. tvrdio, da je, Supilo priznao jedinstvo mad-

žarske države uključivo Hrvatsku, na večer

istoga dana, kada je Supilo porekao taj na-
vod, večerao sa Supilom na Margaretskom
otoku u Buđimpešti. Slavodobitno je klicao

Frank: eto Supilo, koji se dade traktirati

od onoga, o kom je tvrdio da laže.

: Supilo na to izjavljuje: gosp. Geza Po-
lonyi pozvao je g. Dra Bogdana Medakovića
i mene na Margaretski otok, da razgovara-
mo o situaciji i mi smo tamo skupa veče-
rali. To je bilo ne onog dana, kad je Polo-
nyi držao svoj govor, u kome je o meni i
D.ru Trumbiću kazao, da smo priznali jedin-
stvo madžarske države (što smo mi naj-
odlučnije oporekli, jer je protivno istina),
nego dva dana prije imenovanja Rakodezaya
banom. S nama je večerao također i barun
Ivor Kaas, a kasnije je došao k našem stolu
zast. Dr. Varady. Državnog tajnika Deffy-a
nijesam one večeri vidio ni blizu ni daleko.
Polonyi nas je pozvao na privatni razgovor
oko sporazuma. Njegovi predlozi bijahu
s naše strane odmah odbijeni kao neprihva-
tljivi, jer se nijesu slagali s pravima i inte-
resima Hrvatske. Interesantno je ipak to,
da se one večeri g. Polonyi izrazio, da ako
mi ne ćemo biti popustljivi ima u Hrvat-
skoj već i drugih el>menata, s kojima će
oni raditi i ma koje računaju. Ja sam se
na to nasmijao i rekao: Možda Dr. Frank?
— Pa da, Dr. Frank! odgovorio je Geza
Polonyi sa nekim značajnim osmijehom pri-
jeteći prstom. Na to sam mu odvratio: A
vi izvolite s Frankom! Mi popustiti ne smi-
jemo ni ne ćemo,

Naš je razgovor bio bez ikakvog rezul-
tata — nastavlja Supilo — te je opstrukcija
i borba nastavljana još žešće osobito kako je
slijedilo imenovanje Rakodezavevo, kome je
Dr. Frank brže bolje izdao svjelodžbu gen-
tlemanstva i čestitog suca, što me odmah i
nehotice sjetilo gornjeg razgovora. Jesu li
oni s Frankom već bili štogod udešavali ne
znam, tek ova kombinacija bila mi je na-
padna. To je bio prvi i jedini put ove godine,
da sam večerao sa g. Polonyiem. Laž je,
da sam se kod g. Polonyia traktirao, jer i
ja i gosp. Dr. Medaković platili smo svoju
večeru svaki iz svog džepa.

Ova izjava, koju je osobno Sapilo uči-
nio, karakteristična je. i fatalna po D.ra
Franka, koji Supilu čini najveću reklamu
sa argusovskim otkrićima, koja redovito nje-
mu, Franku, nanesu neprilika. Do malo,
ako budu raspisani novi izbori, vidjećenjo
možda Franka — Rakodezaya — Kršnjavia
u jednom kolu, gdje se bore da spase Mad-
žarima Hrvatsku od rezolucijonaških ,vele-
izdajnika“. |

Zagorac i Lueger. — Zagre bačka
Hrvatska“ izjavljujući o vijesti ,Novosti“,
e bi zast. Zagorac bio konferirao s Lnege-
rom u Beču, da joj nije ništa poznato, na-
dodaje: Mi nemamo ništa proti tomu, da
ljudi idu na konferenciju o političkom po-
ložaju kod poznatih političara i da se infor-
miraju za mnijenje. Pa to ne bismo zamje-
rili ni g. Zagorcu. ,Hrvatska“ izrazujući se
ovako sigurno nije promišljala na nedavni za-
ključak kluba koalicije, po kojemu nij
zastupniku nije dozvoljeno stupati u ikakve
političke pregovore sa strankama izvan koali-
cije. S toga, ako ova izjava nije nehotična,
ima u njoj također i mnogo toga, radi čega
bi se držanju organa ; hrv. stranke prava
koja j> u koaliciji, moglo jeriti. .

se raznim predmetima na Nijemce

.Umni izvodi* Szterenyieyi.—
Oficiozni organ madžarske koalicije , Buda-
pest“ donaša ovu bilješku: Držatni tajnik
Szterenyi na svom povratku iz Mehadije
vozio se je skupa i kupeju sa članem en-
gleske donje kuće i sinom lorda Rotschilda
barunom Valterom Rotschildon. Među obo-
jicom razvio se je zanimiv politički razgovor,
tečajem kojega je došlo do govora i 0
hrvatskom pitanju. Rarun Rotsehild izjavio
je da on mora što se tiče hrvatskih zahtjeva,
dati Hrvatima potpuno pravo. Umnim_iz-
vodima državnog tajnika ipak je uspjelo
osvjedočiti engleskog parlamentarca o tomu,
da u ovom sukobu ima pravo Ugarska a
ne Hrvatska.

Da kogod povjeruje ovoj zadnjoj tvrdnji
maqžarskog lista, morao bi prije saznati te
umne izvode Szterenyieve. Ali , Budapest“
ih ne navodi.

 

+ Geortije Branković.

Dne 30. o. mj. umro je u Sremskim
Karlovcima patriiarh srpski Georgije Bran-
ković.

O životu patrijarhe piše »Srbobran“ :
Život: njegov dijeli se u dva sasvim oprečna
dijela. Do početka 80-tih godina stajao
je u redovima marodnih boraca pod vod-

“stvom Svetozara Miletića. I kao čovjek ve-

likog dara i dobre spreme isticao se u toj
borbi među prvima. No početkom 80-tih go-
dina iznevjerio se Georgije Branković ne-
nadano svojim načelima, svojoj političkoj
prošlosti i narodnoj stranci, u kojoj je dotle
radio. I odmah poslije toga postao je epis-
kop temišvarski. A god. 1890 popeo se na
prijesto srpskih patrijarha.

Ovaj prelom a javnom životu Georgija
Brankovića nije dovoljno objašnjen. Ali
javni se sud teško otima mišljenju, da je
Georgije Branković žrtvovao svoje političko
uvjerenje _ karijeri, koja se otvorila pred
njim. I baš zato, što je bio čovjek rijetkog
dara i spreme, izgubio je on od tada sim-
patije srpskog naroda. To je krivo, da ni
kada poslije, ni svojim obilnim pomaganjem
prosvjete srpske, nije mogao da nađe puta
do narodnog srca. Sve, što je on učinio,
primalo se dosta hladno i ravnodušno.

Hijerarhija srpska nije na žalost umjela
da svoje težnje dovede u sklad s težnjama
narodnim. A Georgije Branković nije ni
pokušao, da žrtvovanje svojih načela okaje
kao episkop i patrijarh time, da izgladi jaz
između naroda i hijerarhije. On je šta više
upornošću i strastvenošću, kojom se odliko-
vao, branio interese hijerarhije.

Kao patrijarh Georgije Branković po-
magao je izdašno srpsku prosvjetu i sam
je podigao nekoliko prosvjetnih ustanova,
koje nose njegovo ime. 1 samo se požaliti
mora, što sav ostali njegov rad ne dopušta,
da mu se nad odrom njegovim s punom
hvalom oda pošta i priznanje za njegovo
prosvjetno nastojanje.

politički pregled.

Sukobi u Tirolu.

 

Trijent, bili sa napadnuti u Trijentu,
gineu i Callianu od Talijana, oboružanih,

nabaci- tog junaka Sebastiana

  

valo. Njemački listovi prikazuju ovaj napadaj
kao  promišljen i od talijanskih agitatora
s namjerom pripravljen. U Innsbrucku. je,
radi toga dne 29. ist. mj. došlo do protu-
talijanskih izgreda. Pošto se među napadnu-
tima većim dijelom Austrijancima nalazio i
jedan državljanin Njemačke, misle da će
ministarstvo izvanjskih posala izraziti saža-
ljenje u Berlinu. Po vladinom nazoru s druge
strane govori se da je sukob pretjerano pri-
kazan. Ipak ćo istraga biti zavedena.

Trvenja na Rijeci.

Iza produciranja u Zadru i na Rijeci su
Talijani počeli biti nasilni prama Hrvatima.
Prošle sedmice insultirali su više puta Hr-
vate, a svi hrvatski natpisi su oštećeni, neki
izmrljani, porazderani, podrapani. Čovjek
često, da se snebiva nad ovim postupkom
riječkih Talijana — piše ,Novi List“. Dne
31. prošloga mj. vojnici ratne mornarice iz
Dalmacije i Primorja pjevali su hrvatske
pjesme po Rijeci. 'To je smetalo Talijanima
jer su se našli tobož uvrijeđeni, pa nauc-
kana svjetina navalila na mornare i stala ih
insultirati. Pri svrsi našlo se i redarstvo
ponukanim da uzme u zaštita mornare. Ovi
će dogođaji gpospiješiti jamačno, da vlada
izvrši onu svoju prijetnju, kako na Rijeku
treba postavit državno pogranično redarstvo.
Onda će se pokajati svjetina radi svoga po-
našanja, ali će biti kasno.

Što je u Crnoj Gori.

Službeni list crnogorske vlade ,Glas
Crnogorca“ osvrće se na glasove strane
štampe, osobito nekih hrvatskih i srpskih
listova o nemirima u Crnoj Gori i bezako-
njima Crnogorske vlade. Slažbeni list pri-
kazuje dogođaje u Nikšiću, a o dogođajima
u Podgorici veli ,da je pri onoj časovitoj
demostraciii štamparija bila tako ,srušena“
da je odmah nastavila redovno izdavanje
svoga lista i mjesto ,ljudskih žrtava“ da
nije bio nikome ni prst ogreben. .

Prikazuje onda, kako su slijedili dogo-
đaji iza toga. Čufalić nar. poslanik u Vaso-
jevićima uvrijedio je Knjaza, optužen pobje-
gao u goru te na temelju vjerodostojnih
svjedočanstva osuđen. U Pivi vojvoda So-
čica isto poslanik, prigodom jedne oblasne
istrage uzbunio je ljude, našto je  posredo-
vala vojska. Kašnje je Sočica i družina radi
otpora suđen. Drugi isto pivski poslanik
Bajagić pokušao da izazove nerede, ali mu
se stalo na put. Isto tako ma Grahovcu
vlast osujeti zlu namjeru

U tako teškoj unutrašnjoj situaciji a za
vrijeme bavljenja Knjaza u inozemstvu iz
Beograda se upravlja Crnogorcima“ prokla-
macija tobož od ,Srpske omladine iz Crne
Gore“. Vlada je zabranila unošenje i rašto-
rivanje proklamacije. U Šavniku, kad su
došli vladini ljadi da istražuju, pop Tomić
poslanik pobunio na njih narod. Vojska po-
zvana da uspostavlja red, otkazuje poslušnost.
Vojni sud izvidio stvar i kažnio . krivce,
sprovevši ih stražarima u Nikšiće zajedno
+sa bivšim posl. Tomićem.

I tako što su policajne vlasti vršile
svoja dužnost, to je dalo povoda najžešćim
napadajima na vladu od domaćih nezadovolj-
nika i od strane nekih srpskih i hrvatskih
listova.

Slavlje u Mletcima.

4 a e e iii i
*. teme