. Govorio je Lorković, Frank i drugi. U popodnevnoj sjednici došlo je do skandala. Zastupnici su se psovali do mile volje. Povoda je dao EFle- obrazlažuć svoju interpelaciju o šire- nju svesrpskih ideja. U srijedu prije nego je sabor prešao na dnevni red predsjednik je podijelio najstroži € a tie ukor zast. Elegoviću radi njegova ponašanja govie u večernjoj sjednici od utornika, i radi izra- ženog usklika (Dolje ugarski kralj!) jer da nije dozvoljeno stavljati u debatu posvećena Nastavila rasprava o su dačkoj neodvisnosti, osobu kralja. se te je govorilo više za- stupnika. Osnova je prihvaćena, a po tom se prešlo na osnovu zakona o nazivlju mjesta i općina, koja je također prihvaćena. Hrvatska Vjeresijska Banka. > 1 v oči glavne skupštine ovog zavoda, na iš se ima zaključiti prvo povišenje akcijonarne glavnice, red je da se i mi na njegovo poslovanje osvrnemo. Hrvatska Vjesesijska Banka, koja razvija svoju djelatnost po cijeloj našoj pokrajini, osobito mas zanima, jer i ona, kao i drugi naši domaći zavodi, treba da skromnim sredstvima \ uzdrži utakmicu sa velikim bečkim zavodima, koji se trse, bilo direktno, bilo putem svojih tršćanskih podružnica, da za sebe osiguraju područje naše pokrajine. Naši pokrajinski zavodi, nek nam je dozvo- ljeno kazati, ekonomskom polju stijeg decentralizacije, te tako brane, da Dal uzdrže na macija potpadne pod upliv njemačkih i trš- čansko-talijanskih zavoda, što je od velike za- mašitosti za očuvanje naše gospodarske neod- visnosti. Dužnost je dakle naša, da podupi- remo njihovo djelovanje, te da potpomažemo njihovom razvitku. Hrvatska Vjeresijska Banka najmlađi je novčani zavod u pokrajini, a može se slo- bodno kazati, da je. jedan od najagilnijih. Osnovana pod konac g. 1902., u kratko doba od četiri godine ootičlo Je. tri podružnice, u Šibeniku, gdje do tada nije bilo u_ opće novčanog zavoda, u Zadru, gdje nije bilo hrvatskog novčanog zavoda tć napokon pro- lovinom prošle godine u Spljetu, gdje i ako Naš Glas“, _ postoji više banaka, ipak je našla takovog sasretanja, da se već sada može podičiti li- jepom klijentelom i dobrim uspjesima, što je najbolji dokaz, da je bila i tamo potiebita. Osnovna glavnica od K 500.000 biti će sutra povišena zaključkom glavne skupštine na K 1,000.000,a u isto doba zatražiti će se državno odobrenje, da se ta glavnica smije povisiti na K 5,000.000. Poslovanje i razvoj Hrvatske Vjeresijske Banke najbolje će se razabrati po podacima, pruženim nam od iste banke, koji su sadržani u ovoj tablici: | Vo DOM OO MR a a a -SGEDEBEOJI- PO S | i o u e ni] | 8 S88E83 S328388 | 8 OAGAAKODOČOARDO | od GR e GS ion 12%| & oBSRERISEES io # na Cc 2 ce S 5 2 Ta Ž% o 00 GR M O z Q a s2828828883I|1 | =oOoOĆAVaDoDDDSEeE (i e s828382888 | Se RQG)CQNADRpRmMRNOČOOE I e GQ Fr GQ WW O GG. tr ' a i = s SEBE S8S a PRREZEBB a E oi NE: e so. a DE E mi O E E s E 30 38 S H.1EB = Ce O m O b> o O O i . s DmMO GD m o Č AN > E s ISšIŠ8S IŠ vl S 83 RO M st. = _—- —- = - - la] Ž | A wi a s oO O 2 0 O u + RR RO ON 2.8 1 i, 8 U soo - CZ. 2 S be nod e a >| ečETIČEEESESI si a jad SS GR a £| SŽ IŽ RSGQESEGQSEA s POČASNO M BN - e oO S“ s| QCD 2 | | o E mad. 0 AD OO, O ko oO *a GI U > O. BQ I S38E88 | == Doe. VM No I OG | = aeEaesBiee tete 88 OSE REAaC s za g m" oO O a s > Je 8 — ERE JEDINE Ea a Q 0.8. BB 3 || il GQ OoGOI SG > S oN k. .e FRS RSŠZ RE 2% i e MToOemOCOĆAAGRO GIF | 8 888880808 IBRO i = i OO & AB - Ma KČ s E o e _- m o U ru -. o ao e > s oO 1 2885885381 18 SDeLRCDRJN O e i e ČI O O O a BP = g = I8SE$S328$.88 mo e GI O Di Mao CO 2 3| SSAŠEČ EH a o 7 PD. DO 08 - a - e > m Tr] . . . . . . . . . . . . . p . . . . . . RKO MiM s ii Bs<s . ž ' o z sr . ple igo Ser > 205 S KOA E Gi g: S Ss SPRE RES a va £ Bo. <. 8 s a = . e " , 3 E + s 3 . Mu. O = S l s n : Goga = 8 = Đv 8 8:2 < 83! s 2.8.3. £ 3B #8 > S Y PNE +. . U same četiri godine narasli su dakle vjerovnici (ulošci na knjižice i u tekućem računu) na K 5,728.920-93 a ukupni promet koji je u prvoj godini izftosio K 29,502.513.04 dosegao je u četvrtoj gođ. na K 118,981 .600.18. Kako se vidi razvitak je ovog zavoda veo- ma brza služi kao dokaz, da banka spretno razvija svoje poslovanje. = $) Ako bude prihvaćen prijedlog upravnog vijeća. RN... RS RJIRR.JII RNS REL