fratra, ali priznati svoju pogrešku čovjeku
čedne haljine ne bi moralo biti nemoguće.
Vjerujemo i to, da će .tim pohvalnim pri-
znanjem sam  diplomaticus oboriti u prah
svoje maštanije, kojim je do tri puta ,,Pra-
vu“ dobrano napunio, ali nije ni to  najve-
ća nesreća, kad se je već našlo pravih um-
nika, koji su na samrtnonr času oporekli
svoja djela.

Ovo je jedina bitno u cijeloj našoj po-
lemici, kao što i uspjesi, neuspjesi li: riječke
resolucije. Svi upiti i zakučice, koje je di-
plomaticus ispripleo oko bitnoga samo su
zacrtnje, na koje bi nas trebalo zavest, da
zaboravimo na bitno i pustimo tako fratru
izlaz. Ali do toga ne će doći. A gle, mi
smo  ,profesor historije, svećenik“, pa
Ipak nam je mršava poznaja historije“ i
»rabili smo samog Rabara, da ga pobijemo“
te nijesmo pročitali nego ,samo Rabarovo
djelo“. Ovo nam kaže diplomaticus.
Čekaćemo
upita o resoluciji, a međutim pitamo i opet

na odgovor glede našeg

diplomaticusa stoji li ili me stoji njegova
tvrdnja, da je probuđela narodna svijest i
bez tuđinske pomoći ujedinila ; os/o-
bodila Njemačku, Grčku, Srbiju, Bugarsku i
Italiju. Mi bi se u ovom držali one Isuso-
ve nek vaš odgovor bude da ili ne, jer
sve što je preko toga, grešuo je“. Sve što
Je preko toga puko je izvlačenje —  nade-
dajemo mi. :
Non-Diplomaticus.

 

Pismo iz Beču..

Rerolucija u Rumunjskoj. Dnevno do-

Beč, 27. marta.

nosi brzojavna žica, strahovitih i uznemiru-
Jućih vijesti iz kraljevine Rumunjske. Po-
krađena i zapaljena imanja; poubijene obi-
telji. zakupnika tih imanja; opljačkani i
oplijenjeni daćani ; opsjednuti manji gradovi;
žestoki bojevi sa četama odaslanim za uni-
štenje pokreta, mnogo mrtvih i ranjenilu te
su neprestane vijesti, kojima razni corre-
spondenz buran hrane već sedmicu dana
dnevno štampu. Bto to su grozne vijesti,
koje stižu iz zemlje Rumunjske, iz zemlje
koja se je svakom činila veoma mirnom i
zadovoljnom Da se može situacija dobro
shvatiti, navesti ću samo dva primječa, koji
Mnnogo i jasno govore.

Zapovijedajući Moldave,
gdje su nemiri najprije buknuli, izdao je

general od

proglas na vojsku. Proglas počinje : Vojnici !
Domovina je u pogibelji! = Bezodvlačno je
potrebito, da_ju energično branimo. U pro-
glasu se nadalje govori da zapovijednici je-
dino odgovarajn — za djelovanje momčadi.
Vojska se mora upotrebiti ondje, gdje je

potrebita. Momčad ne smije pred nikim i u

nikakvoj formi odustat, najmanje pak pred:

ustašama. Infanterija mora samo oštrim me-
čima pucat.

Dakle kako se vidi iz ovog proglasa
prava revolucija. Vojska je alarmirana i iz-
dan proglas na nju, kako će se postupati
kod uništenja revolucije. Interesantna i ka-
rakteristična je epizoda, koja se je odigrala
u rumunjskom parlamentu. Za vijećanja sa-
bora stupi u salu u narodnom odijelu za-
stupnik Voicelesen sav uzrujan i potresnim
glasom zaviče:; »Spusile domovinu, ona pro-
pada“, Preplašeno ga zapitašć : ,Što se je do-
godilo“ # On odgovori : Bolje Je biti obješen,
nego kao pravi sin domovine gledati takove
strahote. Na stotine sela gori, na svim strana:

"o Id 7 +244

 

 

ma vlada ubojstvo i krađa, čitava zemlja srće
u proqgast. Naši vlastiti rođaci i svojta su ra-
njeni, meso im režu sa njihovih tjelesa. Mi
smo svi posvećeni smrti.

Treba li komentara ovim vijestima ? Či-
tava Rumunjska gori u plamenu revolucije
i to najgore revolucije - re olucije agrarne.
Isisavan narod od raznih zakupnika, ne ima-
jući komad kruha da se prehrani,  gladom
prisiljen diže se na oružje, da oružanom
rukom kazni svoje krvopije. Eto takova je
logika ustanika i oni tim misijama i idejama
vođeni osvećuju se na onim, koji su njih
isisavali i na onim koji ih nijesu isisavali,
Oni _ne znadu da sada razlikuju jedne i druge
i neće da gube vrijeme u to, da ispituju,
ko je pravedan, a ko nije. Oni gladni di-
goše se proti bogatim. Za to kradu što se
može ukrasti, žežu i pale imanja veleposjed-
nika. Ni to im nije dosta, oni ih ubijaju ;
žive ih spaljuju itd.

Svak se u čudu pita: Odakle najenda-
put ovi i ovakovi nemiri u toj zemlji koja
se je činila mirna i zadovoljna. Malo stati-
stike, pa se je odmah na čistu.

Preko 80
čanstva živi od poljodjelstva i marvogojstva

procenata ramunjskog pu-

dakle ogromna većina seljački stališ.

Ali i tih 80 postotaka nisu seljaci, koji
imaju svoju zemlju, pa Je obrađuju, nego
su velikom, pa čak ogromnom većinom kme-
tovi (coloni), Ali kako je obično, jedna ne-
sreća donosi sobom drugu. Tako i ovi kme-
tovi ne mogu živjeti sa ono zemlje, što je
imaju za obrađivanje, nego moraju u _ veli-
kih posjednika uzimati po nekoliko zemlje

u zakup, pa to obrađuju, da mogu prehra-
niti sebe i obitelj.

Na žalost pak oni ne mogu uzimati u
zakup ovo imanje kod samih veleposjednika
Većina bo te velike gospode, kojima pri-
pada veći dio svih latifundija u Rumunjskoj
ne živu na svojim imanjima, nego oni živu
u velikim gradovima i kupalištima u ino-
zemstvu. Oni obično, bolje redovito, daju
svoj veleposjed u zakup dobrostojećim po-
duzetnicima, ponajviše Židovima iz susjedne
Rusije i Aastrije (Bukovine). Od ovih pak
Židova moraju nesretni seljaci uzimati opet
omanje komade zemljišta u zakup.

U zadnje vrijeme ove parcele zemljišta
silno su poskupile. Što Je prije stajalo 40
franaka, sada stoji najmanje 60, a i 70 da-
pače 1.90. franaka. Poliko bi jadni seljaci
morali plaćati svaku godinu, koju koće, da
obrađuju to zemljišta. Pošto obično ne hi
imali toliko novaca, da plate Židovima, :o
bi morali, da ono, što ne bi mogli platiti,
odrade. Tako bi ovi veliki zakapnici imali
vazda vezane ove seljake, koji bi im morali
raditi prije za njih, a onda tek za se. To
Je bilo pravo ropstvo. Čini se, da nije bilo
moguće pogoršati to jadno i nevoljno stanje
bijednih seljaka. Ali i to se je dogodilo, i
to na način, da su ovi velezakupnici nači-
nili tako zvani trust. Oni obrađuju jedan
jako maleni. dio zakupa, valjda petinu;
ostalo daju a zakup seljacima jee im se tako
jako dobro rentira. Oni seljacima daju u za-
kup četverostruko više, nego su oni platili.
Da su zakupnici domaći ljudi, valjda bi
mnogo bolje bilo za seljake, ali od 1.445.000
hektara veleposjeda u Rumunjskoj nalazi se
u zakupu kod stranaca (većinom Židova)
800.000 hektara, dakle "preko polovice,

Vidi se po ovomu, stanje je bilo: uža-
sno i agrarni je pokret buknuo velikim
plamenom revolacije. Ustaše već marširaju

.

prama Bukareštu, glavnom gradu Rumuni-
ske. Nitko nije na čistu, što nosi dan a
što noć,

Svak se u čudu pita, zašto marširaju
proti glavnom gradu? [li se valjda za a-
grarnim pitanjima krije i kakvo političko ?
To je pitanje, koje će najbliža budućnost
riješiti, a međutim svak sa nekim  stra-
hom očekuje daljnje vijesti.

Za Dalmaciju. - Današnji , Fremden-
blatt“ javlja, da će sa strane ministarstva
za poljodjelstvo biti dana namjesniku u Za-
dru svota od 250.000 kruna, radi sređenja
voda u Dalmaciji, (za regulacija“ vododerina
i potoka, onda proti poplavama itd.) Ta će
proljeće ove godine upo-
određena

svota biti već u
trebljena za budućnost će biti
svota za Dalmaciju okruglo jedan milijun
kruna. Najprije će se izraditi projekti, što
je potrebnije, i kojim se redom imaju sve
potrebe Dalmacije u tom pogledu riješiti
Za tu svrhu će biti slijedećeg mjeseca oda-
slana posebna komisija u Dalmaciju, koja
će u dogovoru s namjesnikom i zemaljskim
odborom, sastaviti plan, po kojem će se
te stva.i uredići. Komisija sastojati će od od-
jelnog savjetnika D.ra_ V. Deutseh-a, don-
skog savjetnika D. Markus-a, i višeg šu-
marskog savjetnika F. Wang-a.
lin.

 

poližički pregled.

Ruska duma. — Duma je zaključila,
da drži četiri puta sjednice: na sedmien i
pr. pss do 6.
sjednici od 26 o. mj. raspravljalo se o uki«

to svaki dan od 11 pop. U
niću ratnih sudova. Govorili su dugo mnogi
zastupnici za taj predlog, a onda je ministar
presjednik Stolypin dao izjavu. Razjasnio je
kako su ti sudovi do danas bili neophodno

potrebiti radi agitacije revolucijonaraca, koji

bi ne samo državu htjeli kao repajdiku,

nego do potpune propasti dovesti. Vlada
dakle «la

izvanrednim okolnostima i ograničiti ih za

mora upotrebi ratne sudove u
najskrajaje zločine, Značajne su riječi Stoly-

pina, koje su na zastupnike učinile ne
mali dojam: Gospodo, ja mogu sa ovoga
mjesta odstupiti, ali znajte, da vladi nije
moguće bez izvanrednih mjera uzdržati mir
u državi. Na to je duma izabrala
od 16. zastupnika, da kroz »4

ispitaju predlog, te da sen budućoj sjed-

odbor

sata

nici konačno odluči.

Smrt Pobjedonosceva. — Ine 23.
0. mj. umro je u Petrogradu liivši generalni
prokuratof Sv. Sinoda Konstantin "Petrović
Pobjedonoscev. Rodio se je u Moskvi 1827.
a god. 1880. postao je viši prokurator sv.
Sinoda. U toj časti za vlade AMekrandra 1I1.
imao je velik upliv na državnu politiku.
Pred tri godine odrekao se te časti, te se
za nj više nije čulo,

Reakcija u Bugarskoj. — Sobranje:
u Sofiji prilivatilo je novi tiskovni zakon,
koji je vlada predložila, a kome nema
premca radi njegova itakeijonarstva. 1o no-
vom zakona potpuno je iskjučena svaka mo-
gućnost, da s slobodno vrši javna kritika.
Procesualne i kaznene ustanove novog ti-
skovnog zakona tako su drakonične, da Je
ne samo gotovo onemogućeno izdavanje uo-
vih novina, nego će i postojeći mnogi li-
stovi po svoj prilici inovati prestati da izlaze,

Osira toga Sobranje je prihvatilo os
novu zakona o anarhističkim zločincima. Po

tome zakonu, ko bi kušao atentat na kneza,