NMNHRIH"SS"HHognsmmfMSsEOzcllaggHdsE.Enst gOoNamuuuNammmNxxsm-xe._..izNRu.“i.“"Ui“".l_“\Nll.l“llllllliNzm

položaj u Ugarskoj, a i ustrajanje ustavne
stranke zadaje poteškoća. Egersdorferova
grupa htjela bi da se akcija čim prije za-
počne a Tomašić preporuča politiku čekanja.
Kad se u jesen otvori zajednički sabor,
izaći će Rakodezay s potpunim programom
pred hrvatsku javnost. Jezično pitanje
prepustit će se rognikolarnim deputacijama,
a u isto vrijeme počet će se organizirati
ustavnu stranku, koja će izdavati i svoj
organ. Iz te stranke bili bi imenovani pri
svrsi godine i odjelni predstojnici. U to
bi došlo i vrijeme za izbornu agitaciju. Iz-
bori bi bili gdje u ožujku ili travnju. Ako
vlada ne bi mogla dobiti većinu došlo bi
opet do izbora.

To su sve planovi, koje ,državnik“
Rakodezay spravlja, a čemu vidjećemo.

0 domaćim stvarima.

Razgovovi s Polonyiem.

Zast Supilo piše dalje u
stu“ o svojim razgovorima i Trumbićevim
s Polonyiem iza riječke resolucije :

Osim malog prekida od pol sata (jedan
Polonyiev klient na Rijeci, koji je doznao
za njegov dolazak, urgirao je, da govori
snjime) za koje vrijeme potražio sam g. d.ra
Bakarčića i rekao mu da g. Polonyi želi
s njime razgovarati, mi smo sve do podne
razgovarali o političkoj situaciji. Ovaj naš
razgovor imao je strogo informativni ka-
rakter.

Gosp. Polonyi je rekao, da se oni bore
za madžarski komandovni jezik u vojsci.
Glede hrvatskog komandovnog jezika u hr-
vatskim regimentama ima njegovih drugova,
koji drže, da mi imamo isto tako pravo na
hrvatski kao Madžari na madžarski jezik.
Mora odmah izjaviti, da mi nemamo na to
pravo. Ali, ako ih podupremo u ovoj borbi,
ako budemo s njima, da će on prvi pristati
na to, da i Hrvati dobiju hrvatski koman-
dovni jezik, te da toliko može izjaviti i u
ime cijele madžarske koaligije,

Izjavio se, da je i on protivnik mad-
žarske germanofilske politike, koja u po-
stojećem dualizmu nalazi svoj oslon, te da
je za politiku prijateljstva Madžara i Slave-
na, a u prvom redu Hrvata. U tom pravcu,
koji naravno kolidira sa politikom trojnoga
saveza, već je i sam nešto radio. On će ob
ovim pogledima izvijestiti i svoje drugove
u madžarskoj koaliciji. Sada uviđaju i oni,
da se je politika, koju su liberalne vlade
vodile u Hrvatskoj, u odlučnoj prigodi nji-
ma samima osvetila. Khuenu je ne samo
politički, nego i osobni protivnik. Njega
Khuen mrzi i ima zato svoje razloge, jer
on je bio onaj, koji proti njemu «vodio cijelu
istragu u aferi podmićivanja grofa Szap&ry-a.
Odnošaji u Hrvatskoj zaista su nepodnosljivi
te će se trebati starati oko toga, da narod
u izborima slobodno progovori. Naši odno-
šaji moći će se urediti, ako se kao ishodište
uzme zakoniti put. Sjedinjenje Dalmacije
ojačalo bi poziciju Ugarske i Hrvatske. On
pozna Dalmaciju, te ju je u mladim godi-
nama kao dobrovoljac na ratnoj mornarici
svu prošao. Ima veliko mnijenje o Dalma-
tincima, koji su se u aferi Handelovoj po-
kazali odvažni i solidarni. S takovim ele-
mentima ugodno je biti u prijateljstvu i
zajedničkom radu.

U 12 sati došao je dr. Trumbić.

Nakon predstavljanja obojica  pređoše
na stvar: rasprava o mjestu gdje bi se imali

 

Novom Li-

sastati delegati. Polonyi je predložio Budim-
poštu, obećao da će hrvatski zastupnici
imati doček, kakova Budimpešta još vidjela
nije. Doći će u susret stotine hiljada gra-
đana. Trumbić je bio proti svečanostima.
Pregovori mogu uspjeti i ne uspjeti. Ako
ne uspiju, onda svečanosti imaju čudan vid.
Predlaže Rijeku kao mjesto sastanka, što je
Polonyi, nakon kratke debate prihvatio. Go-
vorilo se o roku. Trumbić istakne, da se
onda sastaje dalmatinski sabor. Ne zna ko-
liko će trajati, no svakako prije nego svrši
ne može biti sastanka. Valja uz to vidjeti
kad se sastaje i hrvatski sabor. 'Tako se
glede roka nije utanačilo, nego se ostavilo
da to kasnije uglavi predsjednik hrvatske
delegacije g. dr. Čingrija sa g. Kossuthom,
samo su glede mjesta uglavili, da ima biti
Rijeka.

Još je interesantno spomenuti raspravu
o Trumbićevim objekcijama glede imenova-
nja bana. Trumbić je kazao, da Dalmacija
ne bi mogla pristati na sjedinjenje uz usta-
novu da bana imenuje kralj na predlog
ugarskog ministra predsjednika. Polonyi se
je izjavio protivan kakvom popuštanju u
tom pogledu. Rasprava je trajala dosta dugo, |,
govorilo se i o tome, kako bi bllo da pod-
ban bude emanacija saborske većine i prav»
glava eksekutive svih Hrvatskoj autonomnih
poslova, koli su sada i koji će doći, te da
se regulira njegov položaj i t. d. Ali to su
kao i rasprave o drugim pitanjima, bile
1asprave akademske naravi, te niti se što

konkretno zaključilo, niti se moglo zaklju-'

čiti. Samo je važno to, da je Polonyi izjavio
da je madžarska koalicija raspoložena, da
s Hrvatima kad se sastanu vodi pregovore
o svim hrvatskim zahtjevima.

Dogođaji u Zadru.

Poluslužbena ,,Smotra“ donosi u broju
od subote. u talijanskom jeziku, ovo priop-
ćeno:

»Radi iskaza počinjenih za  žalosnih
nereda na početku ove sedmice, jedan indi-
viduum bio je osuđen od političke vlasti
na pet dana zatvora, a druga dvojica bijahu
tužena državnom odvjetništvu.

Poznato nam je, da je državna vlast, u
svrhu da uguši odmah i uspješno even-
tualne nove nerede, odredila da bude po-
većan broj oružnika sijelom u Zadru.

Kada općina, koja je u prvom redu
dužna da štiti u gradu mir i poredak, kada
uplivne osobe, kojima je na srcu dobar
glas mjesta, ne bi uspjele da zapriječe po-
novljenje nereda, koje smo mi opetovano
požalili i prekorili; kada bi nemirni i mutni
elementi, okruženi od maloljetnog smeća
(canagliume) što okružuje Zadar, našli za
shodno da nastave, kad im šune u glavu,
silaziti na ulice, da upriličuju bučne iskaze
i da se daju na trivijalne ispade, vlada će
morati posegnuti za mjerama jako energičnim
i jako neugodnim.“

Zadružni savez.

Kako je bilo javljeno, zadružni savez
seoskih blagajnica i gospodarskih zadruga
sa sijelom u Spljetu, već je unešen u za-
družni registrar kod okružnog suda u Spljetu.
Nastoji se, da poslovanje započne što prije,
po mogućnosti odmah dojdućim mjesecom

rujnom, u koju svrhu stigli su 12. o. mj u,

Zadar članovi predstojništva Ivanišević i
Antičević. Za 22. o. mj. sazvana je sjednica
kojoj odlučit će se o

imenovanju činovnika i ostalih namještenika

saveza, te o razdiobi raznih posala. Gosp.
Marko Vrsalović premjestit će se u Spljet
na uredovanje kod saveza, a ostaje dodije-
ljen odboru zadrugarstva u 'Zadru, kojemu
će biti izvjestiteljem. Predstojništvo raspo-
slalo je ovih dana okružnicu svim gospo-
darskim zadrugama pozivom, da se pridruže
ovom savezu, što i mi s naše strane naj-
vruće preporučamo. Ne dvojimo ni najmanje,
da će nadležni pokrajinski i državni čim-
benici doći u susret ovom veoma važnom
pothvatu, kojemu mi želimo sretan početak
i najljepši procvat na korist našega gospo-
darstva u Dalmaciji.

Pomen Pavlinoviću.

Na 29 rujna, na sv. Mihovila, u Pod-
gori u rodnom mjestu Don Mihovila
Pavlinovića, na groblju sv. Tekle, otkrit će
se njegovo mramorno poprsje, djelo vrlog
našeg umjetnika g. I. Rendića, a to zauzi-
manjem Mons. D.n Frane Bulića.

Iz naroda.

Korčula, 12. augusta 1907. — Prošle
sedmice povratio se iz Italije opat Dr. Tro-
janis i kad je doznao, da se njegova na-
redba u predmetu hrv. glazbe nije ispunila,
već da je ista sudjelovala procesiji Sv. To-
dora, usprkos njegovoj zabrani, pomamio se
i muči se na sve moguće načine, kako bi
uvjerio protivno na štetu glazbe presvijetlog
biskupa, koji je njegovu zabranu ukinuo.
Mijesto se tim baviti, u čemu neka bude u-
vjeren, ne će uspjeti, jer on nije nikakva re-
darstvena vlast, poručujemo mu neka na-
stoji umiriti ugr.jane glave, ai svoju, i neka
pozove i prisili bratovštine na ispunjenje
svojih dužnosti, jer uplićući crkvu sa njihovim
stranačkim strastima, crkva i vjera gubi u
njima svaku korist, jer hoćeš ne ćeš sve
ovo je pitanje vremena i ništa drugo. Neka
nastoji nadalje da prestanu oni škandali,
koje je nazad dana prouzrokovao njegov
miljenik, koga on silomice hoće da u Kor-
čuli uzdrži, premda mu ovdje ne bi imalo
biti mjesta. Za ovaj put ovako, a u buduće
ako do potrebe i bolje.

Lastovo. dne 10. augusta 1907. —
Naši su stari bili ostavili općini lastovskoj
lijep broj polja većinom nasađenih lozom e
da se novcem, koji se svake godine od toga
utjera uzdrži stanoviti broj mladića na nau-
kama. Plemenita svrha, da plemenitije ne
može biti.“ Budući pak da su iz početka svi
koji bi se dali na nauke bez iznimke sta-
novali u sjemeništu (a tih je, dakako, bio
malen broj) taj dohodak je pobiralo sjeme-
nište. Ali ovo u strahu da općina, koja je
tim raspolagala ne bi s vremenom uskratila
sjemeništu godišnji dohodak i da lastovskim
djacima mimo toga može isto uzimati go-
dišnju platu, izmami od ove potvrdu da
može zemljama i novcem raspolagati po
svojoj volji, pod pogodbom da mora sjeme-
nište svake godine barem dva djaka hraniti
besplatno. Malo po malo to se i zaboravilo
a dubrovačko je sjemenište stavljalo i stavlja
lastovskim djacima bez razlike istu platu
kao i drugima. A naša slavna općina nepre-
stano podiže proti dubrovačkom sjemeništu
kolosalne parnice pred — lastovskim tribu-
nalom !

Međutim znade dubrovačko sjemenište
od lastovskih zemalja pobrati godišnje do
10.000 K. Pitamo sad presvj. biskupa i upravu
sjemeništa, je li ova svota namijenjena za