ED zi Izborni odbori srpske i hrvat. 3 stranke bili su sazvali u Iedjelju u jutro jednu izbornu skupštinu birača u Bondinom ka- zalištu. Toga dana bili su došli u grad zastupnici birača iz Cavtata i Konavala, Zatona, Šipana, Rijeke, Slanoga, da prisustvuju izbornoj skup- štini, pa se je na skupštini, uz gra- đane birače Srbe i Hrvate našla li- jepa kita najviđenijih birača iz bliže i dalje okolice. Uz građanina svake ruke našao se pitomi Primorac, uz poštenu župsku crvenkapu svijesni Konavljanin, da se zajednički dogo- vore i da jedan drugome zada čvrstu i poštenu riječ, da će svaki nasto- jati da očuva poštenje, narodni ka- rakter i dobri glas, koji ovaj staro- drevni grad uživa. Potrebito je bilo da se tako za- vjere svijesni i pošteni birači dubro- vačkog sreza u današnje doba, kada su sve moguće crne vrane i druge grabežljive tičurine -navalile na nj, da mu otmu sve, što je njemu, sveto, da ovo kamenje od davnina posvećeno skladnošću i poštenjem; izblate kalom najbezsramnijih laži, najodurnijih kle- veta, najpodlijih denuncija. Baš kada je ta zlosretna četa ljudi neljudi upela sve svoje sile, latila se naj- ogavnijih sredstava, da do svoga gadnog cilja dođe, dobro je došla ova zavjera poštenih i svijesnih bi- rača da se ustane na obranu narod- nih svetinja. Oni su jedan drugome zadali čvrstu vjeru, da će Dubrovnik i njegova okolica zajednički poraditi, kako bi ovaj grad ostao i nadalje vjeran svojim idealima: slozi i čežnji za sjedinjenjem naroda. Stoga će svi kao jedan složno stupiti na biralište da glasuju za čeličnog hrvatskog borca Jurja Biankini, koji će biti tumač i predstavnik tih naših ideala, a ujedno i savjestan i marljiv zago- varatelj naših materijalnih interesa. Tako se Dubrovnik i okolica zavjerio, a sutrašnji četvrtak je dan borbe svjetlosti s tminom, istine sa laži. Narode ..... Ti sudi I osudi. * U nedjelju oko 10 sati prispio je paro- brod ,Gruž“ sa biračima, Slanoga, Orašca, Šipana, Zatona i t. d. U gradskoj luci do. čekalo je birače ogromno mnoštvo građan- stva sa načelnikom gosp. Perom Čingrijom, koji ih pozdravi, te ih otpratilo do Bondina kazališta. Malo kašnje pomolio se je paro- brod iz Cavtata sa biračima Konavljanima jelika izborna skupština u kazalištu, i Cavtaćanima. Veliko mnoštvo naroda, koje se zgrnulo u luku, pozdravljalo je birače i dopratilo ih do kazališta. Međutim vrijeme skupštine je nadošlo, te se kazalište napunilo kao šipak biračima iz okolice i građanima Srbima i Hrvatima. Na okupu je oko 800 birača, a bilo bi ih i više, da ima prostora u kazalištu, koji je vas do najzadnjeg kutića zapremljen. Jedan od sazivača skupštine, gosp. Ma- tej Šarić otvara skupštinu i predlaže istoj za predsjednika gosp. Dr. Melka Čingriju, a za pedpredsjednika gosp. Dr. Balda Gradi, koji odmah i zauzimlju svoja mjesta. Dr. Melko Čingrija zahvaljuje se na povjerenoj časti i imenuje 12 redatelja skupštine. Tumači za tim, kako današnji sistem izbornog čina, kojemu je podloga na općem izbornom pravu, zahtijeva dogo- vora. Tim više je to potreba u Dubrovniku, da se na ovaj način utjera u laž protivnike, kojima su jedino sredstvo sramotna laž, kle- veta i podla denuncija. 'Tu šaku ljudi sa crnim imenom mi poznamo navlastito u Dubrovniku, ali da naši ljudi iz okolice, koje oni na svaki način gledaju zavarati, uvide u pravoj svjetlosti tu laž, da upo- znadu ljude, koji samo s njom računaju, to će najbolje služiti današnji naš sastanak, kojega su sazvala: složna braća Srbi i Hrvati. Mi ne zaziremo od borbe, ali poštene, lealne borbe; zaziremo pak od načina borbe, kako iu naši protivnici danas vode, zaziremo od onih sredstava, koja oni upotrebljavaju da dođu do svoje svrhe — o kojoj nije po- treba govoriti — da sami sebe, dosad ne- poznati i neopaženi vrh vode iznesu. Rekao je češki zastupnik Masaryk, da bi idealno bilo, kad bi bile samo dvije stranke: stranka poštenih i nepoštenih. Regbi da se u Dubrovniku ćo sada stvara. Ali je žalosno, da na čelu druge stranke stoje dva čovjeka i svojim imenom, a još više svojim činom, šire klevetu, podržavaju laž, zaštićuju denunciju (burno odobravanje). A ta su dvo- jica kanonici Crnica i Liepopili. Oni su po tuđem nalogu učinili, da se ovaj građanski rat i dalje tjera. Odakle smo morali doži- vjeti sijanje ljubavi i bratske sloge, odatle- eto bačena je među nas zublja mržnje, raz dora, a zašto? Jasno je, da je to po -nalogu onoga, kojemu sve to dobro dolazi, bez čega bi on propao, bio uništen. Ali slobodna volja birača dubrovačko- korčulanskog sreza znati će jamačno od sebe odbiti ova dva čovjeka, koji im se sa svim nepoštenim i nemoralnim sredstvima hoće da nametnu. Oni su sa svojim drugovima klika nepoštena i nedostojna, a ne mi. Nijesmo klika, jer ovaj mnogobrojni narod koji se sa zapadnijeh i istočnijeh mjesta kotara sastao na dogovor sa cvijetom gra- đanstva, sa složnim biračima Srbima i. Hr- vatima grada Dubrovnika, ne može da bude klika. Ovo je puk svijesni i pošteni, koji će njihovoj kliki grob iskopati. Ovaj puk ne će dopustiti da se u ime njegovo na- stavljaju sva ona nepoštena djela, nego će reći nametnicima: Daleko vam kuća, a on svijestan podati će svoj glas "povjerenja o- nome. čovjeku, koji će braniti čast i pošte- nje ovoga kotara, . podati će svoj glas: Jurju Biankiniu! (burno oduševljenje i kli- canje među biračima). Predsjednik podjeljuje na to riječ gosp. D.ru Miloradu Medini. Govornik spominje značaj i vrijednost ovih izbora za naše pri- like, u kojima će u prvom redu narod su- diti o novom narodnom smjeru u politici. Spominje riječku resoluciju, nju je i kandi- dat Biankini sa ovog mjesta razložio: ako je uvijek ističemo, činimo to, jer ne radimo mi iza kulisa, kako rade naši protivnici, nego javno pred narod izlazimo sa našom politi- kom, ne zaslijepljujemo ga frazama i lijepim riječima, nego mu otvoreno kažemo: ovo je što nas boli, ovo je što ćemo raditi e da bolest iskorijenimo, te čemu se od svoga rada nadamo. Nije riječka resolucija veleizdajnička, kako se to hoće da reče u jednom letku, što se baš danas dijeli. Ona hoće Hrvatsku jaku i samostalnu, a takova Hrvatska će biti od koristi cijeloj državi. Dobro Hrvatske je dobro također i vladalačkog doma. Riječka resolucija traži uređenje ustavnih odnošaja u Hrvatskoj, da se tako utre put sjedinjenju, za koje se borimo od 40 godina natrag. Znali su oni narodni prvaci, koji su stvarali 1iječku resoluciju, da će. maići na veliku borbu sa strane reakcije. Ali su vje- rovali u narod, vjerovali su u njegov bistar um i pošteno srce, znali su njegove želje i nade. Pučka politik» stvorila je riječku resoluciju. Ali protivnici videći da mi našom politikom hoćemo da stvorimo jaku i neod- visnu Hrvatsku, hoće da stvore novu pučku politiku. Proti pak našem nastojanju, da stvorimo Hrvatsku oni, da zaslijepe, bacili su riječ da hoće Veliku Hrvatsku bez ičije pomoći — sami. Tako njihove riječi, a osvrnimo se malo na njihova djela. Mjesto da izađu pred na- rod i kažu mu, kako će/stvoriti Veliku Hr- vatska, oni mu ucjepljuju neke nade, koje se ne mogu izvršiti. 'To je sramota! Kad bismo mi znali, da je doba da se stvori Velika = Hrvatska, prvi bismo rekli . imate pravo evo i nas s vama da se borimo. Ali ta Vel. Hrvatska ne može se ostvariti međusobnom mržnjom naroda, već složnim sporazumom između Srba i Hrvata. Oni osim toga lažu, ocrnjuju prve narodne ljude, a to sve prostom laži i klevetom. Boje se ja- vnosti i njezina suda, a samo gledaju kako će nedoličnim sredstvima omesti rad drugo- ga. Pitaju svaki dan za 56.000 K narodnog novca, a znadu, da je to u Spljetu, na banci Vele nam da smo se prodali Madžarima. Nema sveta čuvstva, što ga ne upotrijebe proti nama. Dobro im je došla: vjera, bog, oltar itd. Da skratim : mi se borimo u ime istine, oni u ime laži. Mi dolazimo javno pred na- rod, oni šapću i ogovaraju nas. Sve što su učinili u ovo godište i po, to je laž, kleveta * i potvora, a što smo mi učinili, to marod zna, to mu mi kažemo. Mi preda nj izlazi- mo jer mu vjerujemo. Ovi izbori, prvi iza riječke resolucije, nemadu da riješe pitanje, hoće li Biankini otići u Beč ili ne, nego nešto veće, a to je