da pod pritiskom jačega odstupi, nego je te- žak najviše radi toga, što će sabor biti ra- spušten, novi izbori raspisani, vođeni možda najbrutalnijom silom, a uz to domaći nepri- jatelji i intriganti sa Frankom na čelu već se odavna spravljaju da kao gladne vrane ma lješinu, navale na Hrvatsku. Madžari se odavna rukuju s Frankom, s Kršnjaviem, Egersdorferom i drugima, pa nije isključeno da bi pod zaštitom bajuneta ovi hrvatski »patrijote i radikali“ mogli u novome saboru zauzeti većinu. Sam Wekerle vele da se izrazio: ,Frauk nije tvrdoglav, s njim bi se još moglo na kraj izaći“. Eto to je što nas mora najviše zabrinuti. Međutim hrvatski narod u zgodan čas mogao bi dati veselu osudu našoj sumnji. Današnja srpsko-hrvatska koalicija nastoji na svaki način da spriječi, da se naumljena povreda zakona za njezina opstanka prove- de. Ona će tako, ako i podlegne u teškoj borbi sa nepravdom i nasiljem, učiniti ono, što je do sada radila, da Hrvatskoj naime sačuva ona prava koja po zakonu uživa. Možda dakle ovoga puta Wekerleovo nasilje i bude imalo kakva časovita uspjeha, ali sve što je na nasilju zgrađeno uzdržati se ne može. DUBROVNIK, 28. lipnja 1907. Korčula, 24. juna 1907. — ,, Moralna pobjeda“ bio je dekot, što ga je ,Prava Cr. Hrv.“ pružila svojim vijernicima, a da prikrije svoj frankovsko-furtimaški poraz. Ali dekot slabo djelovao; njeni vjernici gutajuć toliko vremena njenu pisaniju već i zaboravili na moral, te ih riječ ne mogla nikako da razu- vjeri o doživljenom porazu i oni počeli da gube vjeru u moć svojih pastira. Da se: vijerni kakogod umire, trebalo im je, bilo kako, utuviti u glavu ,moralnu pobjedu“, pa se odbacio ,moral“ i ,dubro- vački kroj“, a prihvatio se prokušani stil _pi- sanja — stil , Prave Crv. Hrvatske“— a za pokušaj odabrao se naš kraj, koji je vijernim vrlo slabo poznat. I što sve ,Prava“ u svo- jim dekotima sa ovog otoka nije svarila a da dokaže kako Biankini nije ničiji zastupnik. Čudimo se kako nijesu učinili i utok proti njegovu izboru, da istim putem učvrste vijerne u vjeri ,moralne pobjede“. Ta, kad se lični jal, mržnja i nenavidnost putem mjesnih trica i kučina iznosi kao dokaz prvog reda, moglo se je bubnut štogod i u utoku. Ovim retcima samo spomenusmo pisa- niju ,Prave“ i tim ćemo završiti o njoj, jer čemu -da uzmemo igrati ulogu onog, te je hotio da crnca pranjem napravi bijela, a postigao to, da je utaman potrošio toliko vremena i sapuna; a opet čemu se natje- cat s čeljadi, koja nikada ne će imati obraza da i potpišu ono što pišu i koja pred izo- braženim društvom osuđuju i ,Pravu“ i njeno pisanje, dakle sami sebe. U narednom broju moguće da se osvr- memo samo na pisanje proti ,Štedionici“, jer je to kulmen zloće, kojom se pisci ,Hr- vatske Krune“ i ,Prave“ služe u nestašici valjanih razloga, da u puku šire frankovsko- furtimašku zarazu. Rekosmo moguće, jer se nadamo, da će se bit već mašlo moguće i među pristašama ,Prave“ koje pošteno pero, a da osudi onaj podli način pisanja. Y. Iz Konavala. — Zanemarenje općine Ljute do pod Mihaniće. Taj bi se vodovod morao čistiti svake god. u mjesecu svibnju, da se narod pomoću istoga može služit vo- dom za natapati zelen, trapove, škropljenje loze itd. Kada bi se u spomenuto vrijeme rečeni vodovod očistio nanijelo bi veliku korist konavoskom polju. Ali na žaiost još do danas taj se vodovod nije očistio a ve- liki dio konavoskoga polja danas je bez vode. Jadni narod nema vode kojom bi mogao da poškropi svoju lozu, nego je prisiljen da iz daleka goni vodu, a mnogi će j zan>marit svoju lozu radi nestašice vode. S toga preporučamo općini, da se po- brine, e da se čim prije očisti taj vodovod, koji bi bio narodu od velike koristi pošto bi se njegovom vodom narod mogao služiti za svaku poljsku potrebu, inače i to zanemarenje nanijeti ogromnih šteta kona- voskome polju. Općini na znanje i vladanje za una- prijed. Konavljanin. Gospodi liječnicima. — Napadaji na Dr. Baylona a u najnovije vrijeme na Dra. Bendoni-a dokazuju da će se slični napadaji još ponavljati ako ovi ostanu ne- kažnjeni. Apeliram, stoga, na kolegijalnost i akademski ponos kolega, da se bez iznimke odazovu pozivu, što će ga svaki pojedini ovih dana primiti. Cavtat, 26. juna 1907. Dr. med. Pajo Matić. Lučke radnje u Dalmaciji. — Mi- nistar trgovine ovih dana odobrio je osnove za neke oveće lučke radnje u Dalmaciji. Osim nove obale za ukrcavanje ugljena u Šibeniku, koja je-već prošloga mjeseca predata jednom dalmatinskom pothvatu, predat će se još ove godine slijedeće veće radnje: U Šibeniku spojna obala između mula za pri stajanje i obale za ugalj; u Spljetu proši- renje mula Sv. Petra i gradnja drugog ve- likog mula; u Gružu produljenje obale pred željezničkom postajom. Za ove će se gradnje izdati 1,597.000 kruna. Ove je pak godine već predato pothvatnicima dvanaest omanjih lučkih radnja u Dalmaciji, a skoro će se raspisati i natječaj za drugih deset takovih radnja. Sveza Južnih Slavena u bečkom parlamentu odobrila je svoje statute, te je zaključila pokrenuti hrvatsko pitanje u par- lamentu, u koliko to budu smatrali shodnim hrvatski delegati u Pešti, s kojima je stu- : pila u dogovore. Zast. Tresić podnijet će interpelaciju o ribarskim odnošajima na oto- cima Braču Hvaru i Visu, a zast. Biankini . o reciprocitetu nauka na hrvatskom sveuči- lištu i prešni paedlog o elementarnim nepo- godama u Dalmaciji. Zastupnici su se bavili i parobrodarskim pitanjem. Izjava srpskih zastupnika. — Kako smo javili, svi hrvatski zastupnici iz Dalma- cije podali su u bečkom parlamentu držav- nopravnu izjavu, koja je doslovce jednaka onoj od 1901, samo su joj dvije neznatne stilističke ispravke učinjene. Izjava, koju podadoše srpski zastupnici Dr. Baljak i Bjeladinović, glasi : ,, Potpisani zastupnici srpskoga plemena u Dalmaciji izjavljuju, ostajuć nepomično na svom na- rodnom stanovištu, da se pridružuju zahtjevu sa sjedinjenje Dalmacije s Hrvatskom, koje je sadržano pravnoj ogradi u isto doba pri- kazanoj sa strane hrvatskih zastupnika iz ženju uviđaju korak za narodno ujedinjenje njihova plemena“. Savez dalmatinskih zadruga. — Odbornici saveza seoskih blagajna vijećali su ovih dana u Spljetu, te su se protokoli- rali na sudu. Savez bi imao da započne svoje djelovanje novom godinom. Hrvatski jezik u mornarici. — Jednom osobitom naredbom, koja radio jezi- zičnoj uporabi, zapovjedništvo ratne morna- rice odredilo je da se tehnički izrazi, koje časništvo i momčad sada većim dijelom rabi u talijanskom jeziku, imaju odsele ra- biti samo u njemačkom jeziku. Osim toga pošto je, veli, materinski jezik tri četvrtine momčadi hrvatski, naređuje se pretpostavlje- nima da u službi sa momčadi moraju govo- riti hrvatski. Preporuča se napokon. časniš- tvu, da marljivo prione oko učenja hrvat. jezika. Vidovdanska svečanost. — Kako svake tako i ove godine Srbi slave vidov- dansku svečanost na dalmatinskom Kosovu dne 28. o. mj. Program svečanosti sastoji od: službe božje, narodnih igara, sokolskih vježba i koncerta šibenske glazbe. Interesantna politička parnica u Bosni-Hercegovini. — Prošlog petka vo- dila se u Sarajevu rasprava protiv Smaje Čemalovića urednika ,Musavata“. Ona je pobuđivala veliko zanimanje, jer se mislilo, da će u toj raspravi prvi put biti izraženo stanovište vlade u državnopravnom pitanju Bosne i Hercegovine. Inkriminirane naime , stavke, zbog kojih je drž. odvjetništvo tu- žilo urednika, glasile su; ,Konstatovali smo da Austro-ugarska nije dostatno svršila za. daću datu berlinskim ugovorom“ — pozivlje se na reviziju berlinskoga ugovora — koji su za ugovor a neće da stupe u zajednički rad s ,pravoslavnom i muslimanskom omla- dinom“ nazivlju se ,crno-žute kreature“ — pozivlje se na borbu protiv zajedničkom neprijatelju (drž. -odvjetnik misli, da je to Austrija, a branitelj optuženoga izjavio je, da je to katoličanstvo i katolička propagan- da) — obara se na 25. tačku opć. statuta, jer se u njoj zahtijeva da ,novoizabrani na- čelnici moraju polagati zakletvu vjernosti i odanosti njegovom veličanstvu caru i kralju“ — a zahtijeva pisac da se polaže zakletva i Sultanu kao suverenu okupiranih zemalja. Osobito se zanimanje bilo pokazalo za ovu zadnju tačku. Tu se naime pitanje suveren- stva Sultanova u obliku tužbe iznosi na pretres kao sporno, dok to ni u nauci ni u međunarodnoj praksi nije sporno. Napokon sud se sretno izvukao, da ne izrazi nikakvog svog stanovišta u državno- pravnim pitanjima. U obrazloženju osude veli se, da se sud nije upuštao u rasprav- ljanje pojedinih teorija državnog odnošaja Bosne i Hercegovine. U njima vrijede za- koni, koji su ovdje izdati, a Austro-ugarska po berlinskom ugovoru ima prava, da upravlja tim zemljama i izdaje naredbe us- mene i pismene: pismene u formi zakona. lstina da je dozvoljena kritika zakona, ali ta je različita. Reformator hoće da utiče na razum i hoće promjenu zakona, koja odgo- . misli, kakve posljedice može imati taj njegov utjecaj. Nema sumnje da je optuženik htio da iazdraži i zavede na nepokornost i otpor protiv zakonskih odredaba. Njegov navod da pod zijedničkim naprijateljem jem nije mislio