MON PEDRO RI OČI 0. RESIRSKNIIEIIIAIAASRANNISNIS ASSR DE
_ ae toa začini ŽE aluziji dilo otad CAL: Mami zalice

RO LRDPE RESA NA

1.
ke

 

 

Vebanićev govor. — Ne prejudicirajući
pravu što ga Hrvati po nagodbi imadu, đa
u zajedničkom saboru mogu govoriti hfvat-
ski, govornik žali što ne pozna madžarski,
da kući u tome jeziku razloži ovako važno
pitanje. Tumači onda ustanovu temeljnog
zakona, po kojoj Hrvatska ima pravo u svim
pa i zajedničkim uredima, na službeni jezik
hrvatski. Primjerima iz parlamentarne povi-
jesti glede odnošaja između, Ugarske i
Hrvatske, a nada sve glede jezika na dugo
dokazuje, kako su se Hrvati za to svoje
pravo uvijek borili i nikad ga se odrekli
nijesu,.a kako su istodobno i Madžari uvi-
jek u načelu to pravo priznavali, premda
sa u praksi sve više to pravo kršili i zakon
vrijeđali uvađajući protuzakonito madžarski
jezik u Hrvatsku, navlastito u željeznicama

Polemizira za tim sa  stanovištem
ugarske vlade, da su željeznice privatno
poduzeće države. Naglasuje kako je to samo
igračka, kojom se Madžari zabavljaju. Tvrdnja
da željeznice nijesu državni uredi aliquando
valet aliguando non valet, prema tome kako
im ide u prilog — dokazuje samom predlo-
ženom osnovom o pragmatici. Naviješta, da
se je Hrvatska uvijek protivila i da će se
protiviti uvedenju madžarskog jezika bilo u
kojemu smislu, te veli: budite uvjereni, da
nećete u hrvatskoj nikada naći nijedne slo-
bodnom voljom naroda izabrane stranke,
koja bi glede jezika popustila za dlaku od
prava svoje domovine, jer sve stranke bez
razlike stoje nepomično na stanovištu, da
je jezik duša političke i narodne individual-
nosti Hrvatske, da je on jamstvo njezina
opstanka.“

Svoj govor zaključuje ovom značajnom
porukom :

Mi ćemo se gospodo u borbi za jezik
držati nepomično uvjerenja, da je zakon na
našoj strani; zakon će nam biti najjači štit,
a od zakona niti hoćemo, niti smijemo po-
pustiti; i za to gg, jer se predloženom osno-
vom vrijeđa temeljni zakon, na kojem po-
čiva naš i vaš ustav, jer držimo da ovaj
zajednički sabor ustanovom, kakova se glede
jezika nalazi u predloženoj osnovi, taj naš

temeljni zakon ne samo u bitnosti vrijeđa,

nego da će on ovakovom odredbom preko-
račiti svoju kompetenctju, jer nije vlastan
mijenjati  državopravni , ugovor sklopljen
između dvije ravnopravne kraljevine ; zato
gospodo mi ovdje odlučno u ime kraljevina
Hrvatske i Slavonije dižemo naš glas proti
ovoj zakonskoj osnovi, te za danas unapred
najodriješitije prosvjedujemo proti svakomu
zaključku, kojim bi se nawijela povrijeda
nagodbenom zakonu, a napose onoj njegovoj
ustanovi, po kojoj je na teritoriju kraljevine
Hrvatske i Slavonije kod svih zajedničkih
organa bez razlike službeni jezik jedino i
isključivo hrvatski.

Mi takav zaključak ne možemo i ne
ćemo smatrati ikada pravno obvezatnim za
kraljevinu Hrvatsku i Slavoniju, te si pridr-
žajemo za taj slučaj pravo glede našega
daljnjega postupka stvoriti posebne zaključke.

Nova ,koncesija“. — Kada se osnova
željezničarske pragmatike raspravljala u ple-
numu 1aadžarske koalicije predložio je mi-
nistar Josipović kod $ 5 točke b) ovaj nadoda-
tak (amendement): ,Na području Hrvatske
i Slavonije tražiti će se od namještenika i
poznavanje hrvatskog jezika“. Velikodušni
Madžari prihvatili su taj ispravak i odmah
se u svojoj velikodušnosti izrazili, da je to
jedino kao koncesija Hrvatima.

Da se vidi koliko je ta koncesija |es-
mislena i ne odgovara zakonitom stanovištu
Hrvata, te ni najmanje ne zadovoljava,
dosta je citirati $. 4., točka a:) ,U službu
željeznica prima se samo osoba, koja je
ugarski državljanin te znade madžarski.

Kao ,koncesija“ nadodaje se kod slije-
dećeg 8. 5 točka b:) ,Stalnim namještenikom
može postati onaj koji pored općenitih
uvjeta (S 4) iskaže: na području Hrvatske i
Slavonije ,da je vješt hrvatskom jeziku.“
Usporedivši sve ovo jasno je, da Madžari
ovim nijesu ama baš ni za dlaku popustili,
pa će doći do borbe onakove, kakovu su
hrvatski zastupnici i prije maviještali za
očuvanje zakona. * .

Još jedna drzovitost ministra Josipovića.
-—— Iz Pešte dobijamo slijedeća vijest: Nje-
govo Veličanstvo blagoizvolilo je svojim pre-
višnjim riješenjem od 29. travnja 1907. po
hrv. saboru prihvaćenoj osnovi zakona o
nazivlja općina i prebivališta u Hrvatskoj i
Slavoniji previšnju sankciju podijeliti i mi-
nistru za Hrvatsku maložiti da taj zakon
radi proglašenja hrvatskom banu dostavi.

Premda je od tada već 6 tjedana mi-
nulo, ministar za Hrvatsku nije udovoljio
ovom previšnjem nalogu, pa će ga radi te
zloporabe uredovne vlasti i zatajivanja pre-
višnjeg reskripta hrv. delegati pozvati u za-
jedničkom saboru na odgovornost.

Dakle dragi naš ministar drži već pre-
ko mjesec dana sankcijonirani zakon. Jasno
je, da je to ministar Josipović učinio u
sporazumu s ministrom presjednikom Wekr-
leom, koji je kako sam Vam u jednom od
prošlih pisama javio — nudio hrv. delega-
tima hrvatsko nazivlje gradova i - postaja
kao koncesiju, a kad tamo ta tobože konce-
sija ležala je kao sankćioniran zakon u 'la-
dici zlatnog ministra za(!) Hrvatsku.

Josipović povlači konsegvencije. —  Ja-
vljaju da je ministar Josipović rekao: ako
hrvatski delegati ne budu primili njegova
prijedloga u osnovi, da će povaći konse-
gvencije. U to se ne vjeruje, jer svak zna,
da se on osjeća dobro kod svojih jasala.

Madžarske zastave u Hrvatskoj. — ,P.
Lloyd“, naš stari prijatelj, baš je izabrao
zgodan čas — ako mu upali — da i ovo
pitanje na tapet dovede, pa u jučerašnjem
jutarnjem broju piše ovako: ,Hrv. zem.
vladi obratila se je na ug. vladu molbom,
neka zajednički uredi u Hrvatskoj ne bi
više izvješivali madžarske zastave, jer inače
zemalj. vlada ne bi mogla jamčiti da ne bi
došlo do nemira“.

Ovako piše pametni list u svom jutar-
njem broju, da onda može u večernjem li-
stu najoštrije napasti hrv. vladu, te zaklju-
čiti ovako: ,Madžar. zastava znak je madž.
državne moći, pa ne samo da se smije nego
se mora (!) vijati na svim držav. uredima u
Hrvatskoj madžarska zastava“.

»P. Lloyd“ sam postavlja pitanja i sam
odgovara, U tomu je sličan onom _ kartaš-
kom prevejancu. koji se sam sobom karta
dok mu koji bogac ne nasjedne.

Pisanje ,P. Lloyda“ nazivlju današnje
službene ,,Narodne Novine“ lažnom i ten-
dencioznom izmišljotinom.

Političke vijesti.

Izbori u Galiciji.
Izbori u Galiciji su napokon dovršeni.
Rezultat je ovaj: 13 konservativaca, od
kojih jedan dvaput izabran (14 dakle), 9

 

demokrata, 4 demokrata naprednjaka, 12
nacijonalnih demokrata, 13 poljačkog *cen-
truma, 2 neizvjesna (svega dakle 53 člana
poljačkog kluba); dalje: 16 poljačke pučke
stranke, 16 Mladih Rusina, 1 ukrajinske
stranke, 5 Starih Rusina, 3 Rusina radikala,
od kojih jedan dvaput izabran, 4 Poljaka
socijalna demokrata, 2 Rusina socijalna de-
mok ata, 1 neovisni socijalist, 3 sionista, 1
neovisni izraelićanin. "Tako su dovršeni iz-
bori za carevinsko vijeće u svim zemljama
u Austriji.

Za jugoslavenski klub.

Sve se stranke nastoje što bolje grupi-
rati za novi parlamenat. Osobito nastoje na-
cijonalne stranke, koje u novo carev. vijeće
dolaze mnogo slabije nego su bile prije. Nje-
mačke stranke bi u njemački savez, češke u
češki klub, klerikalci u svoj centrum, a soci-
jaliste imadu također svoj blok. Poljaci imadu
svoj jaki klub.

Sa više strana potakla se želja, da se
i svi južni Slaveni udruže u jedan klub,
koji bi brojio 37 članova: 23 Slovenaca, 12
Hrvata i 2 Srba. Slovenska pučka stranka
već, je zaključila stupiti u pregovore sa juž-
nim Slavenima za osnovanje zajedničkog
kluba. Ali to ne će ići tako lako. Tu su
baš Slovenci, koji su najjači, a podijeljeni
u dvije stranke: klerikalnu i liberalnu, koje
se ne samo međusobno politički nego i druš-
tveno bojkotiraju. Radi toga bit će jako
mučno naći način, kako da se ove dvije
stranke nađu u zajedničkom klubu.

U tu svrhu bio je predsjednik slovenske
pučke stranke nekidan u Zadru, te se sa-
stao sa zastupnicima Ivčevićem, Biankiniem
i Prodanom, da o tome razgovara. Ivčević
i Biankini izrazili su se za to, da se stvori
jugoslavenski klub, a tu ideju zagovara i
tršćanski zast. Rybaš, koji je izabran na
nacijonalnom programu. Ne zna se još
samo, što misle 4 liberaina slov. zastnpnika
i 2 Srba. Po svemu regbi, da će do njih
stati hoće li doći do takova kluba, jer su u
načelu ostale stranke pristale.

Što će biti vidjeti će se dva tri dana
pred otvor parlamenta, kad se naši zastup-
nici nađu na okupu u Beču.

Otvor parlamenta.

Javljaju da je definitivno odlučeno, da
carevinsko vijeće bude sazvano na 17. ov.
mj. Na 18. bit će u Hofburgu prijestoni
govor. Austrijski ministri su već raspra-
vljah o prijestonom govoru, ali je upalo
u oči, da nije prisustvovao nijedan politički
njemački ministar: ni Derschata, ni Prade,
m Marchet.

Ruska duma.

Opet joj naviještaju blizu smrt. Prekur-
tarisala je kritično vrijeme od 80 dana, koje
je živjela prva duma, ali se čini da i ovoj
nema duga vijeka. Od važnijeh pitanja, ko-
jima se duma do sada bavila, jest i riješenje
agrarnog problema. Raspravljalo se o njemu
dugo, ali se ništa nije postiglo. 'To je nag-
nalo ministra predsjednika Stolipina da je
neki dan izjavio, da se agrarno pitanje u
dami može rješavati, ali dah nema nade da
će se riješiti. Pred dumu su do sada o tome
iznešena tri projekta : projekt radničke strake
za nasilnu eksproprijaciju cjelokupne zemlje,
koju bi država provela otkupivši zemljište,
da ga onda besplatno podijeli siromašnom
seljaštva ; revolucijonarci socijalisti predlažu