fratra, ali priznati svoju pogrešku čovjeku čedne haljine ne bi moralo biti nemoguće. Vjerujemo i to, da će .tim pohvalnim pri- znanjem sam diplomaticus oboriti u prah svoje maštanije, kojim je do tri puta ,,Pra- vu“ dobrano napunio, ali nije ni to najve- ća nesreća, kad se je već našlo pravih um- nika, koji su na samrtnonr času oporekli svoja djela. Ovo je jedina bitno u cijeloj našoj po- lemici, kao što i uspjesi, neuspjesi li: riječke resolucije. Svi upiti i zakučice, koje je di- plomaticus ispripleo oko bitnoga samo su zacrtnje, na koje bi nas trebalo zavest, da zaboravimo na bitno i pustimo tako fratru izlaz. Ali do toga ne će doći. A gle, mi smo ,profesor historije, svećenik“, pa Ipak nam je mršava poznaja historije“ i »rabili smo samog Rabara, da ga pobijemo“ te nijesmo pročitali nego ,samo Rabarovo djelo“. Ovo nam kaže diplomaticus. Čekaćemo upita o resoluciji, a međutim pitamo i opet na odgovor glede našeg diplomaticusa stoji li ili me stoji njegova tvrdnja, da je probuđela narodna svijest i bez tuđinske pomoći ujedinila ; os/o- bodila Njemačku, Grčku, Srbiju, Bugarsku i Italiju. Mi bi se u ovom držali one Isuso- ve nek vaš odgovor bude da ili ne, jer sve što je preko toga, grešuo je“. Sve što Je preko toga puko je izvlačenje — nade- dajemo mi. : Non-Diplomaticus. Pismo iz Beču.. Rerolucija u Rumunjskoj. Dnevno do- Beč, 27. marta. nosi brzojavna žica, strahovitih i uznemiru- Jućih vijesti iz kraljevine Rumunjske. Po- krađena i zapaljena imanja; poubijene obi- telji. zakupnika tih imanja; opljačkani i oplijenjeni daćani ; opsjednuti manji gradovi; žestoki bojevi sa četama odaslanim za uni- štenje pokreta, mnogo mrtvih i ranjenilu te su neprestane vijesti, kojima razni corre- spondenz buran hrane već sedmicu dana dnevno štampu. Bto to su grozne vijesti, koje stižu iz zemlje Rumunjske, iz zemlje koja se je svakom činila veoma mirnom i zadovoljnom Da se može situacija dobro shvatiti, navesti ću samo dva primječa, koji Mnnogo i jasno govore. Zapovijedajući Moldave, gdje su nemiri najprije buknuli, izdao je general od proglas na vojsku. Proglas počinje : Vojnici ! Domovina je u pogibelji! = Bezodvlačno je potrebito, da_ju energično branimo. U pro- glasu se nadalje govori da zapovijednici je- dino odgovarajn — za djelovanje momčadi. Vojska se mora upotrebiti ondje, gdje je potrebita. Momčad ne smije pred nikim i u nikakvoj formi odustat, najmanje pak pred: ustašama. Infanterija mora samo oštrim me- čima pucat. Dakle kako se vidi iz ovog proglasa prava revolucija. Vojska je alarmirana i iz- dan proglas na nju, kako će se postupati kod uništenja revolucije. Interesantna i ka- rakteristična je epizoda, koja se je odigrala u rumunjskom parlamentu. Za vijećanja sa- bora stupi u salu u narodnom odijelu za- stupnik Voicelesen sav uzrujan i potresnim glasom zaviče:; »Spusile domovinu, ona pro- pada“, Preplašeno ga zapitašć : ,Što se je do- godilo“ # On odgovori : Bolje Je biti obješen, nego kao pravi sin domovine gledati takove strahote. Na stotine sela gori, na svim strana: "o Id 7 +244 ma vlada ubojstvo i krađa, čitava zemlja srće u proqgast. Naši vlastiti rođaci i svojta su ra- njeni, meso im režu sa njihovih tjelesa. Mi smo svi posvećeni smrti. Treba li komentara ovim vijestima ? Či- tava Rumunjska gori u plamenu revolucije i to najgore revolucije - re olucije agrarne. Isisavan narod od raznih zakupnika, ne ima- jući komad kruha da se prehrani, gladom prisiljen diže se na oružje, da oružanom rukom kazni svoje krvopije. Eto takova je logika ustanika i oni tim misijama i idejama vođeni osvećuju se na onim, koji su njih isisavali i na onim koji ih nijesu isisavali, Oni _ne znadu da sada razlikuju jedne i druge i neće da gube vrijeme u to, da ispituju, ko je pravedan, a ko nije. Oni gladni di- goše se proti bogatim. Za to kradu što se može ukrasti, žežu i pale imanja veleposjed- nika. Ni to im nije dosta, oni ih ubijaju ; žive ih spaljuju itd. Svak se u čudu pita: Odakle najenda- put ovi i ovakovi nemiri u toj zemlji koja se je činila mirna i zadovoljna. Malo stati- stike, pa se je odmah na čistu. Preko 80 čanstva živi od poljodjelstva i marvogojstva procenata ramunjskog pu- dakle ogromna većina seljački stališ. Ali i tih 80 postotaka nisu seljaci, koji imaju svoju zemlju, pa Je obrađuju, nego su velikom, pa čak ogromnom većinom kme- tovi (coloni), Ali kako je obično, jedna ne- sreća donosi sobom drugu. Tako i ovi kme- tovi ne mogu živjeti sa ono zemlje, što je imaju za obrađivanje, nego moraju u _ veli- kih posjednika uzimati po nekoliko zemlje u zakup, pa to obrađuju, da mogu prehra- niti sebe i obitelj. Na žalost pak oni ne mogu uzimati u zakup ovo imanje kod samih veleposjednika Većina bo te velike gospode, kojima pri- pada veći dio svih latifundija u Rumunjskoj ne živu na svojim imanjima, nego oni živu u velikim gradovima i kupalištima u ino- zemstvu. Oni obično, bolje redovito, daju svoj veleposjed u zakup dobrostojećim po- duzetnicima, ponajviše Židovima iz susjedne Rusije i Aastrije (Bukovine). Od ovih pak Židova moraju nesretni seljaci uzimati opet omanje komade zemljišta u zakup. U zadnje vrijeme ove parcele zemljišta silno su poskupile. Što Je prije stajalo 40 franaka, sada stoji najmanje 60, a i 70 da- pače 1.90. franaka. Poliko bi jadni seljaci morali plaćati svaku godinu, koju koće, da obrađuju to zemljišta. Pošto obično ne hi imali toliko novaca, da plate Židovima, :o bi morali, da ono, što ne bi mogli platiti, odrade. Tako bi ovi veliki zakapnici imali vazda vezane ove seljake, koji bi im morali raditi prije za njih, a onda tek za se. To Je bilo pravo ropstvo. Čini se, da nije bilo moguće pogoršati to jadno i nevoljno stanje bijednih seljaka. Ali i to se je dogodilo, i to na način, da su ovi velezakupnici nači- nili tako zvani trust. Oni obrađuju jedan jako maleni. dio zakupa, valjda petinu; ostalo daju a zakup seljacima jee im se tako jako dobro rentira. Oni seljacima daju u za- kup četverostruko više, nego su oni platili. Da su zakupnici domaći ljudi, valjda bi mnogo bolje bilo za seljake, ali od 1.445.000 hektara veleposjeda u Rumunjskoj nalazi se u zakupu kod stranaca (većinom Židova) 800.000 hektara, dakle "preko polovice, Vidi se po ovomu, stanje je bilo: uža- sno i agrarni je pokret buknuo velikim plamenom revolacije. Ustaše već marširaju . prama Bukareštu, glavnom gradu Rumuni- ske. Nitko nije na čistu, što nosi dan a što noć, Svak se u čudu pita, zašto marširaju proti glavnom gradu? [li se valjda za a- grarnim pitanjima krije i kakvo političko ? To je pitanje, koje će najbliža budućnost riješiti, a međutim svak sa nekim stra- hom očekuje daljnje vijesti. Za Dalmaciju. - Današnji , Fremden- blatt“ javlja, da će sa strane ministarstva za poljodjelstvo biti dana namjesniku u Za- dru svota od 250.000 kruna, radi sređenja voda u Dalmaciji, (za regulacija“ vododerina i potoka, onda proti poplavama itd.) Ta će proljeće ove godine upo- određena svota biti već u trebljena za budućnost će biti svota za Dalmaciju okruglo jedan milijun kruna. Najprije će se izraditi projekti, što je potrebnije, i kojim se redom imaju sve potrebe Dalmacije u tom pogledu riješiti Za tu svrhu će biti slijedećeg mjeseca oda- slana posebna komisija u Dalmaciju, koja će u dogovoru s namjesnikom i zemaljskim odborom, sastaviti plan, po kojem će se te stva.i uredići. Komisija sastojati će od od- jelnog savjetnika D.ra_ V. Deutseh-a, don- skog savjetnika D. Markus-a, i višeg šu- marskog savjetnika F. Wang-a. lin. poližički pregled. Ruska duma. — Duma je zaključila, da drži četiri puta sjednice: na sedmien i pr. pss do 6. sjednici od 26 o. mj. raspravljalo se o uki« to svaki dan od 11 pop. U niću ratnih sudova. Govorili su dugo mnogi zastupnici za taj predlog, a onda je ministar presjednik Stolypin dao izjavu. Razjasnio je kako su ti sudovi do danas bili neophodno potrebiti radi agitacije revolucijonaraca, koji bi ne samo državu htjeli kao repajdiku, nego do potpune propasti dovesti. Vlada dakle «la izvanrednim okolnostima i ograničiti ih za mora upotrebi ratne sudove u najskrajaje zločine, Značajne su riječi Stoly- pina, koje su na zastupnike učinile ne mali dojam: Gospodo, ja mogu sa ovoga mjesta odstupiti, ali znajte, da vladi nije moguće bez izvanrednih mjera uzdržati mir u državi. Na to je duma izabrala od 16. zastupnika, da kroz »4 ispitaju predlog, te da sen budućoj sjed- odbor sata nici konačno odluči. Smrt Pobjedonosceva. — Ine 23. 0. mj. umro je u Petrogradu liivši generalni prokuratof Sv. Sinoda Konstantin "Petrović Pobjedonoscev. Rodio se je u Moskvi 1827. a god. 1880. postao je viši prokurator sv. Sinoda. U toj časti za vlade AMekrandra 1I1. imao je velik upliv na državnu politiku. Pred tri godine odrekao se te časti, te se za nj više nije čulo, Reakcija u Bugarskoj. — Sobranje: u Sofiji prilivatilo je novi tiskovni zakon, koji je vlada predložila, a kome nema premca radi njegova itakeijonarstva. 1o no- vom zakona potpuno je iskjučena svaka mo- gućnost, da s slobodno vrši javna kritika. Procesualne i kaznene ustanove novog ti- skovnog zakona tako su drakonične, da Je ne samo gotovo onemogućeno izdavanje uo- vih novina, nego će i postojeći mnogi li- stovi po svoj prilici inovati prestati da izlaze, Osira toga Sobranje je prihvatilo os novu zakona o anarhističkim zločincima. Po tome zakonu, ko bi kušao atentat na kneza,