God. XVI. oR U DUBROVNIKU, 13. travnja 1907. Broj 30. CRVENA HRVATSKA IZLAZI SVAKE SRIJEDE I SUBOTE Cijena je listu unaprijeda: za Dubrovnik i za Austro-Ugarsku na godinu 10 K. Za ino- semstvo 10 K i poštarski troškovi. Ko ne vrati list. kad mu pretplata mine; smatra še Izdavatelj i odgovorni urednik Dr. Ivo DeGinlši. > o : predbrojen i za došasto polugodište. Štatbjerija DeGiulli i dr. nm POJEDINI BROJ 10 PARA. Pretplata i oglasi šalju se upravi, & dopisi uredništvu lista. Za izjave, priopćena. zali vali plaća se 40 pira po retku, a za oglase 30 para. Oglasi, koji se više puta štampaju, po po godbi uz razmjeran popust. Nefrankirana pisma ne primaju se. — = m U sve Jedanaest Kotara. Između ostalih biljega, što ozna- neka lako- umnost. Takom se barem pričinja, a i bit će kod onih od uvjerenja takovi. čuju čiste“, ističe se i »čistih“, koji su Kod drugih je i ta lakoumnost proračunana. Njoni se ste strane pokrivaju ciljevi, koji su sve drugo nego ,pravaški“. Tako će ti oni u ime ,načela“, za »Ideala“ vršiti i službu austrijske po- licije, koji će ih iz gore spomenutog lakumlja sli- jediti uvjereni, da tim rade za ,Ve- liku: Hrvatsku“. Tako je i sa ,čistim“ kandidatu- rama po svim dalmatinskim izbornim kotarima. To je promišljena manevra za one, koji su mogli predvidjeti po- sljedice toga koraka, a za ostale skrajnje lakoumlje, koje treba da plati narod. Ove kandidature posta- vljene i u kotarima, gdje kandidat ne može oko sebe sakupiti ni broj glasova vrijedan da se zabilježi, ne mogu naime _ koristiti ,pravaškoj“ misli, one joj dapače moraju otuđiti simpatije svih ozbiljnih ljudi, ali za spas a uvijek će naći ljudi, to mogu pestići to, da se narod za- : vadi, te u općoj konfuziji olakoti po- sao ljudima, koje bi trebalo u inte- resu svih poštenih hrvatskih stranaka držati na uzdi. Kako uvijek, tako se i ovoga puta ,čista“ stranka skrila za frazu pa razglasuje, da su se kandidature istakle u svrhu afirmacije , pravaške misli“, Ozbiljno kažu, pa treba i oz- biljno pretresati taj argumenat. Najprvo ,čisti“ nijesu konsekven- tni sami sebi, kad to kažu. Ako je afirmacija pravaške misli tako po- trebna, da se samo stoga uzroka stranka morala odlučiti na postav- ljanje kandidata u svim dalmatinskim kotarima, tad čemu su željeli dogo- vore sa ,hrvatskom strankom“, za jedan opći izborni kompromis, koji bi obuhvatao cijelu Dalmaciju. S naše strane bio je isključen takav kom- promis, jer je nemoguć i zamisliti između stranke, koja je da tako re- čemo stvorila riječku resoluciju, i stranke, koja ovu na onaj način po- u i we; si bija; ali kako su opet prilike u za- darskom kotaru takove, tan složar rad svih Hrvata bez raz- like stranaka, hrvatska stranka“, a da se ne ogriješi o do- da je upu- mogla je sljednost, upustiti se u pregovore za taj kotar. ,Cisti“ su naprotiv zahtije- vali izborni kompromis za cijelu Dal- maciju. Sto bi onda bilo od ,afir- macije pravaške misli“, koju sada, pošto su se pregovori razbili, toliko ističu? Gdje je dosljednost? ,Čista“ frazeologija ovoga puta slabo će pomoći i pred vlastitim pri- stašama da opravdaju svoje postupanje. Isto tako ne pristoji im ni mrgođenje zbog neuspjeha zadar- skih pregovora. Kad su odaslanici »hrvatske stranke“ pristupili na njih, nijesu došli, da učine uslugu , čistim“, nego hrvatstvu, pa je za to bilo jako naivno od ,,čistih*, što su zahtijevali od nas, da im pošljemo u Beč čo- vjeka, koji će nas po svim pravilima retorike proglasiti izdajicama svoga naroda. Prodan je dakle mo- gao predvidjeti, da pregovori na onom temelju, koji su ,,čisti“ htjeli, ne će uspjeti, pa tad čemu se uopće upuštati u dogovore? Ako je bilo neiskrenosti, bilo je samo sa strane čistih“, a to najbolje dokazuje ono, do čega se sada došlo. Jer sve ove na silu kandidature pe dalmatinskim kotarima nijesu ni- šta drugo nego pokušaj, da se ,,hr- vatsku stranku“ omete, da joj se otešča rad u duhu one politike, koja se sa strane ,,čistih po Frankovu receptu pobija. Za to su ,,čisti“ i iznevjerili se ,,načelnom““* stanovištu, da ne“ treba ni u Peštu ni u Beč; za to su i zahtijevali od ,,hrvatske stranke“, da im popusti dva do tri mandata. Kada bi to bila. stranka učinila, tada. sa Perićem imala bi vlada u Dalmaciji skoro polovinu zastupstva protivna riječkoj resoluciji. Jer je to stranka odbila, stavili su po svim kotarima kandidate, neka »ČISti “ očistim“ čiste“ oko sebe okupe glasove protivne no- vome smjeru, da mješte zastupnika uzmognu :prikazati njih kao dar Franku, a ovaj svojim debelim ku- movima. NARODNA REPUBLIKA bi?)\/ATSKA NANČNE SIRŠOTEKA, DUO MU Prodan, kremenjaci, ne Jesu li na ovo mislili Majstrović i znamo, ali ovim će na žalost; svršiti cijela ova komedija o pravaškim kandidaturama. Ona za same ,, čiste“ nema nikakva smisla, ali ima smisla za visoku“, da na izbornim poda- cima gradi i dalje svoje kule — po ostali vazduhu. Na ovoj činjenici ne mijenja ništa, što se stavilo protukandidata i jed- nomu Periću. Tim se samo htjelo zaslijepiti elemente u stranci, koji Perića nijesu mogli progutati, a u stvari: glasovi predani za Perića više glasovi predani za Baturića jednako glasovi predani proti riječkoj reso- luciji. Pismo iz Beču. Beč, 10 travnja. (Peticija na cara). — Za petak dne 5. t. m. bio je sazvao carevinski odbor ,ve- like Austrije“ skupštinu, na kojoj se imao izabrati građanski odbor, da preda Njego- vom Veličanstvu adresu u ime grada Beča, u kojoj će zamoliti cara da uskrati svoj potpis nagodbenim zakonima, ako bi bila u njima sadržana rastava bilo gospodarska bilo politička između obe .pole monarhije. Za tu skupštinu dakako da nije falila vele- gradska reklama. Po čitavom Beču hodili su izaslanici odbora ,,Velike Austrije“ sa veli- kim tablama, na kojima se pompozno kočio natpis: ,Gross-Qesterreich“*, i među svijet su turali program skupštine i poziv na istu. Ništa manje, nego 12.000 (slovom dvanaest tisuća) poziva bilo je podijeljeno po Beču. Ali gospoda od odbora ,Velike Autrije“ imali su ne malu pegulu. Po onoj latinskoj : ,Parturiunt montes et nascetur ridiculus mus“, dogodilo se i njima. Premda su ulo- žili toliko truda i troška i poslije tolike ve- legradske reklame, ipak im nije uspjelo, da privuku ni tisući dio svijeta od onoliko po- ziva, što su ih tamo amo razdali. Skupština nije nikako uspjela, odziv je bio jako mršav, jedva da je bilo 200 (dvije- stotine) prisutnih, abrojivši među njih i jedno tridesetak omladinaca Hrvata i Srba, koji su došli iz radoznalosti i da eventualno protestaju, ako bi se što radilo o nama, & proti nama. Bilo je prijavljeno nekoliko go- vornika, a poslije službenih govora, bila je slobodna diskusija. Naravno, da je bilo i malo ekscesa. Došlo je do živahne prepirke između kršćanskih socijalista i židova te opet slobodi. socijalista (Freisozialismus). Predsj sr upšjno neki Rumunj Bresnitz pl. Syd kalao a je na početku izjavio, di