Kad su gornje crte bile već predane slagaru, donijele su nam novine izvadak iz govora Polonyijeva. Govor je jedna velika denumcijacija prama gore i prama dolje. Tako se n. pr. hoće da podmetne Hrvatima, da ih vodi Beograd. Nu uza sve to mi smo Polonyiu zahvalni. U svojoj denuncijomaniji on je priznao, da resolucijonaši nijesu varali ni Madžara ni svoga naroda. Između nji- hovih zahtjeva po samoj priznaji njegovoj bio je i taj, da hrvatskog bana ne imenuje kralj na prijedlog madžarskog ministra pred- sjednika, da zapovjedni jezik u vojsci bude za Hrvatsku hrvatski, da se Dalmacija rein- korporira direktno Hrvatskoj. Bilo je osim toga govora i o jeziku na željeznicama i o svim drugim povrjedama nagodbe, a da mjera bude puna Polonyi priznaje i to, da već onda Hrvati nijesu htjeli da čuju o je- dinstvenoj državi, jer nagodba zna samo za državnu zajednicu. Treba držati na pameti, da su se dogo- vori, koje Polonyi spominje, vodili između njega, ovlaštena od madžarske koalicije, te Supila i Dra. Trumbića s naše strane odmah poslije riječke resolucije. Madžari bili su dakle odmah upućeni u namjere resolucijo- naša. Ako je pak istina, što oni sada vele, da na te prijedloge ne bi bili nigda pristali, kako se tada može tumačiti to, da je koali- cija, pošto je čula izvještaj Polonyijev, od- lučila stupiti u formalne pregovore s Hrva- tima? Do tih pregovora istina nije došlo, ali ne zbog toga, jer Banffy ni Andrassy nijesu htjeli, kako lPolonyi veli. Taj uzrok Hrvati barem ne znadu, njima je poznato samo to, da uslijed raspusta sabora madžar- ski političari cijenili su, da je njihov mandat za pregovore po sebi utrnuo. Pismo Iz Beču. Iz parlamenta. — Jučer je bila sjednica zastupničke kuće, u kojoj je austrijski par- lamenat -imao da izabere svoje predsjed- ništvo. Kako su stvari iz početka stajale mislilo se, da će kod izbora predsjedništva biti velike borbe, u kojoj će se sukobiti Sla- venstvo sa Germanstvom. No u zadnji čas stranke su se složile i već je prije sjednice bilo određeno ko će biti predsjednik, a ko podpredsjednici. Sjednica je bila dobro posjećena, među zastupnicima vidjelo se i dva nova bečka zastupnika, bivšeg ministra željeznica Wit- tek-a i Pabst-a. Sjednicu je otvorio u 11!/> sati predsjednik po starosti Dr. Funke.: Naj- prije su položili svečano obećanje Wittek i Pabst, novoizabrani zastupnici, i Grigorovici, koji je danas za prvi put došao u parlamenat. Na to predsjednik priopćuje, da je stiglo nova 42 protesta proti izborima, među njima 27 iz Galicije. Sada su bili verificirani oni iz- bori, proti kojima nije bilo nikakvog 'pro- svjeda. Poslije nego je bila verificirana ve- lika većina zastupnika, prošlo se je na izbor predsjednika. Izbor slijedi podavanjem gla- sovnica, koje svaki zastupnik preda, kada bude od tajnika pozvan. Nakon svršenog glasovanja, predsjedatelj prekida sjednicu na 10 časa, dok se obavi skrutinij. Nakon ponovnog otvora sjednice po starosti Dr. Funke priopćuje, da je bilo predano u sve 480 glasovnica (od 516 zastupnika), među kojima 24 prazne, &a 3 nevaljane, prama tomu 433 vrijednih glasova. -Zastupnik Dr. Beč, 23. lipnja. Rikard Weisskirehner dobio je 351 glas, zast. Pernerstorfer 101, a Dr. Šušteršić 1 glas. Po tomu je izabran Dr. Rikard Weisskirchner (kršćanski socijal) za predsjednika prvog pravog pučkog parlamenta. Na to predsjed- nik po starosti Dr. Funke poziva Dr. Weis- kirchnera, da zauzme predsjedničko mjesto i onda nastavlja dalje: ,Gospodo, pošto je izabran predsjednik ove visoke kuće, to moja . čast kao predsjednika po starosti ovim pre- staje, a ja se uslobođujem, da Vama, veoma poštovano gospodo, za iskazanu mi susret- ljivost sa ovoga mjesta izrečem svoju naj- ljepšu zahvalnost“. Poslije ovih Funkovih riječi zaori čitava kuća od burnog odobra- vanja. Na to zauzme predsjedničku stolicu Dr. Rikard Weisskirchner i drži slijedeći govor: Visoka kućo! Duboko ganut na velikoj časti, što ste mi je iskazali izabravši me predsjednikom ove visoke kuće, dozvolite, da Vam se najljepše i najsrdačnije zahva- lim. Pred mojim očima stoji veličina onih zadaća, koje ova kuća ima da riješi i ja sam svijestan ove velike odgovornosti, koja ide predsjednika kuće pri riješavanju tih zadaća. Ova je kuća nastala ma osnovci sve- općeg, jednakog i direktnog prava glasa, — to je prvi pravi pučki parlamenat u povi- jesti Austrije. Nade svih naroda austrijskih upućene su na djelatnost ove visoke kuće; svi narodi željno očekuju od nas pozitivni re- formni rad. Tek potvrdom ovog rada, tek kada ispunimo te nade, tek onda djelo iz- borne reforme pokazati će svoj pravi uspjeh Ja sam na čistu sa poteškoćama, na koje ćemo mi u našem radu naići. Ja apeliram na dobru volju za radom u ovoj visokoj kući. Ako j&ta tu — što ja me smijem da dvojim — onda ne će ni sposobnost za ra- dom faliti. Danas primite od mene svečano obećanje, da ću ja svu moju snagu i sve moje znanje staviti u službu tih zadataka, pa molim i onu gospodu kolege, koji danas meni nisu podali svoje povjerenje, da ne dvoje u moju dobru volju. Dok uzdrža- jem svoje političko uvjerenje, to ipak čvrsto odlučujem, da ću na ovom mjestu — posve slobodan i bez ikakvog utjecaja — samo savjesno vršiti teške dužnosti mo» ga zvanja. Sa ovoga mjesta ja ne vidim pripadnike raznih stranaka, vidim samo ravnopravne članove ovog pučkog parla- menta. Vrlina predsjednikova zove se: Ne. pristranost. Ja hoću da sačuvam tu vrlinu. Moja vjernost njemačkom narodu, komu pripadam, neće me priječiti, da budem vršio pravicu i prama drugim narodima naše do- movine. Za vođenja poslova molim za vaš do- brohotni obzir, a ako se bude radiloo tome, da čuvamo prava i dostojanstvo ove kuće, za vašu potpunu potporu. Sa ujedinjenim silama moramo nastojati, da ova kuća bude mjesto savjesnog i uspješnog rada za narod. Još će visoka kuća rado dozvoliti, da se najsrdačnije zahvalim našem štovanom pred- sjedniku po starosti Dr. Funkeu za njegovo djelovanje. Nakon ovih riječi kuća je većinom udrila u aplauz.Poslije toga prešlo se na izbor dvaju podpresjednika i tajnika. Za prvoia podpresjednika izabran je Dr. Začek — Čeh, a za drugog podpresjednika Poljak vitez Dr. Starzynskt. Ruteni su uložili pro- je on notoran neprijatelj svega. što je ru- tensko a onda da su proti njegovom izboru uložena 4 protesta i prama tomu njegov izbor može biti anuliran. Ovaj izbor za predsjedništvo vrijedi samo mjesec dana, a onda: se bira poslije toga za čitavo zasijedanje, koje-traje 6 go- dina. Poslije nekih formalosti sjednica je zaključena. a dojduća je urečena za četvrtak dne 27 t. m. u ll sati. —lin Del, Supilo u peštanskom saboru. Kao nijedan od njegovih drugova za ove teške političke borbe u peštanskom sa- boru istakao se del. Supilo. Možda Madžari nemaju krivo, kad njega označuju kao spi- ritus agens-a cijele hrvatske akcije. Njegove gotovo svagdašnje izjave po madžarskim novinama tumačile su šovenima Madžarima i ostalom svijetu, za čim ide naša borba, a njegove česte upadice u saboru objašnjenja rashladile su mnogo puta koju usijanu glavu, koja bi se zaletjela na Hrvate, a to se do- godilo i samome gospodinu Wekerle-u, - ko- jega Supilo šalje da ide plašiti kući svoje mačke, a ne zakonite prestavnike hrvatskog naroda, Hrvatske kraljevine, ravnopravne Ugarskoj. U ponedjenik, kako je poznato, držao je Supilo u saboru. pri redovitoj raspravi svoj govor, koji, je pobudio sveopće zani- manje. Žalimo, da ga,ne imamo u cjelini, da važnije tačke našim čitaocima donesemo, ali ćemo donijeti kratak njegov pregled. U madžarskom govoru ocrtao je stano- vište Madžara i stanovište Hrvata u ovom jezičnom sporu. Pokazao, je da stanovište Madžara počiva na subjektivnom mnijenju, a da nema nikakove zakonske podloge. Pozvao je za svjedoke sve naobražene ljude či- tave Evrope, neka sude, ko je u pravu u ovom sporu. Mi se ne možemo dati majori- zirati pri ovakovom pitanju, jer ovo zasijeca u bitne ustanove nagodbe. Nikada ova osnova ne će postati za Hrvatsku zakonom. Upozoruje madžarske političare, da kada jednom pakt krši onaj, koji je s drugim pakt sklopio, onda i za onog drugog prestaje biti obvezatan. S ovom osnovom Madžari nas tjeraju na vannagod- beno stanovište. Njihovi zastupnici u kuloa- rima i u saboru kažu i priznaju, da je vlada napravila tešku pogrješku ovom osnovom. Ono što u kuloarima šapću, neka javno u sabornigi kažu, da se spor raščisti. Bolje da padnu krivci nego da se Hrvatska i Ugar- ska opet zarate. Preporuča, da se prihvate predlozi, koji idu za tim, da se osnova po- vrati vladi, neka ju sporazumno s hrvatskom vladom ispravi u smislu temeljnoga zakona. Zatim je. nastavio hrvatski, kritizirajući postupak vlade, koja je izazvala čitav po obojicu danas vrlo štetan spor. Prelazi za tim ma rezoluciju. Kad su hrvatski zastupnici rezoluciju sastavili, pre- okrenuli su svoju politiku. Došli su u za- jednički sabor sa deklaracijom, da će se boriti sa Madžarima rame o rame. Deklara- cija veli dalje da je bilo raznih sporova; no 'da Hrvati ne će praviti nikakvih neprilika i da će državopravna pitanja za sada osta- viti na miru. Hrvati su se toga i držali, ali je došla željezničarska osnova, koja je za-' jednički i sporazumni rad obustavila. Glede osnove same nema ništa novoga da kaže, test proti izboru Dr:'Startynskoga, jer da jer su to učinili već njegovi drugovi. i Gi. . GEJA a