na Austro-ugarsku odbija se kao neistinit.
Kriv je po $. 142 i po istome mogao bi se
:suditi od 1—5 godina. S olahkotnih okolnosti
osuđen je ispod zakonske najmanje kaznene
stavke na 6 mjeseca. Protiv osude brani-
telj uložio je ništovnu žaobu, a tako isto i
drž. odvjetnik.

Đački pokret za slavenska sveu-
čilišta. — PĐaci češke Tehnike u Pragu
obdržavali su veliku skupštinu, na kojoj je
bila jednoglasno prihvaćena resolucija, kojom
se pozivlje i moli vladu, da čim prije na-
stoji otvoriti još jednu češku universu, i to
u Brnu; da udovolji pravednom zahtjevu
Slovenaca, kako bi i oni imali u Ljubljani
svoje sveučilište, a da i Rusinima dođe u
susret sa jednim rusinskim sveučilištem u
Lavovu. Izjavili su također, da bi bilo pravo
da se podade Talijanima jedno sveučilište, i
to u južnom Tirolu. Ovu resoluciju poslali
su brzojavno ministru predsjedniku Becku
i ministru za nastavu Dr.u Marchetu.

Slavenski đaci - sveučilišta u Gracu
držali su također skupštinu, na kojoj je je-
dnoglasno prihvaćena resolucija, kojom .se
traži od vlade, da se Slovencima u Llublja-
ni čim prije podade sveučilište na slov.
jeziku barem sa juridičkim fakultetom i da
se otvori u Brnu druga češka universitat.
Istodobnaš pozivlju sve slavenske zastupnike
u parlamentu, da se zauzmu za ove naj-
važnije kulturne potrebe slavenskih naroda
u Austriji i da ne odustanu dok se tim pra-
vednim zahtjevima ne udovolji.

Općinski izbori u Puli. — Prošle
sedmice obavljeni su općinski izbori u Puli.
Borile su se dvije stranke: Hrvati u eko-
nomskoj stranci i iredentistička  kamora.
Borba je bila krvava, došlo je bilo i do ne-
reda, a i jedan život je zaglavio. Pobijediše
ipak konačno teror, nasilje i prevara, što je
kamori služilo za održat se i do sada. Re-
zultat je: za kamoriste 2219, a za ekonom-
sku stranku 2065. Pobijedili su dakle kamo-
risti za sama 154 glasa većine. Komisija,
koja je bila u rukama kamorista, odbila je
na stotine protivničkih glasova, a na stotine
svojih protuzakonitih primila. Opće je uvjere-
nje, da ovi izbori moraju biti dokinuti i slijedit
će novi, ali ne pod vođenjem kamore nego
komisara; za kojega će živi valjat a mrtvi
ne će uskrisivat.

 

Petrovdan. — U uskom krugu
svoje obitelji slavi sutra naš načelnik
g. Dr. Pero Čingrija na tihom Sre-
brnom svoj imendan. Nemamo ga
dakle ove godine u svojoj sredini na
ovaj dan, ali isto kako da je; prate
ga naše želje, želje i čestitke svih
koji u njemu vide svoga vođu u borbi
za ljudska i narodna prava Hrvata,
na koja se opet diže bezbožna ruka
u namjeri, da utrne luč unutarnjeg
oslobođenja, koju je naš načelnik iz

razočaranja, ali će i ti bez traga
proći, ako budemo svi na biljezi, kao
što je naš gospar Pero. Proti ljudima

RRNRNBRRESEESEEEdESnINIT NINI anu

poput njega nemoćan je bijes, ne-
moćna zloća.

25-godišnjica smrti Meda Pucića.
— Primili smo ovaj poziv:

Srbi Dubrovčani proslavljaju u nedje-

' lju na 30. ov. mj. 25-godišnjicu smrti svog

velikog pjesnika Meda Pucića, na koju Vas
najučtivije pozivlju.

U nedjelju u 6 !/2 sati u jutro, mjesna
srpska društva i ostala zastupstva sastaju
se pred općinom, te se korporativno upućuju
na grob Pucićev u grobištu Sv. Mihajla u
Lapadu, gdje će se u 8 sati držati svečani
pomen. / Odbor.

Svršila škola. — Jučer je svršila
škola na mjesnoj gimnaziji. U utornik po-
činju na tom zavodu ispiti zdrelosti. i

Čujemo, da je jedan nadobudni u o-
gorčenju zbog loše ocjene, izmrčio profeso-
ru kuću crnilom. Nešto se slično dogodilo
u Spljetu, i Antonije je počeo vikat na
»Slobodu“ da ona kvari mladež, — To bi
htjelo reći, da je ,Naše Jedinstvo“, odgaja!

Nego ovdje mješte, da bacamo krivinu
jedan na drugoga, kako bi bilo, da sei
skupa poradimo, da se dođe kraju ras-
puštenosti što vlada među mladeži, a koja
sve više preotimlje maha? Kako bi bile, kad
bi toj mladosti rekli: ,Sada je doba da
učite! Imat ćete vremena da politizirate.
Ne mučite svoje srce mržnjom, već ljubavi.“

Koncerat. — Sinoć je hrvatska op-
ćinska glazba pred općinskim domom  od-
svirala u počast g. načelniku D.ru Peru
Čingriji prigodom njegova imendana, slijedeći
program: 1. ,*, Domovina, koračnica; 2.
Parma: Intermezzo iz opere ,Xenia“; 3.
Zaje: Dvopjev iz opere ,Zrinski“ ; 4. Bro-
dil: Karišik srpskih pjesama ,iz Niša i
okolice“; Šubert: Vienac hrv. pjesama“; 6:
+. Zirinski, koračnica.

Gradnja obale u Gružu. — Kako
na drugom mjestu donosimo, još ove godine
imale bi započet gradnje u gruškoj luci.
Znatno razvijeni trgovački promet u Gružu
sa željeznicom i parobrodima, odavna je
iziskivao proširerije obale pred željezničkom
stanicom. Dosadašnje pristanište nije moglo
da zadovolji zahtjevima prometa radi svoje
uskoće, što je manašalo velikih poteškoća
trgovačkim poduzećima navlastito parobro-
darima, jer bi se često po više dana moralo
čekati za ukrcavanje, odnosno iskrcavanje.
Tome bi se produljenjem obale pred želj.
stanicom u glavnome doskočilo. +

Blagoslov novog dubrovačkog pa-.

robroda. — Jučer je blagoslovljen novi
do sada najveći dubrovački parobrod ,,Dan“
društva ,Unione“. Parobrod je sagrađen u
South Shieldsu (u Engleskoj) kod tvrtke

John Readhead & Co. Ogroman je i naj:

modernije konstrukcije a nosi 6.500 tona.
Bilo sa srećom!

Počimlje vrućina. — Pisu nam iz
grada: Sada je svrućilo pa bi čovjek rada
preko podne počinati. Vi ste u prošlom
broju pravom vikali na skoncerte, što ih
daje ,naša mužika“ svako popodne. Bit će
da su vas ovoga puta poslušali, jer ih ovih
dana ne čujemo. Ali nemojte mislit, da to
samo ometa čovjeku počinak. U mene u
susjestvu nema pravaških mužika, ali za to
imam drugu vrstu. Majke su našle da je
najbolje preko podne istjerati djecu na ulicu,
zatvoriti kuću i otić spati, a djeca neka

viču neka se dreču. To će biti za njih naj-

maa nana ananasa E

 
     

komodnije, ali bi najprvi obziri na sasjedstvo
zahtijevali, da i djecu pošlju spat. To djeci
ne će škoditi, a čeljad, kojoj je do počinka,
bit će im za to zahvalna.
Jedan koji hoji hoće spat popodne.

Pohvalno. — Prigodom jedne pole-
mike položiše mjesnoj podružnici za Družbu
Sv. Ćirila i Metoda gg. Galjuf i Kelez K 4.

Qdio ratne mornarice u Gružu
od preko jučer nalazi se u Gruškoj luci.
Došli su na obične ljetne manovre, koje u
našim vodama obavljaju.

Odlikovanje. — Uprava zemaljskog
kupališta Rohitsch-Sauerbrunn bila je odli-
kovana za svoje saradništvo na međunarod-
noj izložbi u Milanu 1906 sa Diplomom za
saradnju i sa zlatnom medaljem.

fvesokolski slet u Pragu.

Jučerašnjim danom 28. o. mj. započele
su velike svesokolske svećanosti u Pragu,
a traju do utornika dne 2. jula.

ška prijestonica zadobila je svečano
lice, kao malo kada dosad. Podignuti su
posvuda veličanstveni stupovi, na kojima
se viju zastave. Kuće su urešene sagovima
i zelenilom. Na staromjesnom trgu pred
magistratom sagrađena je veličanstvena o-
gromna tribuna sa koje će gledati povorku
dostojanstvenici i raprezentanti svih naroda.

Već od desetak dana nadolaze gosti
sokoli i privatnici sa svih strana svijeta u
Prag. Kako koji dolaze, gostoljubivi Cesi
sve oduševljenije ih pričekuju.

Veliki broj američkih Čeha došao je
većim dijelom u sokolskim odorama. ,Ueš-
koj Matici Školskoj“ (neka vrst naše Družbe
Ćirila i Metoda) donijeli su lijepi dar od
2000 dolara (10.000 Kruna). Mali američki
Česi koji nijesu mogli doći u Prag poslali
su češkoj djeci u Pragu prekrasnu zastavu
na dar,, koja je svečano predana Češkoj
Matici Školskoj“. ;:

Vježbalište ima mjesta za 10.000 vjež-
balaca. Na tribunama je prostora za 80.000
gledalaca, ali je opća bojazan da će to biti
premaleno za silno mnoštvo naroda. Ovo
vježbalište tri puta je veće nego li glasoviti

 

"Stadion u Ateni. Svesokolski slet u Pragu

biti će najveći sastanak na
svijetu.

Na vltavskim otocima podignuti su stu-
povi za čarobnu umjetnu rasvjetu, koja je
bila sinoć. -Za jedan prozor na kućama,
ispred kojih će povorka proći plaća se i
preko 50 kruna. .

Za ovaj slet zanimaju se mnogo i sami
vojni krugovi. Vojničke vlasti mabavile su
već mjesta za svoje osobite stručne izasla-
mike. A doći će ih i iz inozemstva. Švaj-

carska će poslati 6 svojih časnika.

'Na sletu bit će zastupani veliki evrop-

«4

ski gradovi kao Moskva, Pariz, London,

Bruselj itd. Iz Pariza došlo je osim brojnih
odaslanika gimnastičkih društava 12 opć.
vijećnika sa načelnikom na čelu. Države
Engleska, Rusija,  Francucka, Švajcarska,
Nizozemska, Srbija, Bugarska i Crnagora
bit će također zastupane ili po naročitim
odaslanicima ili po svojim konsulima u Prag.

Ne zna se kako će se austrijska vlada

ponijeti prema ovoj svesokolskoj svečanosti...

Misli se da će sletu pri i u sokolskim

odorama obadva češka ministra Foršt_i Pas ui

cak. Tako su barem obećali.

st

kb\

9%

ee