Cijena je listu unaprijeda: za semstvo 10 K i poštarski troškovi. Ko ne === predbrojen i za Izdavatelj i odgovorni urednik Dr. Ivo DeGiulli. Čega se hole. U ovom času vidi se, kako su. na tvrdom temelju gradili rodoljubi, kad su pregli, da s Hrvatske zbace jaram, koji joj Khuen bijaše name- tnuo. Taj čovjek znao je vješto izra- biti svaku i najmanju mjesnu, stra- načku i narodnu razmiricu, pa kad je tako otrovao politički život u Hr- vatskoj, počeo je, da traži između ljudi, koji su vjeru u narod izgubili, slijepo oruđe svojih crnih osnova. I stvorio je tako stranku, kojoj je glavna snaga ležala u malodušnosti protivnika. Plačući hodili bi opozi- cijonalni činovnici, da glasuju za Khuenova kandidata, jer su razu- mjeli, da i kad bi se bili žrtvovali, tažrtva ne bi nikomu koristila. Malo ih se i među neodvisnim građan- stvom bilo održalo, pa kako ćeš tada kriviti ljude, kojima je budućnost ovisila o hiru gospodara. Liječiti ovu bolest moglo se je samo polagano, a prvo svega trebalo je povratiti narodu vjeru u svoju snagu. Zatim je išao pokret g. 1903., koji je uspio barem u toliko, što se je Khuen morao seliti iz Hrvatske. Došao je mjesto njega Chavrak, ali već prisiljeni odstup Khuenov doka- zao je, da sila nije vječna. Nu pokret imao je još jednu posljedicu, vidjelo se tada, do čega vodi hrvatski eksklu- zivizam. Stranka prava već po svom postanku bila je sjemenište, otkle se on širio po narodu, ali tada nije bio ni iz daleka tako pogibeljan, kao onda, kad se Frank stranci name- tnuo, te Starčevićevu Veliku Hrvat- sku podvrgnuo Velikoj Austriji. 'To je doba bezumnog ratovanja sa Sr- bima, a g. 1903 uvjerila je, da treba s tom politikom jednom zauvijek obra- čnnati, ako hoćemo, da se narod 'bar u odlučnim časovima nađe na okupu. , Dosta je bilo to, a već se digla s izvjesne strane hajka na ljude, koji se nijesu bojali naglasivati potrebu sporazuma između Srba i Hrvata. Glavnu je riječ vodio u toj borbi Frank, a to ga je do kraja raskrin- ' kalo i narodnoj misli steklo sve više U DUBROVNIKU, 13. srp VENA fi Dubrovnik i za Austro-U garsku na godinu 10 K. Za ino- vrati list, kad mu pretplata mine, smatra se došasto polugodište. == Štamparija DeGiulli i dr. RV nja 1907. BJE OOO mmm mmm Broji 56. ATSRA u—————==——=— IZLAZI SVAKE SRIJEDE 1 ——————————————————————————= mE mnm SUBOTE == POJEDINI BROJ 10 PARA. m——————————————— uz—————m—————— prijatelja.Tako smo se približivali go- / dini 1905.,kad se riječkom resolucijom našao temelj zajedničkog rada svih srpskih i hrvatskih stranaka, koje hoće raditi za Hrvatsku. Tim je djelo nutarrjeg otkupljenja bilo dovršeno a vanjski se uspijeh pokazao već g. 1906., kad je koalicija narodnih stra- naka na izborima pobijedila udru- ženog Franka i Tomašića. Pomogli su pri tomu i Madžari, dakako, ali pobjeda nije bila nji- hova, nego isključivo hrvatska. To su osjetili Madžari sami, i sada ih eto spravnih, da koaliciju ruše. I mi čujemo iz usta političkih vođa mad- žarskog naroda izjava, kojima plju- skaju sami sebe po licu. Ljudi, s ko- jim su se do jučer družili, postali su im odjednom veleizdajnici, a to znači s drugim riječima. da se Madžari ne osjećaju dosta jaki proti Hrvatima, pa traže pomoći od austrijske poli- cije; ulagivaju se Beču, proti komu su se bili s nama udružili. Ali kao da im ni to nije dosta, pa hoće da koaliciju rastepu i po- vrate opet na stara vremena, kad su se Hrvati i Srbi klali na hator njima. Za to čujemo i s najviših mjesta denunciju, da hrvatski pokret stoji pod utjecajem Beograda, za to se ističe pitanje Bosne, ne bi li se opet Hati i Srbi o tu kost posva- dili. Ali ako njih uči prošlost, da se u Hrvatskoj može vladati jedino uc-. kaju& Srbe na Hrvate i obratno, i nas je povjest naučila, da je izvor svih naših zala, kad se narod po- svadi. Ona nas je naučila i to, da Hrvati ne smiju biti ničiji most na Balkan, a kad je jednom to uvjerenje preobladalo, sloga je između Srba i Hrvata bila gotova, i jedni i drugi bili su spravni, da poduzmu borbu, koja ide za tim, da se ne odlučuje o nama bez nas i preko nas. Neka pogledaju naši »prijatelji“ protokole znamenitih onih sjednica zajedničkog sabora, gdje su združeni Srbi i Hrvati ustali na obranu me- terinje riječi, pa stoprva kad bi po sadržaju govora i izjava mogli ra- spoznati, ko je Srb, a ko imali bi razloga nadati se, da će se NARODNA RI i GRA BIBLIOTEKA, n : » yi - oat 3 EO < s . ko: razmjeran popust. Nefrankirana pisma ne primaju se. —=——— 7 = _ I enmm——m—=———————>=suzmm at, Pretplata i oglasi šalju se upravi, & dopisi uredništvu lista. Za izjave, priopćena, zahvale Oglasi, koji se više puta štampaju, po po stare svađe opet povratiti. Zaludu im dakle isticati pitanje Bosne i Her- cegovine, zaludu nam podmetati tu- dinske utjecaje. Taj fitilj ne može više da upali. Srbi i Hrvati stupaju i stupat će i unaprijed složno na veliku žalost tuđinskih izmećara. OOO om nm — Iz Beču. Beč, 10. Jula. Nagodbeni pregev ori. — U po- nedjenik 8. o. mj. došli su ovamo ugarski ministri da nastave nagodbene pregovore. Detaljiraju se razne tačke već od duže vre- mena, ali čini se kao da stoji uvijek na istome. Ako ovako potraje proći će još i godište dana, dok dođe do kakve nagodbe. Međutim bojati se je uopće hoće li se moći išta postići. Najviše zavisi o postupanju au- strijskog parlamenta, koji se još nije o to klupko zadjeo. Međutim Madžari su veoma nezadovoljni. Magyarorszag veli, da ovako na- tezanje ne može dalje potrajati. 1 ovoga puta su se ugarski ministri povratili iz Beča ne koraknuvši ni makac naprijed. U: srijedu su popodne pregovori opet prekinuti, a o kakvom sporazumku nema pi govora Že- ljezničko pitanje, carinske tarife itd. ostalo je sve na starome. Jezično pitanje u parlamentu. — Česi se uporno drže svoga zahtjeva da se njihovi govori imadu bilježiti u steno- grafski zapisnik. Ne će da govore u parla- mentu, prije nego im se to dozvoli. Danas je ministar predsjednik konferirao sa češkim zastupnicima. Beck je predložio: interpel&- cije i predlozi mogu se stavljati u materin- skom jeziku, a u zapisniku prilaže se au- tentični njemački prevod. Predlozi u raspravi prešni predlozi i predlozi na poslovnik pod- našaju se u njemačkom jeziku. Što se tiče protokoliranja nenjemačkih govora imao bi se zapisniku priložiti autentični njemački pre- vod. Česi s ovim nijesu zadovoljni. Govori se, da će opstruirati, ako im se zahtjevu ne udovolji. Biankiniev govoro hrvatskom pitanju. — Kako ministar predsjednik nije još odgovorio na interpelacija Ivčevića i dr. o hrvatskom pitanju, pri današnjoj ras- pravi provizoriuma, uzeo je Biankini da govori o hrvatskom pitariju. Prije govori | hrvatski, pa nastavlja njemački. Izjavi, da nije uzeo riječ da govori o provizorinmu, nego o hrvatskom pitanju, koje je stupilo u akutni stadij i koje Hrvatima najživlje na sreu. leži: Hrvati su žrtve egoizma i nehar- ne kratkovidne državne politike. Spominje uvjete, pod kojims su Hrvati stupili u sklop habsburške monarhije. Prikazuje nekidašnje nasilne prizore u ugarsko-hrvatskom saboru, da dokaže do kojih tijesnih granica su sku- an lnk.a a NMEA I