Na ovo nije potreban odgovor, jer svak ko se razumije u takove stvari zna već unaprijed, da su znanstvene rasprave “određene na jedan veoma mali krug čitatelja. Po ovome se odmah vidi, da ovdje nije nikakova firma, koja špekulira, nego je ovdje neko drugi, kojemu je od interesa, da jedan svjetski učenjak dade svoje ime za madžarsko stanovište. Da taj nije niko drugi, nego glavom madžarska vlada — odnosno koalicija, nema nikakove sumnje. Tako dok s jedne strane ministar predsjednik Dr. Wekerle nepre- stano poručuje hrvatskim delegatima, da će se naći izlaz iz ovoga konflikta, međutim traži naokolo ljude, koji će svojim učenja- "čkim autoritetom*) potisnuti hrvatske zah- tjeve. Lijep primjer lojalnosti! Novi parlamenat. — U svojim velikim potezima već stoji pred nama novi austrijski parlamenat, parlamenat svopćeg jednakog i tajnog prava glasa. U svim austrijskim ze- mljama provedeni su izbori, osim u jedinoj Galiciji, gdje je zadnji dan tek na 7. lipnja t. g. I tamo je pak poznato već polovicu izbora, tako da od 516 zastupnika, što će brojiti novi austrijski parlamenat fali konačni rezultat još od jedno 60 zastupnika. Glavna oznaka novog parlamenta biti će s jedne strane ogroman broj klerikalaca sviju fela i sviju narodnosti. Klerikale možemo razdieliti ovako: po prilici 100 njemačkih, 15 čeških, 17 slovenskih i 10 talijanskih klerikala. 'To bi bilo okolo 140—145. Njima možemo si- gurno pridodati (? Ur.), ono 7 popova što su Dalmacija (5) i Istra (2) poslali. Dakle bez Galicije ima 150 klerikala. Galicija će ih također dobri broj poslati. Kada se pak uzme u obzir, da će oni svi ko jedan čovjek složno postupati u svim socijalnim pitanjima, onda. njihova važnost silno raste, a njihov broj u drugčijem, svijetlu “odskače. Vrijednost njihove kompaktnosti odskače još više kada se vidi, da su slobodoumnije stranke rascijepane na mnoštvo manjih stra- riaka i strančica, a opet se međusobno mnoge od njih gledaju kao miš i mačka. To je jedna strana novog austrijskog parlamenta — to je t. zv. crna njegova strana. Druga strana: to je crvena strana. Niko pa ni sami socijalisti nisu se nadali tolikom napretku njihove agitacije — go- tovo sam se zareko te kazao njihove ideje. — Preko 80 socijalista ulazi u novi parla- menat. Beč ih sam šalje 10. Već ih je iza- brano 84, a još se nadaju osvojiti koji kotar u Galiciji. Tih 84, što su dosad izabrani po narodnosti se dijele na slijedeći način: 49 njemačkih socijalista 23 čeških a 6 poljačkih " 5 talijanskih | 1 rumunjski 8 Crni i crveni slave pobjedu, a ko opla- kuje poraz? Oplakuje ga nličionalizam. In- teresantno je pročitat ,Alldeutsches Tag- blatt“, organ pangermana Schinerer.ove fele, koji u svojem jučerašnjem broju oplakuje poraz njemački. Članak je napisan od biv- šeg vođe pangermana Schiinerer-a, koji je i sam doživio sudbinu većine svojih drugova i podlegao u izborima kandidatu protivne stranke. Osobiro su težak poraz pretrpili Tali- *) Mi radije vjerujemo, da je ovaj oglas samo jedna šala, ironična zaušnica Madžarima i njihovom stanovištu. $ jani. Od 10 kotara, 10 im oteše klerikali, a 5 socijalisti, njima pak ostadoše 4 sama ko- tara, od kojih 2 u Istri (Bartoli u Parenzo i Rizzi u Poli). Razno. — Ovamo vijeća međunarodni gospodarstveni kongres. Predsjednikom je kongresa bio izabran knez Auersperg. Došli su zastupnici od svih država. Došlo je ljadi i iz Hrvatske. Tako je n. pr. došao i veliki župan plem. Mihalović. Dojduće sedmice doći će predstavnici svih akademija znanosti da vijećaju o svom udruženju. Čitao sam imena odaslanika ra- znih akademija, među mjima nisam našao odaslanike jugoslavenske akademije u Za- grebu. Ili nije bila pozvana? U jučerašnjoj ,Neue Freie Presse“ piše Pavao Burić iz Splita članak o gojenju svile u Dalmaciji. Kaže, da je izradio čitavi plan, za koji da se u velike interesira i današnji dalmatinski namjesnik Nardelli. —lin. Dubrovnik, 28. maja 1907. Izvanredna skupština Srpske naro- dne stranke na Primorju sazvana je u Spljetu za dan 29 juna ove godine. Dnevni je red: Polaganje mandata U pravnog odbora; Biranje upravnog odbora; Eventualija. Odreka Kulišića. — Načelnik Vrlike, poznati srpski patriot Kulišić, odrekao se načelništva, jer se nijesu neki vrlički Srbi držali ugovora sklopljena s ,Hrv. Str.“ te . glasovali za Mazzi proti Ivaniševiću. Dok svak treba da požali odstup Kuli- šićev, i ovaj primjer lijepo osvjetljuje ,zapt“, koji vlada u dalmatinskim strankama, Iz Žrnova. — Piše nam prijateli: Zgadio nas je onaj bezobrazni brzojav u »Hrv. Kruni“ o izborima u Dubrovniku, kojim je ,Krunu“ počastila dostojna njezina drugarica ,Prava“ a o kojemu ste i vi vorili. Navlastito je iznenadilo nas neke : mlade ljude, koji šmo s iz tuđega svijeta povratili, a i tamo čuli od tuđina, kako štuju i slave našeg dičnog Biankinia kao govornika i kao parlamentarca. A ovi iz- rodi, koji su ga do jučer uznosili i slavili, sada su na nj tako navalili, jedino što kao patrijot ispovijeda ideju sloge i riječke reso- lucije. Jadni stvorovi! A da bi se ta njihova stranka na komu god barem osnivala nego na nekim manti- ljašima, kojima je većinom glavno njihova kasta i njihov trbuh, a dobro i sloboda na- roda — deveta, a ipak im to ne priječi da uvijek govore i propovijedaju korist naroda i spas domovine. Te je licumjerce naš narod počeo upo- znavati, pa su se uzalud kod prošlih 8 o ra mučili da gdjegod koga zavedu. Ali im nije uspjelo ni u Zrnovo ni u Pupnatu ni u Račišću, nego im je narod svijestan odgo- vorio: gledajte vi svoje dužnosti zvanične, a mi sami znamo koja nam je patriotska dužnost; JR nijeste zakupili kao vjeru, u tome Vas ne trebamo. I evala tako svije- snom narodu! Potres. — U noći između 17 i 18 o. mj. jutrom pretrpio je Sinj od potresa, koji ga je zadesio, znatnu štetu. Golemu štetu su pretrpljeli Brnazi,. Trilj i druga sela, a osobito turjaci, gdje sa krovovi kuća popa dali, zidovi popucali i td. Ne zna se je bilo ljudskih žrtava, osim nekoliko težih ozleda. Najnovije iz Zagreba. (U zadnji čas stiglo ,express“). Zagreb, 27. Maja 1907. Prelom gotev. — Današnji pregovori očekivani sa neobičnom napetošću. Oko 2 sata iza podne došao je ban među hrv. delegate, te zajedno sa podbanom Nikolićem donio predloge sa strane ug. vlade, a ti se sastoje u tome : 1. Svi natpisi na želj. i prometnim zgra- dam na teritoriju Hrvatske i Slavonije, biti će hrvatski. II. Anonce, tiskanice, objave i. slično tičući se željeznica u području Hrvatske i Slavonije biti će tiskane isključivo na hrv. jeziku. III. Željezničko osoblje dužno je u sa- obraćaju sa putnicima upotrebljavati hrvat- ski jezik. . IV. Glede službenog jezika kao i drugih prijepornih državno-pravnih pitanja ostavit će se na riješenje regnikolarnim deputacijama. Ban i podban nastojali su dugim razla- ganjem sklonuti hrv. delegate na pomirljivo držanje, stavljajući im pred oči ozbiljne po- sljedice, koje bi nastale uslijed preloma. Brv. delegati jednodušno izjaviše da se njihovi zahtjevi temelje na zakonu, a na predloge ponuđene odgovor je taj, da (hrv. delegati) smatraju svaki odnošaj sa ug. vla- dom konačno prekinutim. Saziv Hrvatskog sabora? — Iza pre- loma u svačijim je ustima quid nune ? Govori se dosta ozbiljno o sazivu hrv. sabora. Pošto sabor nije bio odgođen kralje- vim reskriptom, nego odlukom predsjed. ništva u sporazumu sa cijelem kućom, to se sabor može u svako doba sazvati ako to zatraže 20 zastupnika. Noćas se vraćaju naši delegati iz Pešte natrag, te će po svoj pnilici sazvati sabor, koji će neposredno iza toga biti raspušten, da se raspišu novi izbori, koji bi mogli u ovoj sveopćoj uzrujanosti izazvati drugo iz- danje 48 godine. 9 s Gradska kronika, Kriza u predsjedništvu hrvatske stranke. — ,, Nar. List.“ organ hrv. stranke, na čelu zadnjeg lista donosi odreku D.ra Pera Čingrije, te veli: Pridržajemo se, da u narednom broju progovorimo opširnije o značenju ove o- dreke: a danas ne možemo a duboko ne požalimo, što gubirao s čela naše stranke Dra. Pera Čingriju, svijesna rodoljuba, slobo- darskih načela, svijetla značaja, koji uživaše opće poštovanje i opću ljubav i daleko izvan uskih granica ove pokrajine. Na stranu iluzije — njegov odstup s predsjedničkog mjesta golem je gubitak za našu stranku, gubitak koji se dade nado- knaditi samo onda, ako se svi pristaše hr- vatske stranke ozbiljno zamisle nad njego- vom izjavom i ako, individualnim samoprije- gorom a sviješću kolektivne dužnosti, svojski rionu, da se u budućnosti popravi ono, to se u prošlosti pokvarilo. Liepopili laže. — Čitamo u predzad- njem ,Nar. Listu“ noticu pod naslovom ,Robovi laži“ ; U zadnjem broju ,,Prave Crvene Hr- vatske“ u uvodnom članku stoji napisano, ,Juraj Biankini boraveći u Dubrovniku po- hodio je preč. Antu kan. Liepopili i izjavio mu je: da mu pravaši dadu slobodne ruke u Dubrovniku, a da će on isti raditi za kandidaturu Prodana u Zadru“. Ovo je je- dna gnusna laž, ni prva ni jednja u onom listu. »Narodni List“ mogao je slobodno ovu gnusnu laž baciti u lice samom , čistom“ propalom kandidatu Liepopili, jer ju je om samo mogao skrojiti i u svome organu obje- lodaniti, Crnica zahvaljuje. — Koliko je lju- bezan naš gospar Dum Jozo vitez kanonik Crnica, to se ne da opisati. On u svojoj za- hvali ,gospodi biračima“ zahvaljuje i onima nijesu za nj glasovali. To je nečavena + | a 3 ee i jedna crta. vitezo- : 7ex vog karaktera. t