prijestolonasljednika, ministre, državne od-
vjetnike ili suce, kao i ma zapovjednike
vojnih odjela što uzdržavaju red, biti će
osuđen na smrt. Nadalje je odobren zajam
od nekoliko milijuna leva, koji će naročito
služiti, da se uredi tajna i javna policija u
Bukarskoj, a napose u Sofiji, gdje će tako
rekuć čitave čete policijota čuvati kneza,
ministre, visoke činovnike i druge vladine
ljude od atentata Iza ovog lijepog“ rada
Sobranje je bilo zatvoreno.

—m——————————————————————

Dubrovnik, 29. ožujka 1907.

Austrijska vlada i svećenstvo. —
Novine donose zakletvu, koju imade da u
ruke političkog izaslanaka položi svaki sve-
ćenik pri ustoličenju erkovnog beneficija.

U toj zakletvi imade čisto policajnih
obveza kao n. pr.: Ja potpisani kunem se
i obećajem Bogu na sv. evanđelju, itd. itd.
.... i ako u mojoj Župi, ili drugdje
budem doznao, da se što snuje na
štetu države, to ću odmah dojaviti
vladi. (Vladin cirkular, 3. VII. 1845 Br.
10405 (R. L. O. D. br. 3 str. 538 godina
1845). i

Razumijemo,da svećenika karaktera i raz-

borita koji znade razabrati ,,štetu države“, ,

od političkih i narodnih aspiracija, ovakova za-
kletva ne će zavesti na stramputice ; ali je
žalosna istina, da nijesu svi takovi svećenici
Neznalicu i slabića ova zakletva čini u-
pravo robom države, prostim policajom. On
preuzimlje na sebe ulogu prostog detektiva
i misli, da je na to obvezan, jer se je za-
kleo. Možda je baš na to i vladina okruž-
nica računala, ali pravom se pita, ,Novi
List“, gdje su bili biskupi, gdje Rim, da
zapriječe ovako izrabljivanje — svećeničkog
zvanja u svrhe policije? Zar je konkordat,
davajuć crkvi i državi neka privilegija, ob-
vezao s druge strane svećenstvo na slične

uloge ?

Akcija za unapređenje Dalmacije.
—javljaju nam, da će izraditi jedan pro-
gram, da se uvede umjetno šumarstvo u
Dalmaciji i to kroz 10-15 godina. Sa temelj-
nim radnjama da će se početi još ove
godine; ustrojit će se šumarska gojilišta
veća i manja za pojedine kotare koji će se
odatle opskrbljivati  mladikama za nasad.
Oko 18 hektara neobrađenog zemljišta, koje
je dobrovoljno od pojedinih općina bilo us-
tupljeno, pošumit će se, a nastojat će se
dobavit još više zemljišta. Prema tome za
pošumljivanje sukcesivno biti će povišena
subvencija na godišnje 200.000 kruna. Po-
visit će se i šumarski personal kod oblasti
u Dalmaciji.

Ribarsko Društvo ,, Adria“ u Beču
— poslalo nam je prospekat svog budućeg
rada. Tu je izračunano koliko bi se imalo
kupiti ribe u Dalmaciji na godinu, te onda
van Dalmacije prodati. Na svrsi osto bi
godišnji dobitak od 30 na uloženi kapital.
Prva glavnica iznositi će 150.000 kruna, a
biti će podijeljena na 750 akcija po 200
kruna. Do potrebe glavnica će se inoći po-
visiti s vremenom i na 500.000 kruna. Pro-
tektor društva jest Nj. Vis. Nadvojvoda
Frano Ferdinand, glavni predsjednik Ivan
grof Harrach, a uz njega general "Tomičić,
Hofrat Dr. Ploi, gener. konsuo E. Nowak.

Broj birača u Dalmaciji. — Po pr-
vom popisu birača za nastajne opće izbore
za carevinsko vijeće, što su ga općine uči-
nile ima u pokrajini ukupno 141.226 birača,

 

koji su po dotičnim izbornim kotarima raz-
dijeljeni ovako :
Izborni kotar

1. Zadar, Rab itd. birača 16.240
2, Benkovac, Kistanje itd. 15.311
3, Šibenik, Tijesno itd. , 15.147
4. Drniš, Trogir itd. so 12.754
3. Sinj, Vrlika s. 12.798
6. Spljet : . 10.758
7. Imotski, Omiš , 13.630
8. Hvar, Vis, Brač so 10.404
9. Makarska, Vrgorac, Metko-

vić itd. , 12.960
10. Dubrovnik, Korčula itd. 18:30
11. Kotor, Perast itd. že 8.003

Zastupnik V. Milić o kraljevoj
izjavi. U zadnjem broju Nar. Lista“ časni
zast. Vieko Milić raspravlja o poznatoj kra-
ljevoj izjavi, upravljenoj hrvatskome saboru.
Gosp. Milić iznaša na vidjelo neke činjenice,
koje do sada ne bijahu opažene.

U pogled prve tačke kraljeve izjave,
to jest o brzojavci predsjedništva hrv. sa-
bora na dalmatinske biskupe u poslu glago-
ljice, navađa, kako ne može biti stvarnoga
razloga za kraljev prikor. Dalmatinski je
sabor to isto i ioš u goroj formi učinio god.
1902 kad je prihvatio predlog, neka zem.
odbor u obrazloženoj spomenici zatraži od
samoga pape, da prizna čilavome hrv. na-
rodu pravo služiti se glagoljicom. Ipak ni
vlada ni vladar ne zamjeriše tome, premda
naš sabor nema ni izdaleka onaj djelokrug,
koji po nagodbi pristoji zagrebačkome.

Glede druge tačke izjave o  predlogu,
da se zamoli amnestija političkih zlodjela,
navađa gospodin Milić, kako pravo peticije
u ustavnoj zemlji pripada svakom građaninu,
a nekmo li korporaciji, skupštini, saboru.
Kad se traži ne dira se u pravo, pače ga
se i svečano priznaje. Zato sabor Dalma-
tinski skoro svake godine traži amnestiju
iseljenika, koji su potpali vojnom  kazne-
nom zakonu. Pa ni radi toga dahnatinskome
saboru nije se nigda zamjevilo, premda on
nema nadležnosti u sudbenim poslovima. 1
onda dapače, kad su dalm. zastupnici. god.
1903 išli pred kralja, da se zauzmu za osu-
đenike u Hrvatskoj, nije im se reklo, da
diraju u pravo kralja, nego da se iz Au-
strije ne može poduzeti koraka odnosećih
se na Ugarsku.

Nema nikakve razlike dakle u postupanju
među dalmatinskim i hrvatskim saborom u
oba ova pitanja. Na ipak ovdje spada ona: si
duo faciunt idem, non est idem. Dapače za
ono što na mnogo teži način zaključi je-
dan sabor, koji ima jedno puko ekonomsko
upravno područje, ne zamjera mu se; a
drugi, koji ima u svojim rukama autonomno
zakonodavstvo, zaključi isto što i oni u o-
preznijoj formi, dobija ,očinski“ ukor Kralj
e naravno za sve ovo neodgovoran, stoga
mora da je. odgovoran njegov ministar za
Hrvatsku, jer je vladara svjetovao na onu
izjavu.

List Hrv. Stranke u Spljetu —
Sloboda“ javlja: Dr. Trumbić i drugovi,
koji su bili dobili koncesiju za štam pariju
a Spljetu, izdavat će od 1. aprila o. g. novi
politički list, koji će se tiskati u Narodnoj
'Tiskari“, što sada izdaje ,N. Jedinstvo“. Iz
toga se zaključuje, da su se odrekli misli,
da otvore novu štampariju.

Iz hrvatskog sokolstva. — ne 25.
o. mj, obdržavala se u Volovskom godišnja
skupština odbora hrvatskog sokolskog Saveza.
Podstarješina Saveza Cezar Akačić izvijestio je

u svom govoru o radu Saveza, te se osobi-

tim zadovoljstvom osvrnuo na na redak so-

kolstva u Hrvatskoj. Sokolska misao je
obuhvatila ne samo široke slojeve nego i
najbolje elemente našega društva“. Osobito
je istakao prošlogodišnji svesokolski slet u
Zagrebu. ,Na sletu se u velikoj mjeri po-
kazala svijest i moralna snaga hrvatskoga
naroda, koji ga je sa najvećim oduševlje-
njem pratio. One tisuće hrabre  sokolske
mladeži svakoga su zadivile i obodrile na
rad za sokolstvo i domovinu“. Sa zahval
nošću je spomenuo slavensku braću, koja
su sletu u velikom broju prisustvovala.

Zatim je tajnik Dr. Bučar pročitao svo-
je izvješće, blagajnik Dr. L. Mazzura pre-
kazao račune, a vođa Šulce izvijestio s teh-
ničkom djelovanju Saveza. Sva su izvješća
primljena na znanje i odobrena.

Na skupštini su predložene i prihvaće-
ne dvije osnove: osnova pravila ,Hrvatskog
Sokolskog Saveza“ i osnova pravila ,Hrvat-
ske Sokolske Župe“. Prama drugoj osnovi
Savez će sastojati iz sokolskih župa, od ko-
jih će svaka obuhvatati po više  sokolskih
društava. Župe se imaju osnovati u ovim
gradovima, a svaka će imati svoje ime: Za-
greb (Fonova Župa), Karlovac (Zrinjskijeva)
Sisak (Ljutovidova), Belovar (Preradovićeva)
Požega (Imbrišimovićeva), Osjek (Štrosma-
ierova), Mitrovica (Jelačićeva), Sušak (Fran-
kopanova), Senj (*), Gospić (7), Otočac (?),
Šibenik (Krešimirova), Dubrovnik (Gundu-
lićeva), Pula ili Opatija-Volovsko (Viteziće-
va). Nu glede sjedišta i naziva Župe imadu
se sporazumjeti pojedina sokolska društva,
koja će istu sačinjavati, te će svoj zaklju-
čak javiti Savezu.

Napokon se birao novi odbor Saveza :
starješina Dr. S. pl. Miletić, podstarješme
prof. Lazar Car i Cezar Akačič, tajnici Dr.
Dragutin Janeček i Dr. Lav Mazzura, bla-
gajnik Milan Vaniček, vođa Drag. Šulee.
Dr. Bučar bio je izabran ponovno za taj-
nika. ali se zahvalio, te mu je bilo izraže-
no piznanje. Odlučeno je bilo također izra-
ziti priznanje članu Sušačkog Sokola Jaku
Supilu, koji je, kako je poznato prošloga
rajna u onoj navali riječkih talijanaša na
sokolaše prigodom njihova povratka sa sleta
bio onako teško sasječen u obrani sokolske

hrvatske zastave.

Izbori u zajednički sabor. — U
sjednici hrv. sabora od 26 o. mj. obavljeni
su izbori osmorice delegata za zajednički
sabor, čija mjesta su bila ispražnjena. Iza-
brano je šest zastupnika koalicije: Dr. Ivan
Lorković, Vaso Muačević, Dr. Matej Novo-
sel, Milan Roje, Frano Supilo i Dr. Fran
Vrbanić, te dva velika župana: "Teodor Ge-
orgijević i Petar Dragan Turković. 'Time bi
bi bilo riješeno pitanje da će doći do krize
u koaliciji, ako se izaberu madžaroni. Mad-
žavoni su ostali mrtvi gdje su, a domalo
nadajmo se da će biti i u grob polepani.

Saborsko zasjedanje odgođeno. —
U utornik je odgođeno saborsko zasjedanje
na neizvjesno vrijeme ali ne kraljevskim
reskriptom, kako se sumnjalo. Po svo) pri-
lici da će sabor biti opet sazvan koncem
svibnja ili najdalje početkom lipnja. Vlada
ima da kroz to vrijeme spravi neke zak.

“ osnove; naročito o osiguranju radnika, po-

dupiranju industrije, zakon o emigraciji, za-
kon o odnošaju radnika i poslodavalaca, i
nekć druge kao verifikacije itd. Međutim će
razni saborski odbori raditi, a naročito odbor
za izbornu reforma.

 

i