. tvrdio, da je, Supilo priznao jedinstvo mad- žarske države uključivo Hrvatsku, na večer istoga dana, kada je Supilo porekao taj na- vod, večerao sa Supilom na Margaretskom otoku u Buđimpešti. Slavodobitno je klicao Frank: eto Supilo, koji se dade traktirati od onoga, o kom je tvrdio da laže. : Supilo na to izjavljuje: gosp. Geza Po- lonyi pozvao je g. Dra Bogdana Medakovića i mene na Margaretski otok, da razgovara- mo o situaciji i mi smo tamo skupa veče- rali. To je bilo ne onog dana, kad je Polo- nyi držao svoj govor, u kome je o meni i D.ru Trumbiću kazao, da smo priznali jedin- stvo madžarske države (što smo mi naj- odlučnije oporekli, jer je protivno istina), nego dva dana prije imenovanja Rakodezaya banom. S nama je večerao također i barun Ivor Kaas, a kasnije je došao k našem stolu zast. Dr. Varady. Državnog tajnika Deffy-a nijesam one večeri vidio ni blizu ni daleko. Polonyi nas je pozvao na privatni razgovor oko sporazuma. Njegovi predlozi bijahu s naše strane odmah odbijeni kao neprihva- tljivi, jer se nijesu slagali s pravima i inte- resima Hrvatske. Interesantno je ipak to, da se one večeri g. Polonyi izrazio, da ako mi ne ćemo biti popustljivi ima u Hrvat- skoj već i drugih el>menata, s kojima će oni raditi i ma koje računaju. Ja sam se na to nasmijao i rekao: Možda Dr. Frank? — Pa da, Dr. Frank! odgovorio je Geza Polonyi sa nekim značajnim osmijehom pri- jeteći prstom. Na to sam mu odvratio: A vi izvolite s Frankom! Mi popustiti ne smi- jemo ni ne ćemo, Naš je razgovor bio bez ikakvog rezul- tata — nastavlja Supilo — te je opstrukcija i borba nastavljana još žešće osobito kako je slijedilo imenovanje Rakodezavevo, kome je Dr. Frank brže bolje izdao svjelodžbu gen- tlemanstva i čestitog suca, što me odmah i nehotice sjetilo gornjeg razgovora. Jesu li oni s Frankom već bili štogod udešavali ne znam, tek ova kombinacija bila mi je na- padna. To je bio prvi i jedini put ove godine, da sam večerao sa g. Polonyiem. Laž je, da sam se kod g. Polonyia traktirao, jer i ja i gosp. Dr. Medaković platili smo svoju večeru svaki iz svog džepa. Ova izjava, koju je osobno Sapilo uči- nio, karakteristična je. i fatalna po D.ra Franka, koji Supilu čini najveću reklamu sa argusovskim otkrićima, koja redovito nje- mu, Franku, nanesu neprilika. Do malo, ako budu raspisani novi izbori, vidjećenjo možda Franka — Rakodezaya — Kršnjavia u jednom kolu, gdje se bore da spase Mad- žarima Hrvatsku od rezolucijonaških ,vele- izdajnika“. | Zagorac i Lueger. — Zagre bačka Hrvatska“ izjavljujući o vijesti ,Novosti“, e bi zast. Zagorac bio konferirao s Lnege- rom u Beču, da joj nije ništa poznato, na- dodaje: Mi nemamo ništa proti tomu, da ljudi idu na konferenciju o političkom po- ložaju kod poznatih političara i da se infor- miraju za mnijenje. Pa to ne bismo zamje- rili ni g. Zagorcu. ,Hrvatska“ izrazujući se ovako sigurno nije promišljala na nedavni za- ključak kluba koalicije, po kojemu nij zastupniku nije dozvoljeno stupati u ikakve političke pregovore sa strankama izvan koali- cije. S toga, ako ova izjava nije nehotična, ima u njoj također i mnogo toga, radi čega bi se držanju organa ; hrv. stranke prava koja j> u koaliciji, moglo jeriti. . se raznim predmetima na Nijemce .Umni izvodi* Szterenyieyi.— Oficiozni organ madžarske koalicije , Buda- pest“ donaša ovu bilješku: Držatni tajnik Szterenyi na svom povratku iz Mehadije vozio se je skupa i kupeju sa članem en- gleske donje kuće i sinom lorda Rotschilda barunom Valterom Rotschildon. Među obo- jicom razvio se je zanimiv politički razgovor, tečajem kojega je došlo do govora i 0 hrvatskom pitanju. Rarun Rotsehild izjavio je da on mora što se tiče hrvatskih zahtjeva, dati Hrvatima potpuno pravo. Umnim_iz- vodima državnog tajnika ipak je uspjelo osvjedočiti engleskog parlamentarca o tomu, da u ovom sukobu ima pravo Ugarska a ne Hrvatska. Da kogod povjeruje ovoj zadnjoj tvrdnji maqžarskog lista, morao bi prije saznati te umne izvode Szterenyieve. Ali , Budapest“ ih ne navodi. + Geortije Branković. Dne 30. o. mj. umro je u Sremskim Karlovcima patriiarh srpski Georgije Bran- ković. O životu patrijarhe piše »Srbobran“ : Život: njegov dijeli se u dva sasvim oprečna dijela. Do početka 80-tih godina stajao je u redovima marodnih boraca pod vod- “stvom Svetozara Miletića. I kao čovjek ve- likog dara i dobre spreme isticao se u toj borbi među prvima. No početkom 80-tih go- dina iznevjerio se Georgije Branković ne- nadano svojim načelima, svojoj političkoj prošlosti i narodnoj stranci, u kojoj je dotle radio. I odmah poslije toga postao je epis- kop temišvarski. A god. 1890 popeo se na prijesto srpskih patrijarha. Ovaj prelom a javnom životu Georgija Brankovića nije dovoljno objašnjen. Ali javni se sud teško otima mišljenju, da je Georgije Branković žrtvovao svoje političko uvjerenje _ karijeri, koja se otvorila pred njim. I baš zato, što je bio čovjek rijetkog dara i spreme, izgubio je on od tada sim- patije srpskog naroda. To je krivo, da ni kada poslije, ni svojim obilnim pomaganjem prosvjete srpske, nije mogao da nađe puta do narodnog srca. Sve, što je on učinio, primalo se dosta hladno i ravnodušno. Hijerarhija srpska nije na žalost umjela da svoje težnje dovede u sklad s težnjama narodnim. A Georgije Branković nije ni pokušao, da žrtvovanje svojih načela okaje kao episkop i patrijarh time, da izgladi jaz između naroda i hijerarhije. On je šta više upornošću i strastvenošću, kojom se odliko- vao, branio interese hijerarhije. Kao patrijarh Georgije Branković po- magao je izdašno srpsku prosvjetu i sam je podigao nekoliko prosvjetnih ustanova, koje nose njegovo ime. 1 samo se požaliti mora, što sav ostali njegov rad ne dopušta, da mu se nad odrom njegovim s punom hvalom oda pošta i priznanje za njegovo prosvjetno nastojanje. politički pregled. Sukobi u Tirolu. Trijent, bili sa napadnuti u Trijentu, gineu i Callianu od Talijana, oboružanih, nabaci- tog junaka Sebastiana valo. Njemački listovi prikazuju ovaj napadaj kao promišljen i od talijanskih agitatora s namjerom pripravljen. U Innsbrucku. je, radi toga dne 29. ist. mj. došlo do protu- talijanskih izgreda. Pošto se među napadnu- tima većim dijelom Austrijancima nalazio i jedan državljanin Njemačke, misle da će ministarstvo izvanjskih posala izraziti saža- ljenje u Berlinu. Po vladinom nazoru s druge strane govori se da je sukob pretjerano pri- kazan. Ipak ćo istraga biti zavedena. Trvenja na Rijeci. Iza produciranja u Zadru i na Rijeci su Talijani počeli biti nasilni prama Hrvatima. Prošle sedmice insultirali su više puta Hr- vate, a svi hrvatski natpisi su oštećeni, neki izmrljani, porazderani, podrapani. Čovjek često, da se snebiva nad ovim postupkom riječkih Talijana — piše ,Novi List“. Dne 31. prošloga mj. vojnici ratne mornarice iz Dalmacije i Primorja pjevali su hrvatske pjesme po Rijeci. 'To je smetalo Talijanima jer su se našli tobož uvrijeđeni, pa nauc- kana svjetina navalila na mornare i stala ih insultirati. Pri svrsi našlo se i redarstvo ponukanim da uzme u zaštita mornare. Ovi će dogođaji gpospiješiti jamačno, da vlada izvrši onu svoju prijetnju, kako na Rijeku treba postavit državno pogranično redarstvo. Onda će se pokajati svjetina radi svoga po- našanja, ali će biti kasno. Što je u Crnoj Gori. Službeni list crnogorske vlade ,Glas Crnogorca“ osvrće se na glasove strane štampe, osobito nekih hrvatskih i srpskih listova o nemirima u Crnoj Gori i bezako- njima Crnogorske vlade. Slažbeni list pri- kazuje dogođaje u Nikšiću, a o dogođajima u Podgorici veli ,da je pri onoj časovitoj demostraciii štamparija bila tako ,srušena“ da je odmah nastavila redovno izdavanje svoga lista i mjesto ,ljudskih žrtava“ da nije bio nikome ni prst ogreben. . Prikazuje onda, kako su slijedili dogo- đaji iza toga. Čufalić nar. poslanik u Vaso- jevićima uvrijedio je Knjaza, optužen pobje- gao u goru te na temelju vjerodostojnih svjedočanstva osuđen. U Pivi vojvoda So- čica isto poslanik, prigodom jedne oblasne istrage uzbunio je ljude, našto je posredo- vala vojska. Kašnje je Sočica i družina radi otpora suđen. Drugi isto pivski poslanik Bajagić pokušao da izazove nerede, ali mu se stalo na put. Isto tako ma Grahovcu vlast osujeti zlu namjeru U tako teškoj unutrašnjoj situaciji a za vrijeme bavljenja Knjaza u inozemstvu iz Beograda se upravlja Crnogorcima“ prokla- macija tobož od ,Srpske omladine iz Crne Gore“. Vlada je zabranila unošenje i rašto- rivanje proklamacije. U Šavniku, kad su došli vladini ljadi da istražuju, pop Tomić poslanik pobunio na njih narod. Vojska po- zvana da uspostavlja red, otkazuje poslušnost. Vojni sud izvidio stvar i kažnio . krivce, sprovevši ih stražarima u Nikšiće zajedno +sa bivšim posl. Tomićem. I tako što su policajne vlasti vršile svoja dužnost, to je dalo povoda najžešćim napadajima na vladu od domaćih nezadovolj- nika i od strane nekih srpskih i hrvatskih listova. Slavlje u Mletcima. 4 a e e iii i *. teme