NR DIN RNSNSNEN već dogodilo, znak je, da stranci fali jednodušnosti. Takovoj stranci Dr. Pero Čingri- ja nije htio da predsjeda. Što će sada biti, to ne znamo, ali kad se ne može sve spasiti, tad treba spa- siti, što se može. Ako je stranci, kakva je sada, suđeno, da ne bude, neka barem ostane čitava ona misao, koja je do fuzije dovela. Pismo iz Zagreba. Zagreb, 25. svibnja. Hrvatsko madžarski spor. — Sukob među Hrvatima i Madžarima izgleda da se sve više zaoštruje, mješte da se poravna. 'Tuškanovom izjavom u zajedničkom saboru hrvatska je koalicija i vlada prekinula svaku s ugarskim : ministarstvom. Jer dokle god madžarski ministri budu naglašivali, da su željeznice privatno državno poduzeće, dotle nema nade, da će se moći nagoditi s Hrva- tima, koji čak i ministre moraju upućivati u temeljne državne zakone — koji, s dru- gim riječima, prinuždeni su braniti uzako- njeno pravo od onih faktora, te su baš za to postavljeni da vrše to pravo. Promatrajuć ovu čudnu samovolju i bezobzirnost madžarskih ministara ne može čovjek a da se ne snebi i to tim više što glavnu riječ u ovoj pustolovini vodi baš Franjo Košut, onaj Košut te se je naiviše bio zauzeo za hrvatsko-madžarsko prijatelj- stvo, te nam najviše pomogao skršiti Kue- nove gojence. Mi doduše možemo dosta toga rad ovog sukoba baciti na našeg umnog Josipovića, koji, premda je znao za osnovu o željezničkoj pragmatici mnogo prije nego je ona bila iznesena, nije našao valjda za vrijedno, da prikaže gospodi Madžarima, kako se s tom osnovom vrijeđaju hrvatske pravice, već je čak i svoj placet dao. Da se je Josipović opro osnovi, ona ne bi zaista onaka došla u javnost, a sad kad je već iznešena, javnost madžarska ne će dozvoliti . da se promijeni na uštrb tobožnjeg madžar- skog državnog jedinstva. Rekošmo da je sukobu dosta kriv Josipović, al nije ništa manje ni Košut, koji u svojim izjavama o madžarskom državnom jedinstvu ne zaostaje nimalo ni za Tiszom ni za Banffyem. Međutim vas radikalizam Madžara ne će uspjeti da preko leđa hrvatsko-srpske koalicije i vlade nepravdu uzakoni. Madžari ili će morat doći do spoznaje da pred so- bom nemadu prodanu vižlad nego narodne ljude, iza leđa kojih stoji čitav hrvatski na- rod, te da s tim ljudima treba iskreno i po- šteno postupati; ili će — nastavivši putem nezakonitosti — prisiliti hrvatski marod i njegove zastupnike da listom i neograničeno stupi na program 1894. godine. A tad po- slijedice tog vječnog preloma osjetili bi u prvom redu oni sami Madžari. Beč bi uži- vao, a ako Madžari ne bi plakali, ne bi zaista ni mi Hrvati: četvero jugoslavenske braće već se odugo grle; tamo će naše kormilo bit upravljeno. Toga se već Wekerle boji jer ,Hrvatima se ne smije dati na željezni- cama hrvatski jezik, da ne bi to bio put jugoslavenskom carstvu“. Reče on, sirota kako se boji ajene Tomislava, Dušana i Si- meona; samo da i to ne bude čedna denun- cija prama gore. Sinoć su naši na mah otputovali u Peštu. Pozvao ih je Supilo, jer su Madžari — kako je on donjušio — htjeli skinuti s dnevnog reda osnovu o uređenju odnosa služinčadi, te preći na onu o željezničkoj pragmatici. Tim bi mirno osnova prošla — kao no ti kad nema Hrvata da joj se opru — mi bismo bili izigrani pa mirna Bosna. Nego eto taj nesretni Supilo valja da omete njihove snove, pa da nije pravi madžarski plaćenik i narodni izdajnik. Eljen Supilo! Ban je, netom je došao konferirao s We- kerlom. Što su vijećali, do sada je tajna. Neki vele da je ban htio predati ostavku, a drugi da je Wekerle banu predložio način kojim bi se imao poravnati spor. Svakako svi znaci' pokazuju da je Mad- žare zastrašila odlučnost naših. Boje se po- sljedica, a i toga što se kralj veoma zanima za ovaj spor. Doduše su oni preko Kuena i Wekerlea obznanili dvor na svoju, ali opet se boje, kad eto banu stavljaju zapreke, da ne dođe do kralja. Ratni je plan hrvatsko-srpske koalicije stajati u defensivi, svim mogućim dopušte- nim sredstvima odbijati protuzakonitost. Zadnje će sredstvo biti položenje mandata u hrvatskom saboru i to ako bude omo- gućeno. Ovo je druga odlučna pobjeda riječke resolucije: pokazali smo da smo narod i kao narod da znamo pomoći drugomu do slo- bode, ali ne dozvoliti da nam drugi priječi do Nje. K. Budući parlamenat. Iznosimo malo statistike za novi austrij- ski parlamenat. Po ,N. F. P.“ poznat je rezultat iz 459 kotara, dočim u #7 kotara u Galiciji još se imaju obaviti što ponovni što uži iz- bori konačno do 7 lipnja. Ovih 459 man- data dijeli se ovako: Kršćanski socijalisti 67 Njemački klerikalci 30 Njemačka pučka stranka 25 Njemačka napredna stranka 19 Njemačka agrarna stranka 18 Slobodni pangermani 13 Pangermani 5 Slobodni Nijemci 5 Mladočesi 20 Staročesi 6 Češki realisti 2 Češki agrarci 30 Češki katolički agrarci 4 Samostalni agrarac 1 Češki klezikalci 12 Narodni češki socijalisti 9 Samostalni Čeh 1 Poljačka konservativna stranka 15 Poljačka demokratska stranka 13 Poljačka pučka stranka 12 Slovenski klerikalci 7 Slovenski liberalci 1 Samostalni Slovenac 1 Hrvata 12 Srba 2 Rusina +; 13 Rumunja 4 Talijanski kierikalei 9 Talijanski liberalci 5 Zionist 1 Socijal-demokrati Njemački 49 Socijal-demokrat (slobodni) 1 Socijal-demokrati : Češki 23 Socijal-demokrati talijanski 5 Socijal-demokrat rumumjski 1 Ukupno ima Nijemaca 182, Čeha 85, Poljaka 40, Hrvata 12, Srba 2, Slovenaca / 22, Rusina, 13, Talijana 14, Rumunja 4, Zionist 1, Socijal-demokrata svih narodno- sti 84. Razdijelivši sve zastupnike po narodno- sti, i socijal-demokrate, ima Nijemaca 232, Čeha 108, Poljaka 45, Hrvata i Srba 14, Slovenaca 22, Rusina 13, Talijana 19, .Ru- munja 5, Zionist 1. Ukupno svih Slavena 202, Nijemaca 232, Latina 24, Zionist 1. U Galiciji se ima 'izbrati još 37 zastu- pnika Poljaka i Rusina. Tako će konačno biti u novom parlamentu 259 Slavena, 256 Germana i Latina, te 1 Zionist (, židovske“ narodnosti). Dakle većina Slavena prema Nijemcima i Latinima. Njemačke slobodoumne stranke namje- ravaju sklopiti blok, koji bi brojio 80 za- stupnika. Njemački konservativci grupirat će se s kršćanskim socijalima, te će ova grupa imati oko 90 zastupnika. Češke stranke će obrazovat jedinstveni klub. Ovaj će imati oko 85 zastupnika. Blok socijal-demokrata brojiti će 84 za- stupnika. O organizaciji Poljaka, južnih Sla- vena i Rusina ne čuje se još ništa. pismo iz Beča. e (Jedna interesantna pojava.) — Konflikt, koji je nastao između Madžara i Hrvata, te koji prijeti, da će dovesti do preloma, ima i svoju zanimivu stranu. : - Taj konflikt, koji je sudbonosan za čitav naš narod, po najnovijim vijestima, kao da nema nade , da će se ttkloniti, da- pače se već zaoštrio. : Mjerodavni krugovi već računaju, kao da je prelom gotov, samo još čekaju mome- nat, u kojem će taj prelom biti svečano de- klariran. Dok je stanje stvari tako i dok se već računa sa gotovim prelomom, izlazi na javu jedna veoma interesantna pojava. Prekoju- čerašnja naime ,Neue Freie Presse“ ima je- dnu veoma zanimivu obavijest. Ta obavijest je iz Budimpešte. Njezina pak zanimivost sastoji u tome, što je izašla u obliku jednog oglasa, koji obećaje prilično veliki honorar onomu, koji nađe jednoga austrijskoga ili inostranoga priznatog učenjaka svjetskog glasa. Taj učenjak trebalo bi, da u madžar- sko-hrvatskom konfliktu zauzima mađžarsko stanovište, a to svoje stanovište trebalo bi da obrđdi s dostatno dovoljnih dokaza. Ponude se imaju poslat na nekoga Mosse-a u Budimpeštu. Prije nego izrečem svoju opasku neće biti s gorega, ako istaknem ove činjenice: Prije svega obećaje se honorar i to ne ma- len onoma, koji pronađe takovog učenjaka svetskog glasa, koji bi bio voljan da bude na strani Madžara i koji bi svojim učenja- čkim razglaganjem znao, da stanovište Madžara i utvrdi. Takovog učenjaka moralo bi se za jednu njegovu znanstvenu raspravu veoma obilato platiti. Dakle stoji fakat, da bi se za takovu stvar moralo izdati mnogo . novaca. Pita se sada, hoće li jedna firma kao takova poduzeti jedan veliki trošak, jući, da će se ta brošura silno i tim firma mnogo novaca od prodaje za- služiti ?