Na ovo nije potreban odgovor, jer
svak ko se razumije u takove stvari zna
već unaprijed, da su znanstvene rasprave
“određene na jedan veoma mali krug čitatelja.

Po ovome se odmah vidi, da ovdje nije
nikakova firma, koja špekulira, nego je
ovdje neko drugi, kojemu je od interesa,
da jedan svjetski učenjak dade svoje ime
za madžarsko stanovište.

Da taj nije niko drugi, nego glavom
madžarska vlada — odnosno koalicija, nema
nikakove sumnje. Tako dok s jedne strane
ministar predsjednik Dr.  Wekerle nepre-
stano poručuje hrvatskim delegatima, da će
se naći izlaz iz ovoga konflikta, međutim
traži naokolo ljude, koji će svojim učenja-
"čkim autoritetom*) potisnuti hrvatske zah-
tjeve. Lijep primjer lojalnosti!

Novi parlamenat. — U svojim velikim
potezima već stoji pred nama novi austrijski
parlamenat, parlamenat svopćeg jednakog i
tajnog prava glasa. U svim austrijskim ze-
mljama provedeni su izbori, osim u jedinoj
Galiciji, gdje je zadnji dan tek na 7. lipnja
t. g. I tamo je pak poznato već polovicu
izbora, tako da od 516 zastupnika, što će
brojiti novi austrijski parlamenat fali konačni
rezultat još od jedno 60 zastupnika. Glavna
oznaka novog parlamenta biti će s jedne
strane ogroman broj klerikalaca sviju fela i
sviju narodnosti. Klerikale možemo razdieliti
ovako: po prilici 100 njemačkih, 15 čeških,
17 slovenskih i 10 talijanskih klerikala. 'To
bi bilo okolo 140—145. Njima možemo si-
gurno pridodati (? Ur.), ono 7 popova što su
Dalmacija (5) i Istra (2) poslali. Dakle bez
Galicije ima 150 klerikala. Galicija će ih
također dobri broj poslati.

Kada se pak uzme u obzir, da će oni
svi ko jedan čovjek složno postupati u svim
socijalnim pitanjima, onda. njihova važnost
silno raste, a njihov broj u drugčijem, svijetlu
“odskače.

Vrijednost njihove kompaktnosti odskače
još više kada se vidi, da su slobodoumnije
stranke rascijepane na mnoštvo manjih stra-
riaka i strančica, a opet se međusobno mnoge
od njih gledaju kao miš i mačka.

To je jedna strana novog austrijskog
parlamenta — to je t. zv. crna njegova
strana. Druga strana: to je crvena strana.
Niko pa ni sami socijalisti nisu se nadali
tolikom napretku njihove agitacije — go-
tovo sam se zareko te kazao njihove ideje.
— Preko 80 socijalista ulazi u novi parla-
menat. Beč ih sam šalje 10. Već ih je iza-
brano 84, a još se nadaju osvojiti koji kotar
u Galiciji. Tih 84, što su dosad izabrani
po narodnosti se dijele na slijedeći način:

49 njemačkih socijalista

23 čeških a
6 poljačkih "
5 talijanskih |
1 rumunjski 8

Crni i crveni slave pobjedu, a ko opla-
kuje poraz? Oplakuje ga nličionalizam. In-
teresantno je pročitat ,Alldeutsches Tag-
blatt“, organ pangermana Schinerer.ove fele,
koji u svojem jučerašnjem broju oplakuje
poraz njemački. Članak je napisan od biv-
šeg vođe pangermana Schiinerer-a, koji je i
sam doživio sudbinu većine svojih drugova
i podlegao u izborima kandidatu protivne
stranke.

Osobiro su težak poraz pretrpili Tali-
*) Mi radije vjerujemo, da je ovaj oglas samo

jedna šala, ironična zaušnica Madžarima i njihovom
stanovištu. $

 

jani. Od 10 kotara, 10 im oteše klerikali, a
5 socijalisti, njima pak ostadoše 4 sama ko-
tara, od kojih 2 u Istri (Bartoli u Parenzo
i Rizzi u Poli).

Razno. — Ovamo vijeća međunarodni
gospodarstveni kongres. Predsjednikom je
kongresa bio izabran knez Auersperg. Došli
su zastupnici od svih država. Došlo je ljadi
i iz Hrvatske. Tako je n. pr. došao i veliki
župan plem. Mihalović.

Dojduće sedmice doći će predstavnici
svih akademija znanosti da vijećaju o svom
udruženju. Čitao sam imena odaslanika  ra-
znih akademija, među mjima nisam našao
odaslanike jugoslavenske akademije u Za-
grebu. Ili nije bila pozvana?

U jučerašnjoj ,Neue Freie Presse“ piše
Pavao Burić iz Splita članak o gojenju svile
u Dalmaciji. Kaže, da je izradio čitavi plan,
za koji da se u velike interesira i današnji
dalmatinski namjesnik Nardelli. —lin.

 

Dubrovnik, 28. maja 1907.

Izvanredna skupština Srpske naro-
dne stranke na Primorju sazvana je u
Spljetu za dan 29 juna ove godine. Dnevni
je red: Polaganje mandata U pravnog odbora;
Biranje upravnog odbora; Eventualija.

Odreka Kulišića. — Načelnik Vrlike,
poznati srpski patriot Kulišić, odrekao se
načelništva, jer se nijesu neki vrlički Srbi
držali ugovora sklopljena s ,Hrv. Str.“ te

. glasovali za Mazzi proti Ivaniševiću.

Dok svak treba da požali odstup Kuli-
šićev, i ovaj primjer lijepo osvjetljuje ,zapt“,
koji vlada u dalmatinskim strankama,

Iz Žrnova. — Piše nam prijateli:
Zgadio nas je onaj bezobrazni brzojav u
»Hrv. Kruni“ o izborima u Dubrovniku,
kojim je ,Krunu“ počastila dostojna njezina
drugarica ,Prava“ a o kojemu ste i vi

vorili. Navlastito je iznenadilo nas neke

: mlade ljude, koji šmo s iz tuđega svijeta

povratili, a i tamo čuli od tuđina, kako
štuju i slave našeg dičnog Biankinia kao
govornika i kao parlamentarca. A ovi iz-
rodi, koji su ga do jučer uznosili i slavili,
sada su na nj tako navalili, jedino što kao
patrijot ispovijeda ideju sloge i riječke reso-
lucije. Jadni stvorovi!

A da bi se ta njihova stranka na komu
god barem osnivala nego na nekim manti-
ljašima, kojima je većinom glavno njihova
kasta i njihov trbuh, a dobro i sloboda na-
roda — deveta, a ipak im to ne priječi da
uvijek govore i propovijedaju korist naroda
i spas domovine.

Te je licumjerce naš narod počeo upo-
znavati, pa su se uzalud kod prošlih 8 o
ra mučili da gdjegod koga zavedu. Ali im
nije uspjelo ni u Zrnovo ni u Pupnatu ni u
Račišću, nego im je narod svijestan odgo-
vorio: gledajte vi svoje dužnosti zvanične,
a mi sami znamo koja nam je patriotska
dužnost; JR nijeste zakupili kao vjeru,
u tome Vas ne trebamo. I evala tako svije-
snom narodu!

Potres. — U noći između 17 i 18 o.
mj. jutrom pretrpio je Sinj od potresa, koji
ga je zadesio, znatnu štetu. Golemu štetu
su pretrpljeli Brnazi,. Trilj i druga sela, a
osobito turjaci, gdje sa krovovi kuća popa
dali, zidovi popucali i td. Ne zna se je
bilo ljudskih žrtava, osim nekoliko težih
ozleda.

Najnovije iz Zagreba.

(U zadnji čas stiglo ,express“).
Zagreb, 27. Maja 1907.

Prelom gotev. — Današnji pregovori

očekivani sa neobičnom napetošću. Oko 2 sata

iza podne došao je ban među hrv. delegate,

te zajedno sa podbanom  Nikolićem donio

predloge sa strane ug. vlade, a ti se sastoje

u tome :

 

1. Svi natpisi na želj. i prometnim zgra-
dam na teritoriju Hrvatske i Slavonije, biti
će hrvatski.

II. Anonce, tiskanice, objave i. slično
tičući se željeznica u području Hrvatske i
Slavonije biti će tiskane isključivo na hrv.
jeziku.

III. Željezničko osoblje dužno je u sa-
obraćaju sa putnicima upotrebljavati hrvat-
ski jezik. .

IV. Glede službenog jezika kao i drugih
prijepornih državno-pravnih pitanja ostavit
će se na riješenje regnikolarnim deputacijama.

Ban i podban nastojali su dugim razla-
ganjem sklonuti hrv. delegate na pomirljivo
držanje, stavljajući im pred oči ozbiljne po-
sljedice, koje bi nastale uslijed preloma.

Brv. delegati jednodušno izjaviše da se
njihovi zahtjevi temelje na zakonu, a na
predloge ponuđene odgovor je taj, da (hrv.
delegati) smatraju svaki odnošaj sa ug. vla-
dom konačno prekinutim.

Saziv Hrvatskog sabora? — Iza pre-
loma u svačijim je ustima quid nune ? Govori
se dosta ozbiljno o sazivu hrv. sabora.

Pošto sabor nije bio odgođen kralje-
vim reskriptom, nego odlukom predsjed.
ništva u sporazumu sa cijelem kućom, to
se sabor može u svako doba sazvati ako
to zatraže 20 zastupnika.

Noćas se vraćaju naši delegati iz Pešte
natrag, te će po svoj pnilici sazvati sabor,
koji će neposredno iza toga biti raspušten,
da se raspišu novi izbori, koji bi mogli u
ovoj sveopćoj uzrujanosti izazvati drugo iz-
danje 48 godine.

9

 

s Gradska kronika,

Kriza u predsjedništvu hrvatske
stranke. — ,, Nar. List.“ organ hrv. stranke,
na čelu zadnjeg lista donosi odreku D.ra
Pera Čingrije, te veli:

Pridržajemo se, da u narednom broju
progovorimo opširnije o značenju ove o-
dreke: a danas ne možemo a duboko
ne požalimo, što gubirao s čela naše stranke
Dra. Pera Čingriju, svijesna rodoljuba, slobo-
darskih načela, svijetla značaja, koji uživaše
opće poštovanje i opću ljubav i daleko izvan
uskih granica ove pokrajine.

Na stranu iluzije — njegov odstup s
predsjedničkog mjesta golem je gubitak za
našu stranku, gubitak koji se dade nado-
knaditi samo onda, ako se svi pristaše hr-
vatske stranke ozbiljno zamisle nad njego-
vom izjavom i ako, individualnim samoprije-
gorom a sviješću kolektivne dužnosti, svojski

rionu, da se u budućnosti popravi ono,
to se u prošlosti pokvarilo.

Liepopili laže. — Čitamo u predzad-
njem ,Nar. Listu“ noticu pod naslovom
,Robovi laži“ ;

U zadnjem broju ,,Prave Crvene Hr-
vatske“ u uvodnom članku stoji napisano,
,Juraj Biankini boraveći u Dubrovniku po-
hodio je preč. Antu kan. Liepopili i izjavio
mu je: da mu pravaši dadu slobodne ruke
u Dubrovniku, a da će on isti raditi za
kandidaturu Prodana u Zadru“. Ovo je je-
dna gnusna laž, ni prva ni jednja u
onom listu.

»Narodni List“ mogao je slobodno ovu
gnusnu laž baciti u lice samom  , čistom“
propalom kandidatu Liepopili, jer ju je om
samo mogao skrojiti i u svome organu obje-
lodaniti,

Crnica zahvaljuje. — Koliko je lju-
bezan naš gospar Dum Jozo vitez kanonik
Crnica, to se ne da opisati. On u svojoj za-
hvali ,gospodi biračima“ zahvaljuje i onima

nijesu za nj glasovali. To je nečavena + |
a 3 ee i jedna crta. vitezo- :

7ex

vog karaktera. t