Kad su gornje crte bile već predane
slagaru, donijele su nam novine izvadak iz
govora Polonyijeva. Govor je jedna velika
denumcijacija prama gore i prama dolje.
Tako se n. pr. hoće da podmetne Hrvatima,
da ih vodi Beograd. Nu uza sve to mi smo
Polonyiu zahvalni. U svojoj denuncijomaniji
on je priznao, da resolucijonaši nijesu varali
ni Madžara ni svoga naroda. Između nji-
hovih zahtjeva po samoj priznaji njegovoj
bio je i taj, da hrvatskog bana ne imenuje
kralj na prijedlog madžarskog ministra pred-
sjednika, da zapovjedni jezik u vojsci bude
za Hrvatsku hrvatski, da se Dalmacija rein-
korporira direktno Hrvatskoj. Bilo je osim
toga govora i o jeziku na željeznicama i o
svim drugim  povrjedama nagodbe, a da
mjera bude puna Polonyi priznaje i to, da
već onda Hrvati nijesu htjeli da čuju o je-
dinstvenoj državi, jer nagodba zna samo za

državnu zajednicu.

Treba držati na pameti, da su se dogo-
vori, koje Polonyi spominje, vodili između
njega, ovlaštena od madžarske koalicije, te
Supila i Dra. Trumbića s naše strane odmah
poslije riječke resolucije. Madžari bili su
dakle odmah upućeni u namjere resolucijo-
naša. Ako je pak istina, što oni sada vele,
da na te prijedloge ne bi bili nigda pristali,
kako se tada može tumačiti to, da je koali-
cija, pošto je čula izvještaj Polonyijev, od-
lučila stupiti u formalne pregovore s Hrva-
tima? Do tih pregovora istina nije došlo,
ali ne zbog toga, jer Banffy ni Andrassy
nijesu htjeli, kako lPolonyi veli. Taj uzrok
Hrvati barem ne znadu, njima je poznato
samo to, da uslijed raspusta sabora madžar-
ski političari cijenili su, da je njihov mandat
za pregovore po sebi utrnuo.

 

Pismo Iz Beču.

Iz parlamenta. — Jučer je bila sjednica
zastupničke kuće, u kojoj je austrijski par-
lamenat -imao da izabere svoje predsjed-
ništvo. Kako su stvari iz početka stajale
mislilo se, da će kod izbora predsjedništva
biti velike borbe, u kojoj će se sukobiti Sla-
venstvo sa Germanstvom. No u zadnji čas
stranke su se složile i već je prije sjednice
bilo određeno ko će biti predsjednik, a ko
podpredsjednici.

Sjednica je bila dobro posjećena, među
zastupnicima vidjelo se i dva nova bečka
zastupnika, bivšeg ministra željeznica Wit-
tek-a i Pabst-a. Sjednicu je otvorio u 11!/>
sati predsjednik po starosti Dr. Funke.: Naj-
prije su položili svečano obećanje Wittek i
Pabst, novoizabrani zastupnici, i Grigorovici,
koji je danas za prvi put došao u parlamenat.
Na to predsjednik priopćuje, da je stiglo nova
42 protesta proti izborima, među njima 27
iz Galicije. Sada su bili verificirani oni iz-
bori, proti kojima nije bilo nikakvog 'pro-
svjeda. Poslije nego je bila verificirana ve-
lika većina zastupnika, prošlo se je na izbor
predsjednika. Izbor slijedi podavanjem gla-
sovnica, koje svaki zastupnik preda, kada
bude od tajnika pozvan. Nakon svršenog
glasovanja, predsjedatelj prekida sjednicu
na 10 časa, dok se obavi skrutinij. Nakon
ponovnog otvora sjednice po starosti Dr.
Funke priopćuje, da je bilo predano u sve
480 glasovnica (od 516 zastupnika), među
kojima 24 prazne, &a 3 nevaljane, prama
tomu 433 vrijednih glasova. -Zastupnik Dr.

Beč, 23. lipnja.

Rikard Weisskirehner dobio je 351 glas, zast.
Pernerstorfer 101, a Dr. Šušteršić 1 glas. Po
tomu je izabran Dr. Rikard Weisskirchner
(kršćanski socijal) za predsjednika prvog
pravog pučkog parlamenta. Na to predsjed-
nik po starosti Dr. Funke poziva Dr. Weis-
kirchnera, da zauzme predsjedničko mjesto
i onda nastavlja dalje: ,Gospodo, pošto je

izabran predsjednik ove visoke kuće, to moja .

čast kao predsjednika po starosti ovim pre-
staje, a ja se uslobođujem, da Vama, veoma
poštovano gospodo, za iskazanu mi susret-
ljivost sa ovoga mjesta izrečem svoju naj-
ljepšu zahvalnost“. Poslije ovih Funkovih
riječi zaori čitava kuća od burnog odobra-
vanja.

Na to zauzme predsjedničku stolicu Dr.
Rikard Weisskirchner i drži slijedeći govor:
Visoka kućo! Duboko ganut na velikoj
časti, što ste mi je iskazali izabravši me
predsjednikom ove visoke kuće, dozvolite,
da Vam se najljepše i najsrdačnije zahva-
lim. Pred mojim očima stoji veličina onih
zadaća, koje ova kuća ima da riješi i ja
sam svijestan ove velike odgovornosti, koja
ide predsjednika kuće pri riješavanju tih
zadaća. Ova je kuća nastala ma osnovci sve-
općeg, jednakog i direktnog prava glasa, —
to je prvi pravi pučki parlamenat u povi-
jesti Austrije. Nade svih naroda austrijskih
upućene su na djelatnost ove visoke kuće; svi
narodi željno očekuju od nas pozitivni re-
formni rad. Tek potvrdom ovog rada, tek
kada ispunimo te nade, tek onda djelo iz-
borne reforme pokazati će svoj pravi uspjeh
Ja sam na čistu sa poteškoćama, na koje
ćemo mi u našem radu naići. Ja apeliram
na dobru volju za radom u ovoj visokoj
kući. Ako j&ta tu — što ja me smijem da
dvojim — onda ne će ni sposobnost za ra-
dom faliti. Danas primite od mene svečano
obećanje, da ću ja svu moju snagu i sve
moje znanje staviti u službu tih zadataka,
pa molim i onu gospodu kolege, koji danas
meni nisu podali svoje povjerenje, da ne
dvoje u moju dobru volju. Dok uzdrža-
jem svoje političko uvjerenje, to ipak
čvrsto odlučujem, da ću na ovom mjestu
— posve slobodan i bez ikakvog utjecaja —
samo savjesno vršiti teške dužnosti mo»
ga zvanja. Sa ovoga mjesta ja ne vidim
pripadnike raznih stranaka, vidim samo
ravnopravne članove ovog pučkog parla-
menta. Vrlina predsjednikova zove se: Ne.
pristranost. Ja hoću da sačuvam tu vrlinu.

Moja vjernost njemačkom narodu, komu
pripadam, neće me priječiti, da budem vršio
pravicu i prama drugim narodima naše do-
movine.

Za vođenja poslova molim za vaš do-
brohotni obzir, a ako se bude radiloo tome,
da čuvamo prava i dostojanstvo ove kuće,
za vašu potpunu potporu. Sa ujedinjenim
silama moramo nastojati, da ova kuća bude
mjesto savjesnog i uspješnog rada za narod.
Još će visoka kuća rado dozvoliti, da se
najsrdačnije zahvalim našem štovanom pred-
sjedniku po starosti Dr. Funkeu za njegovo
djelovanje.

Nakon ovih riječi kuća je većinom
udrila u aplauz.Poslije toga prešlo se na
izbor dvaju podpresjednika i tajnika. Za
prvoia podpresjednika izabran je Dr. Začek
— Čeh, a

za drugog podpresjednika Poljak
vitez Dr. Starzynskt. Ruteni su uložili pro-

je on notoran neprijatelj svega. što je ru-
tensko a onda da su proti njegovom izboru
uložena 4 protesta i prama tomu njegov
izbor može biti anuliran.

Ovaj izbor za predsjedništvo vrijedi
samo mjesec dana, a onda: se bira poslije
toga za čitavo zasijedanje, koje-traje 6  go-
dina. Poslije nekih formalosti sjednica je
zaključena. a dojduća je urečena za četvrtak
dne 27 t. m. u ll sati. —lin

 

Del, Supilo u peštanskom saboru.

Kao nijedan od njegovih drugova za
ove teške političke borbe u peštanskom sa-
boru istakao se del. Supilo. Možda Madžari
nemaju krivo, kad njega označuju kao spi-
ritus agens-a cijele hrvatske akcije. Njegove
gotovo svagdašnje izjave po madžarskim
novinama tumačile su šovenima Madžarima
i ostalom svijetu, za čim ide naša borba, a
njegove česte upadice u saboru objašnjenja
rashladile su mnogo puta koju usijanu glavu,
koja bi se zaletjela na Hrvate, a to se do-
godilo i samome gospodinu Wekerle-u, - ko-
jega Supilo šalje da ide plašiti kući svoje
mačke, a ne zakonite prestavnike hrvatskog
naroda, Hrvatske kraljevine, ravnopravne
Ugarskoj.

U ponedjenik, kako je poznato, držao
je Supilo u saboru. pri redovitoj raspravi
svoj govor, koji, je pobudio sveopće zani-
manje. Žalimo, da ga,ne imamo u cjelini,
da važnije tačke našim čitaocima donesemo,
ali ćemo donijeti kratak njegov pregled.

U madžarskom govoru ocrtao je stano-
vište Madžara i stanovište Hrvata u ovom
jezičnom sporu. Pokazao, je da stanovište
Madžara počiva na subjektivnom mnijenju,
a da nema  nikakove zakonske podloge.
Pozvao je za svjedoke sve naobražene ljude či-
tave Evrope, neka sude, ko je u pravu u
ovom sporu. Mi se ne možemo dati majori-
zirati pri ovakovom pitanju, jer ovo zasijeca
u bitne ustanove nagodbe.

Nikada ova osnova ne će postati za
Hrvatsku zakonom. Upozoruje madžarske
političare, da kada jednom pakt krši onaj,
koji je s drugim pakt sklopio, onda i za
onog drugog prestaje biti obvezatan. S ovom
osnovom Madžari nas tjeraju na vannagod-
beno stanovište. Njihovi zastupnici u kuloa-
rima i u saboru kažu i priznaju, da je vlada
napravila tešku pogrješku ovom osnovom.
Ono što u kuloarima šapću, neka javno u
sabornigi kažu, da se spor raščisti. Bolje da
padnu krivci nego da se Hrvatska i Ugar-
ska opet zarate. Preporuča, da se prihvate
predlozi, koji idu za tim, da se osnova po-
vrati vladi, neka ju sporazumno s hrvatskom
vladom ispravi u smislu temeljnoga zakona.

Zatim je. nastavio hrvatski, kritizirajući
postupak vlade, koja je izazvala čitav po
obojicu danas vrlo štetan spor.

Prelazi za tim ma rezoluciju. Kad su
hrvatski zastupnici rezoluciju sastavili, pre-
okrenuli su svoju politiku. Došli su u za-
jednički sabor sa deklaracijom, da će se
boriti sa Madžarima rame o rame. Deklara-
cija veli dalje da je bilo raznih sporova; no
'da Hrvati ne će praviti nikakvih neprilika
i da će državopravna pitanja za sada osta-
viti na miru. Hrvati su se toga i držali, ali
je došla željezničarska osnova, koja je za-'
jednički i sporazumni rad obustavila. Glede
osnove same nema ništa novoga da kaže,

test proti izboru Dr:'Startynskoga, jer da jer su to učinili već njegovi drugovi.

i Gi.
.

GEJA a