prijestolonasljednika, ministre, državne od- vjetnike ili suce, kao i ma zapovjednike vojnih odjela što uzdržavaju red, biti će osuđen na smrt. Nadalje je odobren zajam od nekoliko milijuna leva, koji će naročito služiti, da se uredi tajna i javna policija u Bukarskoj, a napose u Sofiji, gdje će tako rekuć čitave čete policijota čuvati kneza, ministre, visoke činovnike i druge vladine ljude od atentata Iza ovog lijepog“ rada Sobranje je bilo zatvoreno. —m—————————————————————— Dubrovnik, 29. ožujka 1907. Austrijska vlada i svećenstvo. — Novine donose zakletvu, koju imade da u ruke političkog izaslanaka položi svaki sve- ćenik pri ustoličenju erkovnog beneficija. U toj zakletvi imade čisto policajnih obveza kao n. pr.: Ja potpisani kunem se i obećajem Bogu na sv. evanđelju, itd. itd. .... i ako u mojoj Župi, ili drugdje budem doznao, da se što snuje na štetu države, to ću odmah dojaviti vladi. (Vladin cirkular, 3. VII. 1845 Br. 10405 (R. L. O. D. br. 3 str. 538 godina 1845). i Razumijemo,da svećenika karaktera i raz- borita koji znade razabrati ,,štetu države“, , od političkih i narodnih aspiracija, ovakova za- kletva ne će zavesti na stramputice ; ali je žalosna istina, da nijesu svi takovi svećenici Neznalicu i slabića ova zakletva čini u- pravo robom države, prostim policajom. On preuzimlje na sebe ulogu prostog detektiva i misli, da je na to obvezan, jer se je za- kleo. Možda je baš na to i vladina okruž- nica računala, ali pravom se pita, ,Novi List“, gdje su bili biskupi, gdje Rim, da zapriječe ovako izrabljivanje — svećeničkog zvanja u svrhe policije? Zar je konkordat, davajuć crkvi i državi neka privilegija, ob- vezao s druge strane svećenstvo na slične uloge ? Akcija za unapređenje Dalmacije. —javljaju nam, da će izraditi jedan pro- gram, da se uvede umjetno šumarstvo u Dalmaciji i to kroz 10-15 godina. Sa temelj- nim radnjama da će se početi još ove godine; ustrojit će se šumarska gojilišta veća i manja za pojedine kotare koji će se odatle opskrbljivati mladikama za nasad. Oko 18 hektara neobrađenog zemljišta, koje je dobrovoljno od pojedinih općina bilo us- tupljeno, pošumit će se, a nastojat će se dobavit još više zemljišta. Prema tome za pošumljivanje sukcesivno biti će povišena subvencija na godišnje 200.000 kruna. Po- visit će se i šumarski personal kod oblasti u Dalmaciji. Ribarsko Društvo ,, Adria“ u Beču — poslalo nam je prospekat svog budućeg rada. Tu je izračunano koliko bi se imalo kupiti ribe u Dalmaciji na godinu, te onda van Dalmacije prodati. Na svrsi osto bi godišnji dobitak od 30 na uloženi kapital. Prva glavnica iznositi će 150.000 kruna, a biti će podijeljena na 750 akcija po 200 kruna. Do potrebe glavnica će se inoći po- visiti s vremenom i na 500.000 kruna. Pro- tektor društva jest Nj. Vis. Nadvojvoda Frano Ferdinand, glavni predsjednik Ivan grof Harrach, a uz njega general "Tomičić, Hofrat Dr. Ploi, gener. konsuo E. Nowak. Broj birača u Dalmaciji. — Po pr- vom popisu birača za nastajne opće izbore za carevinsko vijeće, što su ga općine uči- nile ima u pokrajini ukupno 141.226 birača, koji su po dotičnim izbornim kotarima raz- dijeljeni ovako : Izborni kotar 1. Zadar, Rab itd. birača 16.240 2, Benkovac, Kistanje itd. 15.311 3, Šibenik, Tijesno itd. , 15.147 4. Drniš, Trogir itd. so 12.754 3. Sinj, Vrlika s. 12.798 6. Spljet : . 10.758 7. Imotski, Omiš , 13.630 8. Hvar, Vis, Brač so 10.404 9. Makarska, Vrgorac, Metko- vić itd. , 12.960 10. Dubrovnik, Korčula itd. 18:30 11. Kotor, Perast itd. že 8.003 Zastupnik V. Milić o kraljevoj izjavi. U zadnjem broju Nar. Lista“ časni zast. Vieko Milić raspravlja o poznatoj kra- ljevoj izjavi, upravljenoj hrvatskome saboru. Gosp. Milić iznaša na vidjelo neke činjenice, koje do sada ne bijahu opažene. U pogled prve tačke kraljeve izjave, to jest o brzojavci predsjedništva hrv. sa- bora na dalmatinske biskupe u poslu glago- ljice, navađa, kako ne može biti stvarnoga razloga za kraljev prikor. Dalmatinski je sabor to isto i ioš u goroj formi učinio god. 1902 kad je prihvatio predlog, neka zem. odbor u obrazloženoj spomenici zatraži od samoga pape, da prizna čilavome hrv. na- rodu pravo služiti se glagoljicom. Ipak ni vlada ni vladar ne zamjeriše tome, premda naš sabor nema ni izdaleka onaj djelokrug, koji po nagodbi pristoji zagrebačkome. Glede druge tačke izjave o predlogu, da se zamoli amnestija političkih zlodjela, navađa gospodin Milić, kako pravo peticije u ustavnoj zemlji pripada svakom građaninu, a nekmo li korporaciji, skupštini, saboru. Kad se traži ne dira se u pravo, pače ga se i svečano priznaje. Zato sabor Dalma- tinski skoro svake godine traži amnestiju iseljenika, koji su potpali vojnom kazne- nom zakonu. Pa ni radi toga dahnatinskome saboru nije se nigda zamjevilo, premda on nema nadležnosti u sudbenim poslovima. 1 onda dapače, kad su dalm. zastupnici. god. 1903 išli pred kralja, da se zauzmu za osu- đenike u Hrvatskoj, nije im se reklo, da diraju u pravo kralja, nego da se iz Au- strije ne može poduzeti koraka odnosećih se na Ugarsku. Nema nikakve razlike dakle u postupanju među dalmatinskim i hrvatskim saborom u oba ova pitanja. Na ipak ovdje spada ona: si duo faciunt idem, non est idem. Dapače za ono što na mnogo teži način zaključi je- dan sabor, koji ima jedno puko ekonomsko upravno područje, ne zamjera mu se; a drugi, koji ima u svojim rukama autonomno zakonodavstvo, zaključi isto što i oni u o- preznijoj formi, dobija ,očinski“ ukor Kralj e naravno za sve ovo neodgovoran, stoga mora da je. odgovoran njegov ministar za Hrvatsku, jer je vladara svjetovao na onu izjavu. List Hrv. Stranke u Spljetu — Sloboda“ javlja: Dr. Trumbić i drugovi, koji su bili dobili koncesiju za štam pariju a Spljetu, izdavat će od 1. aprila o. g. novi politički list, koji će se tiskati u Narodnoj 'Tiskari“, što sada izdaje ,N. Jedinstvo“. Iz toga se zaključuje, da su se odrekli misli, da otvore novu štampariju. Iz hrvatskog sokolstva. — ne 25. o. mj, obdržavala se u Volovskom godišnja skupština odbora hrvatskog sokolskog Saveza. Podstarješina Saveza Cezar Akačić izvijestio je u svom govoru o radu Saveza, te se osobi- tim zadovoljstvom osvrnuo na na redak so- kolstva u Hrvatskoj. Sokolska misao je obuhvatila ne samo široke slojeve nego i najbolje elemente našega društva“. Osobito je istakao prošlogodišnji svesokolski slet u Zagrebu. ,Na sletu se u velikoj mjeri po- kazala svijest i moralna snaga hrvatskoga naroda, koji ga je sa najvećim oduševlje- njem pratio. One tisuće hrabre sokolske mladeži svakoga su zadivile i obodrile na rad za sokolstvo i domovinu“. Sa zahval nošću je spomenuo slavensku braću, koja su sletu u velikom broju prisustvovala. Zatim je tajnik Dr. Bučar pročitao svo- je izvješće, blagajnik Dr. L. Mazzura pre- kazao račune, a vođa Šulce izvijestio s teh- ničkom djelovanju Saveza. Sva su izvješća primljena na znanje i odobrena. Na skupštini su predložene i prihvaće- ne dvije osnove: osnova pravila ,Hrvatskog Sokolskog Saveza“ i osnova pravila ,Hrvat- ske Sokolske Župe“. Prama drugoj osnovi Savez će sastojati iz sokolskih župa, od ko- jih će svaka obuhvatati po više sokolskih društava. Župe se imaju osnovati u ovim gradovima, a svaka će imati svoje ime: Za- greb (Fonova Župa), Karlovac (Zrinjskijeva) Sisak (Ljutovidova), Belovar (Preradovićeva) Požega (Imbrišimovićeva), Osjek (Štrosma- ierova), Mitrovica (Jelačićeva), Sušak (Fran- kopanova), Senj (*), Gospić (7), Otočac (?), Šibenik (Krešimirova), Dubrovnik (Gundu- lićeva), Pula ili Opatija-Volovsko (Viteziće- va). Nu glede sjedišta i naziva Župe imadu se sporazumjeti pojedina sokolska društva, koja će istu sačinjavati, te će svoj zaklju- čak javiti Savezu. Napokon se birao novi odbor Saveza : starješina Dr. S. pl. Miletić, podstarješme prof. Lazar Car i Cezar Akačič, tajnici Dr. Dragutin Janeček i Dr. Lav Mazzura, bla- gajnik Milan Vaniček, vođa Drag. Šulee. Dr. Bučar bio je izabran ponovno za taj- nika. ali se zahvalio, te mu je bilo izraže- no piznanje. Odlučeno je bilo također izra- ziti priznanje članu Sušačkog Sokola Jaku Supilu, koji je, kako je poznato prošloga rajna u onoj navali riječkih talijanaša na sokolaše prigodom njihova povratka sa sleta bio onako teško sasječen u obrani sokolske hrvatske zastave. Izbori u zajednički sabor. — U sjednici hrv. sabora od 26 o. mj. obavljeni su izbori osmorice delegata za zajednički sabor, čija mjesta su bila ispražnjena. Iza- brano je šest zastupnika koalicije: Dr. Ivan Lorković, Vaso Muačević, Dr. Matej Novo- sel, Milan Roje, Frano Supilo i Dr. Fran Vrbanić, te dva velika župana: "Teodor Ge- orgijević i Petar Dragan Turković. 'Time bi bi bilo riješeno pitanje da će doći do krize u koaliciji, ako se izaberu madžaroni. Mad- žavoni su ostali mrtvi gdje su, a domalo nadajmo se da će biti i u grob polepani. Saborsko zasjedanje odgođeno. — U utornik je odgođeno saborsko zasjedanje na neizvjesno vrijeme ali ne kraljevskim reskriptom, kako se sumnjalo. Po svo) pri- lici da će sabor biti opet sazvan koncem svibnja ili najdalje početkom lipnja. Vlada ima da kroz to vrijeme spravi neke zak. “ osnove; naročito o osiguranju radnika, po- dupiranju industrije, zakon o emigraciji, za- kon o odnošaju radnika i poslodavalaca, i nekć druge kao verifikacije itd. Međutim će razni saborski odbori raditi, a naročito odbor za izbornu reforma. i