kerle bi htio opet komad otkinuti, ali bi na to sam Kršnjavi mogao pristati. (Čisti po- ME: tiska, buka, batinam prijete Ra- diću. —) Hoće da nastavi, ali mu ne dadu. Zastupnik Purić (mirno saslušan od cijele skupštine). Hrvatska je priznavala za- jednicu s Ugarskom, madžarskog državnog jedinstva nije bilo, nema ni ne će nikad biti, ono prestaje na Dravi. Madžari uzakonjenjem madžarskog službenog jezika u Hrvatskoj krše nagodbu, a hrvatski narod nema baš nikakva pravo da jednom poderanu nagodbu ide kr- pati. Vodimo parlamentarnu borbu najprije. U ovom času treba da se svi složimo bez razlike stranaka, da za čas zaboravimo stra- načke programe i razmirice. Živila slobodna i ujedinjena. Hrvatska ! Predsjednik Mašić zaključuje skupštinu, zahvaljuje se narodu, te čita zahvalnicu de- legatima na njihovom držanju. Uz čitanje stiglih brzojava i pjevanje narodne himne narod se razilazi. Poslije skupštine starčevićanci se saku- piše pred Sokolom, gdje im Fattori prepo- ruči mirno držanje. K. Činovnička vlada. Komesar Rakodezay nakon što nije mogao da nađe ljude koji bi preuzeli mjesta odjelnih pred- stojnika, našao je činovnike, koji će voditi vladine poslove. Odjelni predstojnici ne će za sada biti imenovani. Unutarnju upravu voditi će banski savjetnik Nikodem Jakšić, bogoštovje i nastavu savjetnik Miloust Smo- dić, a pravosuđe savjetnik Franjo Soretić, kao nastariji resortni činovnici. 'To je provizorna vlada madžarskog ko- mesara, kao što je i njegov komesarijat — provizoran. : Ostavke velikih župana. Zagrebački veliki župan Petar Dragan pl. Turković predao je svoju demisiju. Kao de- legat otišao je u Peštu, da s pridruži borbi -- ostalih drugova za materinsku riječ. a njega, kako javljaju, predali su još pet likih župana svoje ostavke : Kiepach, Geor- gijević, Radivojević, Hidegheti i Mihalovich a veli se, da će to isto učiniti i ostala dvo- jica : Jurković i Kraljević. Opstrukcija u peštanskom sa- boru.— U prošli petak prešlo se na l. stavku pragmatičke osnove u specijalnoj debati. O njoj se raspravljalo taj dan, pa cijeli ponedjenik i utornik — hvala govor- ljivim Hrvatima. Jedva je u tri sjednice prihvaćena prva stavka, a ako ovako na- stave kad će biti zadnja? Po svoj prilici tek iza kako gospodin Wekerle i s njim ,ve- liko ministrarstvo“ nađu shodnim ili predlože- “na pragmatičku osnovu ,časno“ ustegnati ili se ,izmoreni“ povući. Istina i jedno i drugo teško će ići, ali konačno, ako je vjerovati, da će se viteški Madžari prema hrvatskim borcima viteški ponijeti u palamentu, onda drugoga izlaza ne može se naći. Burni prizori u saboru. — U utornik je peštanski sabor bio opet pozo- rištem obične igre madžarskih hberalaca. Hrvatskim govornicima bez ikakva uzroka oduzimao je predsjednik slobodu govora, netom su izrekli po nekoliko riječi. Dapače zanimivo je, e da se shvati pravo ma koji način se to događa, da je predsjednik u prevelikoj žurbi, a buka je trajala, oduzeo del. Babiću riječ, prije nego je i |woslovio. Kad je del. Magdića predsjednik pozvao na red radi toga jer je rekao : ovaj je postupak nečuven, Magdić mu se skladno zahvali: Hvala lijepa“, a predsjednik ga i radi toga pozivlje na red, na što Magdić.opet: ,hva- la!“ a predsjednik mu se prijeti imunitetnim odborom. Pak da nijesu napredni i liberalni postali gospoda Madžari! U užasnoj buci, koja je vladala gotovo za cijele sjednice u saboru, čulo se svako- jakih. Neki madž. rastupnik za onog prizora između predsjednika i del. Magdića izustio je riječ: svinja! Vjerojatno je bilo da se odnosila na Magdića. Tada svi hrvatski de- legati kao pomamni skočiše sa svojih mjesta, podigoše: užasnu buku i traže od predsjed- nika, da onoga, koji je to izrekao pozove na red.. Ta buka trajala je nekoliko časaka, dok je predsjednik obustavio sjednicu. Kad je sjednica nastavljena predsjednik podijeljuje ukor zast. Fernbacheru (,čisti“ madžarski židov — patrijota!) i tim se Hrvate zado- voljilo. Nakon toga Hrvati su zatražili tajnu sjednicu, što je odmah i učinjeno. Tu pred- sjednik nije dao govoriti hrvatski, jer da u tajnoj sjednici nema tumača, pa su se hrv. delegati poslužili madžarskim jezikom. Toga dana u utornik još se uvijek ra- spravljalo o naslovu, a na svrsi je poime- nično glasovanje odgođeno za srijedu, a sta- vio se na dnevni red &. 1. osnove pragma- tičke. K ošutov skok — uzmak, na- silje. — U današnjoj sjednici peštanskog sabora, hako brzoiav izvješćuje, ministar Košut učinio je nečuven. skok, koji će se možda njemu samome osvetiti. Povukao je naime sve paragrafe pragmatike osim pr- voga kojemu je dodao iz $. 5. tačke a) b) (jezične kvalifikacije) te predložio saboru, da to prihvati a da ovlasti vladu neka ostale ustanove pragmatike naredbenim putem pro- vede. 'To je očiti uzmak pred hrvatskom opstrukcijom, nasilan i nečastan, tim više, što je sam Košut izjavio, da sa pragmati- kom stoji i pada. Sabor je Košutov predlog prihvatio. Na to je govorilo više hrvatskih delegata i protestiralo proti ovome skoku Košutovu. Del. Zagorac rekao je, da ova- kovo izvlačenje iz neugodnog položaja znači poraz madžarske vlade. Madžari se varaju, ako misle čitavu stvar riješiti ovim putem, jer će naići na otpor čitavog hrvatskog na- roda. Madžarski sabor rekao je svoju, ali sad će imati riječ hrvatski sabor, koji ovaj zakon ne će nikada proglasiti u Hrvatskoj. Demonstracije se nastavlja. ju. — Sinoć je bila na sveučilištu velika đačka skupština. Vladala je zamjerna jedno- dušnost i zaključeno je 1. da_ razmirice iz- među Starčevićanaca, Srba i maprednjaka prestaju do onoga doba, dok ne bade po- trebna bila jednodušnost čitave Hrvatske u obranu materinje riječi. 2. da se izda pro- glas na sve trgovce u Hrvatskoj i Slavoniji i da se pozove na bojkotiranje svega što imade madžarski biljeg. Iza skupštine cjelo- kupno đaštvo u dvoredovima demonstriralo je gradom i pied stanom komesara Rakod- ezava. Demonstracija zauzela je velike di- mensije, a đaštvu se pridružila i ogromna masa svijeta. Policija je bila preslaba. De- monstriralo se i pred stanom nadbiskupa Posilovića, jer je učinio posjet Rakodczayu a na dvoru razbili su velike prozore. Sve do kasno u noći Zagreb je biujio od de- imonstracija. Na madžarskom kasinu i na zgradi prometne uprave svi prozori su raz- bijeni. Više osoba je zatvoreno. Vojska je konsignirana, a došla je u Zagreb i jedna eskadrana husara. Po svemu se vidi, da se spravlja oštra reakcija, da odoli narodnom mumtinzstnaitvanamanana mmen <a gnjevu. Drže, da će Rakodezay biti imeno- van komesarom, a i onako nema vlade: ni odjelnih predstojnika, ni velikih župana. Nastaje ozbiljno vrijeme, a ko zna koliko će nam koristiti ove demonstracije, ali za- nago više škoditi. Delegati ne odobravaju demonstracije i preporučuju mir, ali ko je kadar masu u stanovitom času obuzdati. Izjava Wekerlea. — Na interpe- laciju zast. Tuškana odgovorio je u današnjoj sjednici ministar predsjednik Wekerle, da Rakodezay nije komesar nago redovito imenovani ban. Opetovao je svoje klevete, da politika Hrvata ide preko državne gra- nice i nastoji to dokazati na temelju pro- grama hrvatske stranke prava. Da i kad bi saparatističke hrvatske težnje za posebnom dr- žavom došle do izvedenja, u zadnjem času ne bi Ugarska smjela dozvoliti, da se stavlja na igru načelo državnog jedinstva. Spomenuo je težnju za pripojenje Istre, Međumurja i Dalmacije. Za Dalmaciju je rekao, da premda se spojenje osniva na ugarskom zakonu, kad je došlo do političkog foruma, nijesu Hrvati smatrali to spojenje aktuelnim. Na Bosnu Ugarska da ima pravo na temelju prava krune, a ne na temelju odnošaja s Hrvat- skom. Kad bi se spojenje Bosne sa Hrvat- skom polučilo, da bi to bila posljedica na- stojanja ugarske države za njezino jedinstvo. Posizanje Hrvata van granice mora se za- priječiti. Važna interpelacija u car. vi jeću. — U srijedu su u carev. vijeću zast. Ivčević i Perić predali interpelaciju o hr- vatskom pitanju na ministra predsjednika Becka, o kojoj smo prošli put javili. Inter- pelaciju je potpisalo 150 zastupnika, a to joj dava veliku važnost u ovo doba, kad bi ponašanje Madžara moglo izazvati kakav zaključak carev. vijeća, koji im ne bi prijao. fveza Dubrovnik-$ton-Metković. Ston, 2. srpnja 1907. Ovo zadnjijeh dana čitao sam u uglednom listu ,Crv. Hrvatska“ ras- pravu o parobrodarskoj svezi izme- đu Dubrovnika, * Stona, poluotoka Pelješkog i Neretve, što mi dade ponosa da se usuđim i usuđujem se uporaviti Vam ovaj dopis. Kako jo poznato,tijekom okupacije Bosne-Hercegovine bi uvedena i napo- stavljena redovita parobrodarska sve- za 4 puta na nadjelju između Gru- ža - Kalamote - Trsteno - Lopud - Slano- Šipan - Ston Veliki, te Metković - Opu- n-Trpanj-Crkvice-Drače - Ston Mali, odlaskom u jutro iz Gruža i iz Met- kovića, a prispjevali bi u Ston Veliki i u Ston Mali okolo ura 11' u jutro i nakon 2 ure ostajanja i prekrcanja putnika s jednoga parobroda na drugi, krenuli bi i povratili se isti dan je- dan u Gruž a drugi na Methone, krećuć iste uzgredne luke. Bit će već kakva %—4 godišta ova parobrodska sveza bi ukinuta bez ikakvog: temeljita razloga, a uzdr- žana jedina prava pruga Gruž... Ston, što nipošto ne odgovara potrebi.