NMNHRIH"SS"HHognsmmfMSsEOzcllaggHdsE.Enst gOoNamuuuNammmNxxsm-xe._..izNRu.“i.“"Ui“".l_“\Nll.l“llllllliNzm položaj u Ugarskoj, a i ustrajanje ustavne stranke zadaje poteškoća. Egersdorferova grupa htjela bi da se akcija čim prije za- počne a Tomašić preporuča politiku čekanja. Kad se u jesen otvori zajednički sabor, izaći će Rakodezay s potpunim programom pred hrvatsku javnost. Jezično pitanje prepustit će se rognikolarnim deputacijama, a u isto vrijeme počet će se organizirati ustavnu stranku, koja će izdavati i svoj organ. Iz te stranke bili bi imenovani pri svrsi godine i odjelni predstojnici. U to bi došlo i vrijeme za izbornu agitaciju. Iz- bori bi bili gdje u ožujku ili travnju. Ako vlada ne bi mogla dobiti većinu došlo bi opet do izbora. To su sve planovi, koje ,državnik“ Rakodezay spravlja, a čemu vidjećemo. 0 domaćim stvarima. Razgovovi s Polonyiem. Zast Supilo piše dalje u stu“ o svojim razgovorima i Trumbićevim s Polonyiem iza riječke resolucije : Osim malog prekida od pol sata (jedan Polonyiev klient na Rijeci, koji je doznao za njegov dolazak, urgirao je, da govori snjime) za koje vrijeme potražio sam g. d.ra Bakarčića i rekao mu da g. Polonyi želi s njime razgovarati, mi smo sve do podne razgovarali o političkoj situaciji. Ovaj naš razgovor imao je strogo informativni ka- rakter. Gosp. Polonyi je rekao, da se oni bore za madžarski komandovni jezik u vojsci. Glede hrvatskog komandovnog jezika u hr- vatskim regimentama ima njegovih drugova, koji drže, da mi imamo isto tako pravo na hrvatski kao Madžari na madžarski jezik. Mora odmah izjaviti, da mi nemamo na to pravo. Ali, ako ih podupremo u ovoj borbi, ako budemo s njima, da će on prvi pristati na to, da i Hrvati dobiju hrvatski koman- dovni jezik, te da toliko može izjaviti i u ime cijele madžarske koaligije, Izjavio se, da je i on protivnik mad- žarske germanofilske politike, koja u po- stojećem dualizmu nalazi svoj oslon, te da je za politiku prijateljstva Madžara i Slave- na, a u prvom redu Hrvata. U tom pravcu, koji naravno kolidira sa politikom trojnoga saveza, već je i sam nešto radio. On će ob ovim pogledima izvijestiti i svoje drugove u madžarskoj koaliciji. Sada uviđaju i oni, da se je politika, koju su liberalne vlade vodile u Hrvatskoj, u odlučnoj prigodi nji- ma samima osvetila. Khuenu je ne samo politički, nego i osobni protivnik. Njega Khuen mrzi i ima zato svoje razloge, jer on je bio onaj, koji proti njemu «vodio cijelu istragu u aferi podmićivanja grofa Szap&ry-a. Odnošaji u Hrvatskoj zaista su nepodnosljivi te će se trebati starati oko toga, da narod u izborima slobodno progovori. Naši odno- šaji moći će se urediti, ako se kao ishodište uzme zakoniti put. Sjedinjenje Dalmacije ojačalo bi poziciju Ugarske i Hrvatske. On pozna Dalmaciju, te ju je u mladim godi- nama kao dobrovoljac na ratnoj mornarici svu prošao. Ima veliko mnijenje o Dalma- tincima, koji su se u aferi Handelovoj po- kazali odvažni i solidarni. S takovim ele- mentima ugodno je biti u prijateljstvu i zajedničkom radu. U 12 sati došao je dr. Trumbić. Nakon predstavljanja obojica pređoše na stvar: rasprava o mjestu gdje bi se imali Novom Li- sastati delegati. Polonyi je predložio Budim- poštu, obećao da će hrvatski zastupnici imati doček, kakova Budimpešta još vidjela nije. Doći će u susret stotine hiljada gra- đana. Trumbić je bio proti svečanostima. Pregovori mogu uspjeti i ne uspjeti. Ako ne uspiju, onda svečanosti imaju čudan vid. Predlaže Rijeku kao mjesto sastanka, što je Polonyi, nakon kratke debate prihvatio. Go- vorilo se o roku. Trumbić istakne, da se onda sastaje dalmatinski sabor. Ne zna ko- liko će trajati, no svakako prije nego svrši ne može biti sastanka. Valja uz to vidjeti kad se sastaje i hrvatski sabor. 'Tako se glede roka nije utanačilo, nego se ostavilo da to kasnije uglavi predsjednik hrvatske delegacije g. dr. Čingrija sa g. Kossuthom, samo su glede mjesta uglavili, da ima biti Rijeka. Još je interesantno spomenuti raspravu o Trumbićevim objekcijama glede imenova- nja bana. Trumbić je kazao, da Dalmacija ne bi mogla pristati na sjedinjenje uz usta- novu da bana imenuje kralj na predlog ugarskog ministra predsjednika. Polonyi se je izjavio protivan kakvom popuštanju u tom pogledu. Rasprava je trajala dosta dugo, |, govorilo se i o tome, kako bi bllo da pod- ban bude emanacija saborske većine i prav» glava eksekutive svih Hrvatskoj autonomnih poslova, koli su sada i koji će doći, te da se regulira njegov položaj i t. d. Ali to su kao i rasprave o drugim pitanjima, bile 1asprave akademske naravi, te niti se što konkretno zaključilo, niti se moglo zaklju-' čiti. Samo je važno to, da je Polonyi izjavio da je madžarska koalicija raspoložena, da s Hrvatima kad se sastanu vodi pregovore o svim hrvatskim zahtjevima. Dogođaji u Zadru. Poluslužbena ,,Smotra“ donosi u broju od subote. u talijanskom jeziku, ovo priop- ćeno: »Radi iskaza počinjenih za žalosnih nereda na početku ove sedmice, jedan indi- viduum bio je osuđen od političke vlasti na pet dana zatvora, a druga dvojica bijahu tužena državnom odvjetništvu. Poznato nam je, da je državna vlast, u svrhu da uguši odmah i uspješno even- tualne nove nerede, odredila da bude po- većan broj oružnika sijelom u Zadru. Kada općina, koja je u prvom redu dužna da štiti u gradu mir i poredak, kada uplivne osobe, kojima je na srcu dobar glas mjesta, ne bi uspjele da zapriječe po- novljenje nereda, koje smo mi opetovano požalili i prekorili; kada bi nemirni i mutni elementi, okruženi od maloljetnog smeća (canagliume) što okružuje Zadar, našli za shodno da nastave, kad im šune u glavu, silaziti na ulice, da upriličuju bučne iskaze i da se daju na trivijalne ispade, vlada će morati posegnuti za mjerama jako energičnim i jako neugodnim.“ Zadružni savez. Kako je bilo javljeno, zadružni savez seoskih blagajnica i gospodarskih zadruga sa sijelom u Spljetu, već je unešen u za- družni registrar kod okružnog suda u Spljetu. Nastoji se, da poslovanje započne što prije, po mogućnosti odmah dojdućim mjesecom rujnom, u koju svrhu stigli su 12. o. mj u, Zadar članovi predstojništva Ivanišević i Antičević. Za 22. o. mj. sazvana je sjednica kojoj odlučit će se o imenovanju činovnika i ostalih namještenika saveza, te o razdiobi raznih posala. Gosp. Marko Vrsalović premjestit će se u Spljet na uredovanje kod saveza, a ostaje dodije- ljen odboru zadrugarstva u 'Zadru, kojemu će biti izvjestiteljem. Predstojništvo raspo- slalo je ovih dana okružnicu svim gospo- darskim zadrugama pozivom, da se pridruže ovom savezu, što i mi s naše strane naj- vruće preporučamo. Ne dvojimo ni najmanje, da će nadležni pokrajinski i državni čim- benici doći u susret ovom veoma važnom pothvatu, kojemu mi želimo sretan početak i najljepši procvat na korist našega gospo- darstva u Dalmaciji. Pomen Pavlinoviću. Na 29 rujna, na sv. Mihovila, u Pod- gori u rodnom mjestu Don Mihovila Pavlinovića, na groblju sv. Tekle, otkrit će se njegovo mramorno poprsje, djelo vrlog našeg umjetnika g. I. Rendića, a to zauzi- manjem Mons. D.n Frane Bulića. Iz naroda. Korčula, 12. augusta 1907. — Prošle sedmice povratio se iz Italije opat Dr. Tro- janis i kad je doznao, da se njegova na- redba u predmetu hrv. glazbe nije ispunila, već da je ista sudjelovala procesiji Sv. To- dora, usprkos njegovoj zabrani, pomamio se i muči se na sve moguće načine, kako bi uvjerio protivno na štetu glazbe presvijetlog biskupa, koji je njegovu zabranu ukinuo. Mijesto se tim baviti, u čemu neka bude u- vjeren, ne će uspjeti, jer on nije nikakva re- darstvena vlast, poručujemo mu neka na- stoji umiriti ugr.jane glave, ai svoju, i neka pozove i prisili bratovštine na ispunjenje svojih dužnosti, jer uplićući crkvu sa njihovim stranačkim strastima, crkva i vjera gubi u njima svaku korist, jer hoćeš ne ćeš sve ovo je pitanje vremena i ništa drugo. Neka nastoji nadalje da prestanu oni škandali, koje je nazad dana prouzrokovao njegov miljenik, koga on silomice hoće da u Kor- čuli uzdrži, premda mu ovdje ne bi imalo biti mjesta. Za ovaj put ovako, a u buduće ako do potrebe i bolje. Lastovo. dne 10. augusta 1907. — Naši su stari bili ostavili općini lastovskoj lijep broj polja većinom nasađenih lozom e da se novcem, koji se svake godine od toga utjera uzdrži stanoviti broj mladića na nau- kama. Plemenita svrha, da plemenitije ne može biti.“ Budući pak da su iz početka svi koji bi se dali na nauke bez iznimke sta- novali u sjemeništu (a tih je, dakako, bio malen broj) taj dohodak je pobiralo sjeme- nište. Ali ovo u strahu da općina, koja je tim raspolagala ne bi s vremenom uskratila sjemeništu godišnji dohodak i da lastovskim djacima mimo toga može isto uzimati go- dišnju platu, izmami od ove potvrdu da može zemljama i novcem raspolagati po svojoj volji, pod pogodbom da mora sjeme- nište svake godine barem dva djaka hraniti besplatno. Malo po malo to se i zaboravilo a dubrovačko je sjemenište stavljalo i stavlja lastovskim djacima bez razlike istu platu kao i drugima. A naša slavna općina nepre- stano podiže proti dubrovačkom sjemeništu kolosalne parnice pred — lastovskim tribu- nalom ! Međutim znade dubrovačko sjemenište od lastovskih zemalja pobrati godišnje do 10.000 K. Pitamo sad presvj. biskupa i upravu sjemeništa, je li ova svota namijenjena za