predlaže također eksproprijaciju, ali sa pra- vednom naknadom za oduzeto zemljište. Vladi su svi projekti previše revolucijonarni i odatle izjava Stolipinova, da duma nije sposobna riješiti agrarno pitanje. Uslijed toga prijeti ozbiljno kriza i u samomu mi- nistarstvu, jer tri ministra nijesa zadeveljni sa izjavom Stolipina, a ministar poljodjelstva knez Vasilčikov misli, da se Stolipiu nije smio onako izraziti, nego da se on kao mi- nistar poljodjelstva imao izjaviti o agrarnom pitanju. Kako će se Gvoga puta riješiti sud- bina dume ne može se za stalno reći. Po nekim vijestima regbi da je car sklon, da duma kakva je danas, i nadalje opstoji. 0 reprocitetu hru. sveuiNištu (Na dušu dalm. zastupnicima). Beč, 2. lipnja 1907. Nema sumnje, da među teške rane na- šega naroda spada i problem hrv. đaštva. Pored sve svoje važnosti taj se je problem, priznajmo, malo pretresao u našem novin- stvu, a još manje u našem društvu. A ipak nema ni najzabitnijeg sela, koje ne bi imalo barem jednog svog đaka na sveučilištu. Zbilja čudnovato, da svi ti ljudi, koji troše toliko novca za uzdržavanje svoje djece, vrlo su se malo bavili riješenjem toga pitanja, koje ipak duboko zasijeca u kućnu ekonomiju. O uzrocima svega toga nije ni vrijeme ni mjesto, da se govori, ali je doba, da se tandem aliquando iznese na tapet ovo naše vitalno pitanje. Bez spora ovaj problem tek će se onda potpuno riješiti, kad ne bude ono rastrkano po raznim sveučilištima. S toga razloga treba prvo riješiti ono nesretno pi- tanje reciprociteta. To je .conditio sine qua non. Premda ima svoje sveučilište, ne može da se njime okoristi dalmatinski i_ istarski đak, već je usiljen, da u smradnim i čađa- vim njemačkim gradovima, skapava od glada, drhće od zime, jer — ,Tuđa zemlja ima svoje ,Pa ne pozna jade tvoje »Tuđa ljubav ljubi svoga. — U takvom stanju hrv. đak nema koga na ovom svijetu, kome bi se obratio, doli svojih novoizabranih zastupnika. Oni su mu i otac i majka. Eto do malo hoće da zasjeda novi parlamenat. Dok drugi narodi vide u svojim novim izaslanicima pregaoce oko po- boljšanja svog ekonomskog stanja, punim pravom pouzdaje se i hrv. đak u svoje predstavništvo, očekujuć od njega, da iznese pred kompetentni forum ovo njegovo vitalno pitanje. Gutta cavat lapidem“. Nije dosta jed- nom progovoriti po primjeru naših bivših Bečana“. Stvar valja dublje shvatiti, za nju se zanijeti i zauzeti. Malo više agilnosti i riješit će se pitanje koje duboko zasjeca u naš ekonomski i nacijonalni napredak. Da završimo. U zastupnike naše polažu se mnoge nade, hoće li se barem ova ispu- niti? Videant consules ! Akademičar. Dalmatinskim trgovcima. Ovih zadnjih izbora u Trstu najbolje se “dokazalo koliku žilavost, okretnost i narodni osjećaj su uporabili naši Dalmatinci, a navla- stito trgovački stališ, bez razlike toli Hrvati "koli Srbi. Na stotine glasova su znali saku- piti za bratske slovenske kandidate. 'To je pak svršetkom izbora tršćanska ., Edinost“ najljepše opisala i Dalmatincima se zahvalila ! Na stotine naših ljudi bi se moglo u Trstu nastaniti, namjestiti se kod trgovačkih kuća i tvornica, kada bi naši dalmatinski trgovci više rodoljublja pokazali u pitanju jezika. Više puta su razne novine pretresale ovo toli važno pitanje, ali uvijek je ostalo kako je i bilo! Zašto naši dalmatinski trgovci u dopi- sivanju se ne posluže isključivo našim jezikom? Zašto svoje naručbine ne pričuvaju je- dino za one kuće i tvornice gdje su namje- stiti naši ljudi kao putnici? Oni ne znadu koju štetu tom svojom nemarnošću i apatijom nanose našoj slovenskoj braći u Trstu, a koju korist bi nanijeli našoj dalmatinskoj mladosti, kad bi jedino. se dopisivali hrvat- skim jezikom sa trgovačkim kućama u Trstu, i kad bi tražili od trgovačkih putnika po- znavanje hrvatskog jezika! Tada dotične trg. kuće u Trstu bile bi usilovane primati u službu jedino naše Dalmatince, jer ovi bi imali prednost zbog poznavanja i tali- janskog jezika da se mogu sa svojim gaz. dama sporazumijeti. I danas imade naših Dalmatinaca lijepi broj uloženo u Trstu, kod raznih i najglav- nijih trgovačkih kuća, ali moglo bi ih biti uloženo 50% više, kad bi se naši dalmatin- ski trgovci, dopisivali jedino na našem jeziku i kad bi davali prednost u njihovim naruč- bama, samo našim putnicima! Slavenska pako stvar u Trstu, bi sve to jača posto- jala, kad bi ti naši ljudi bili u Trstu nasta- njeni, mjesto današnjih najviših naših dušma- na, koji kad dođu u Dalmaciju, izrugavaju se mjestima, običajima i Hrvatskoj našoj na- roduosti, a to su baš ena gospoda wiaggia- tori della camorra triestina (naravno većinom čifutarija). Neka se naši dalmatinski trgovci ugle- daju u našu braću u Srbiji, Crnojgori, Bosni i Hercegovini, koji se isključivo svojim na- rodnim jezikom služe u dopisivanju, a posala ne prave nikako sa trg. putnicima, koji naš jezik ne govore. Želimo da unapred naši dal- matinski trgovci malko više pažnje i rodo- ljubja pokažu glede našeg hrvatskog jezika i naših dalmatinskih trgovačkih putnika. Sve ovo što napisasmo glede Trsta, neka to isto bude vrijediti i glede Rieke, jer i ma Rieci vladaju jednake okolnosti kao i u Trstu. Dao bog i sreća, da ovaj naš zahtijev urodi dobrim plodom. - . Dalmatinci nastanjeni u Trstu i ma Rieci, fvesokolski slet u Pragu. Dani hrvatskog svesekolskog sleta još su u punoj snazi u srcu svakog sokola koji je imao sreću da se zaleti do naše prijesto- nice, da se upozna sa drugom našom braćom i da vidi što može Slavenska ideja. Mladi Sokolovi nijesu niti sanjali da će se naći u krilu toliko tisuća svoje braće, nijesu shva- ćali da je toliko jaka i raširena ideja Sokol- stva. 1 ove godine možemo se smatrati sretnim jer nam i braća Česi pripravljaju V. svesokolski slet u Pragu, da ukažu ne- prijateljima triumf i napredak Sokolstva u kojem se zrcali snaga i veličina ideje. Nije potrebno da tumačim što je Prag za nas Slavene jer svak znade da je gnijezdo i tvrđava Sokolstva. Narod češki okružen odasvad gordim Teutonom, dan za danom gubio je svoje narodne svetinje, a mjesto milog materinskog jezika, stao mu se silom nametati tuđi jezik. I češki prvaci proma- traju rad osobito Talijana oko oslobođenja i ujedinjenja, upoznaše da su tome najviše doprinijeli čvrsti redovi narodne vojske. Skupiše se u redove te obukoše poput ga- ribaldinaca crvenu košulju, a da im bude uvijek pred očima cilj prozvaše se Sokolom. Ovi sletovi nek ne misle neki da su samo zabavni izleti već su ovo naše skupne ma- nevre, da ogledamo našu snagu da vidimo koju ideju zastupaju stari vojnici Sokolstva. Promislite braćo, koje će veselje obuzeti srce svakog Sokola kad se na 28. linnja nađe u zagrljalju .sa svojom braćom u broju od 20.000 osim Talijana, Francusa, i t. d. Svečanost će trajat tri dana 28, 29, 30 lipnja te onai koji namjerava poći, za puto- vanje i svečanost izgubit će jedno osam dana. Trošak oko ovog sleta iznosit će 300.000 kr. Sve su pripreme svršene. Spavati će se u školama koje je ustupio grad Prag. Vjež- balište kojim u;ravlja brat inžirir L. Čižek opsiže 103.750 me (po prilici 5-6 Gruških polja) na kojem će moći vježbati 8.000 vjež- bača a slati 40.000 gledalaca. Povorka koja ; će poći u poklon magistratu bit će od 20.000 braće te će morat bezuvjetno svi prisutni Sokolovi sudjelovat. Do sada je već najavljeno 2.500 soko- lašica koje će vježbati sa čunjevima uz pratnju glazbe. Francuzi će doći u broju od nekoliko stotina-a iz sjeverne Amerike do 150 čeških Sokolova. Kako vidimo ovaj će slet biti velika slavenska olimpijada, pa zato pohrlimo' svi u Zlatni Prag. Pohrlimo da se od. braće Čeba naučimo što je Sokel, i Slavenska ideja, pak da te ideje presadimo u naš So- kol, koji će jedino svoju svrhu postići idući putem, koji mu kaže Slavenska ideja. Zdravo! Sokolaš. DUBROVNIK, 8. lipnja 1907. Korčula, 3. juna 1907. — Javljajući brzojavno ,Prava Crv. Hrv.“ » Krupi“ iz- borni poraz svojih perjanica u Korčuli is- taknula je kao njegov uzrok: nasilje i za- strašivanje. Ove se tirade češće ponavljaju, a mi im se slatko smijemo. 30 prama 735 grdan je razmjer, a da čovjek zdrava razu- ma promisli i povjeruje a nasilje i drugo, tim više, što protivnici n& iznesoše niti jed- nog makar labavog dokaza da potkrijepe svoje tvrdnje. . Pa dok smo se slatko smijali i smijemo se ovakim tiradama, opet nam je ,Prava“ preko njenog ,poštenjaka“ pružila jednu novu, da se ovaj put zadivimo i njezinoj ozbiljnosti. ,Poštenjak“ a la ,Prava“ ovaj nam put priča ništa manje nego o jednoj velikoj i gadnoj osveti pristaša i ne pristaša Hrv. stranke“ a na štetu čistoga i preči- stoga vođe, a inače velikog čovjeka učitelja N. M.(— Ovaj uvaženi čovjek, svojim veli- kim uplivom mogao je Hrv. stranci oteti vrlo ' veliki broj glasova, a držet preveć niskim, da se On, veliki čovjek, snizi do jednostav- nog korteša, prepustio hrv. stranci slobodno polje; a hrv. stranka, mješte da mu se iskaže zahvalna, eto se 'rotila da mu zla čini. Zaista gadna nezaivalnost — op. čit.) Ta grozna osveta po ,poštenjaku“ bila ništa manje neg u tome, što . korčulansko mjesno škol. vijeće nije predložilo velikog N. M. za učitelja pri pučkoj školi, već jed- 186