God. XVI.

 

U DUBROVNIKU, 5. lipnja 1907.

i oR

 

 

.

BA DO mmmm—mmmim—————m————=———=m==>

VAT:

 

 

o

I SUB

Cijena je listu unaprijeda: za Dubrovnik i za Austro-Ugarsku na godinu 10 K. Za ino-
semstvo 10 K i poštarski troškovi. Ko ne vrati list. kad mu pretplata mine, smatra se
g predbrojen i za došasto polugodište. mmm

 

 

Izdavatelj i odgovorni urednik Dr. Ivo DeGiulli.

 

 

 

 

foeea po malo o izborima.

Ne znamo, da li su se u ostalim
mjestim monarhije provađali izbori,
kako u Dalmaciji. Ako su, to znači,
da se svukud sustavno iskalo izo-
pačiti ih tako, da ne budu iskaz slo-
bodne volje puka, nego baš protivno
izraz sile onih krugova, koji pod
krimkom slobode hoće da uzdrže
svakovrsnim spletkama, dvoličnostima
i lažima svoje previlegovane položaje.

U prvom redu izgledalo je, kako
da se po nekoj višoj komandi po-
stupa bezobzirno sa drobnim pukom,
biva sa masom birača. Oholost i su-
rovost nižih organa zvanih da uzdr-
že red to nam svjedoče. Kao da se već
tim hotjelo prehodno masu na neku
ruku terorizirati.

S druge strane da plan ne upade u
oko, iskalo se postići opredijeljeni cilj
uckajuć stranke i razne društvene
razrede jedne proti drugim. Tobožnje
skrajne čiste elemente predvođene
od sumnjivih osoba upotrebljavalo se
u prvom redu proti Hrv. Stranci.
Načelni starčevićanski radikalizam,
radi kojeg nikad nikoga ne zaboli
glava, skopčan sa natražnjacim sva-
ke fele, a napose sa klerikalizmom
igrali su osobitu ulogu. Ovi elementi
bili su tajno potpomagani iz uprav-
nih sfera, koje su se držale nekako
reservirane za dalje potrebe.

U Dubrovniku nije se ni pošlo
dalje, jer su se Dii minorum gentium
amo, ne znamo za što ni kako, bili
utuvili u glavu, da se mora doći do
užeg izbora, te očito držali se u re-
servi, da tada pokažu svoju moć kao
što se u Spljetu zgodilo. Svijest bi-
rača osujetila je te račune. Jednako
na otocima prodro je Tresić, jer svi-
jesni birači oborili su sve popovske
natražnjačke spletke. U Kotoru do-
živjeli smo neku pojavu su generis.
Tu su kamarilski krugovi istakli svoga
čovjeka. Da svak vidi, što oni hoće, po-
slali su poznatog Makoveca da pri-
pravlja teren. Pak će nam rijet da
Visoki krugovi nijesu pametni. Nego
hvala Bogu velikome, čija ih je ruka
u rijihovim nakanama smela, i tu je
na posljetku narodna svijest slavila
pobjedu prama prevari, mitu i, ko-

      

mmm———————————————
mmm———————m———————

 

 

 
    

rupciji svake vrsti. U Imotskom nije

trebalo da se vele muče. Ondje im.

je obavljao poslove sam načelnik g.
Tripalo, čudni član odbora Hrvat.
Stranke, koji je povlađivao i izva-
đao osnove njoj protivne. O Sinju
ne treba da govorimo, jer dvolično
ponašanje nekih pripadnika Hrvat.
Stranke poznato je svakomu. Tu su
žarki rodoljubi zabrinuti za riječku
resoluciju, radili kako su bolje mogli
i znali te iz toga bellum ommnium  con-
tra omnes došlo do Ivaniševićeva iz-
bora, kojemu su odlučno radili u prilog
oni isti popovski elementi, što su kod nas
u osobi Biankinijevoj drugog popa bez-
obzirno na najinfamniji način pobijali.
Ali plan se pokazao u potpunom
svome svjetlu u Spljetu gdje su te-
ren spravile mjesne razmirice. Tu
netom je pao Borčić, koji ako, i ne
naumljeno, ipak je mnogo štete uči-
nio, sa svojom autokandidaturom,
uvidjelo se, da Hrvat. Stranci nije
moguće nači drugog kandidata i iz-
nijelo se g. Bulića.

Očito je da oni koji su njega
kamdidirali,  precijenili su njegov
upliv, kao učenjaka, ne računajuć
dovoljno na njegovu, već odavna
poznatu slabost kao političara, koji
mučno je reći, da li je na tom
polju ikad znao, što hoće. Njegovim
imenom i učenjačkim zaslugama ci-
jenilo se svakako imponovati puku.
Dogođaji su pak dokazali, da su ra-
čuni bili pogriješeni. Znanost proti
politici našla se u očitoj pogibelji.
Bulić stao se otimati, naslutiv ne-
sretnu ulogu, koju su mu drugi
opredijelili. Odgovorili su mu: ne, ti
moraš biti! I tad se krenu sav onaj
aparat, što je stajao u reservi, da u
datom času istupi. Zaludu je nijekati
istinu poznanu. Ovaj atentat na slo-
bodu izbora zbio se sa sudjelovanjem
nemalog dijela spljetskih pripadnika
Hrvat. Stranke zaslijepljenih politi-
čkom strasti, Oni su se tim ogrije-
šili na najnepromišljeniji način proti
vlastitoj stranci, ističuć čovjeka sebi
protivna, ni najmanje sklana Riječkoj
resoluciji, proti Dr. Smodlaki odrije-
šitom, da ne rečemo najizrazitijem
zagovaratelju iste.

a
NAF IBLIKA + RVATSKA

NAUČNA BIBLIOTEKA, BULACINIK

IZLAZI SVAKE SRIJEDE

 

 

POJEDINI BROJ 10 PARA,

 

Pretplata i oglasi šalju se upravi, a dopist uredništvu lista. Za izjave, priopćena, sahvale
Štamparija DeGiulli i-dr plaća se 40 para po retku, a za oglase 30 para. Oglasi, koji se više puta štampaju, po po

 

 

_ Zaludu je; govorio ko što hoće,
kandidatura Bulićeva to je vladina
kandidatura. Trebalo bi ne imat slu-
ha ni oči te ne čuti ni vidjeti sve
' ono, što se u ovoj. prigodi zgađalo,
pa tvrditi protivno. Hotjelo se njome
pošto po to osujetiti izbor. Smodla-
čin, jer ipak kako su stvari prošle
sa uspjehom postignutim u većini
drugih kotara ispad izbora bio bi,
bar prividno imao opozicionalni zna-
čaj. Da se to postigne, trebalo je
metnut na noge vas uredovni apa-
rat, koji je stajao u reservi, i to se
učinilo. Kad bi paka bilo istinito ono
što se o Muću priča, to bi značilo,
da se nijesu klonuli ni zločinstava.

Izborni uspjeh u Dalmaciji ima
biti razveselio stanovite krugove u
Beču. Između 11 (jedanaest) zastupni-
“ka 5 (pet) popova. To nije šala! Da šu
drugdje tako uzorno izbori izašli, za
stalno ministar predsjednik ne bi bio
doživio nikakvog ukora, pošto u Be-
čkom parlamentu sjedalo bi po pri-
lici 200 (dvije stotine popova), a to
bi bio unikum u svjetskoj parlamen-
tarnoj povjesti; jer ne bi više bio
nikakav parlamenat nego nekakav
veliki ,Crkveni Zbor“. Istina je da
za to i ne mala zasluga kod nas ide
radikalni današnji oporbeni starčevi-
čanizam. Kažemo današnji, da ga ne
pometemo sa onim Ante Starčevića,
koji je jednom rekao, da su popo-
vi poživinčili hrvatski narod. Ipak
bila bi velika nepravda, kad se
ne bi priznalo, da su i upravljajući
krugovi učinili što su mogli, tako
da će bez sumnje biti s njima u
Beču zadovoljni.

Pak da nije Dalmacija zemlja
iznimaka ?

ČL —————————————

Ispravak. — U broju 40 ,Cr-
vene Hrvatske“ u uvodnom članku
pod natpisom Izbori u našem kotaru
na I. stupcu čita -se: , -. , osim toga
su u zadnji čas Crnica :i Liepopili
podijelili uloge, jedan. loveći birače
u ime. Velike Hrvatske, a drugi
u ime Velike Austrije“ .. To, u ko-
liko se odnosi na mene, ne odgovara
istini. — Dubrovnik 28. Maja 1907.

Dm. J. Crnica, kanonik.

do

734.