1 insana ii————————=—=——

odgoj svih djaka, ili samo lastovskih ? Zašto
se uzimlje lastovskim djacima istu godišnju
platu kao i drugima, kad svaki od njih, da
tako rečem, plaća sjemeništu godišnje hiljadu
i više kruna? Cijeni li presvj. biskup, da
čini po pravici kad u prepunu popovsku
kasu gomila znojem stečeni narodni novac,
me namijenivši ga za onu svrhu, za koju
su ga vlasnici njegovi ostavili? — Znamo,
da će presvj. biskup i dubr. sjemenište preko
.ovoga preći dostojanstvenim mukom, ali će
taj muk baš odavati krivca, koji će takav i
biti sve dotle, dok javno ne odgovori i ne
opravda se.

Iz Vitaljine, mjeseca srpnja 1907. —
U nas ove godine bila se je ljetina ukazala
sasvim dobro, da ni stari ljudi ne pamte
toga, ali na žalost u posljedni kraj ubi nam
sve maća, da nijesmo imali ni trećinu, što
smo mislili bijelog žita. Lozu na neka mjesta
pohodio grad, a u Punta d' estro prošle i
ove godine ubiše nas vojničke vježbe. Prošle
godine bi nam zabranjeno paziti na baštine
usljed pucanja okolnih tvrđaya oštrim balo-
tama. Tako nam propanu loza sva, jer se
nije mogla politi ni sumporati. Poslije vježba
bi nam procijenjena šteta uzalud, jer nam
ni do danas nije plaćeno i ono malo, što je
procijenjeno. A ove godine i još gore. Za-
braniše nam 20 dana da ne smijemo
amo ulaziti uprav, kad je najviša potreba
politi i sumporati. Na 24. i 25. ovoga imali
smo komisiju da nam procijeni štetu. Jada
mam procijenila, jer nema niko za nas,
svak proti nama, jedino da nas je pri ko-
misiji branio naš općinski prisjednik, a pro-
«ijenitelji se ništa i ne pitaju za drugo već
da procijene kukavno ono štete, što se vidi,

govori, da se ima platiti i prouzrokovana
šteta. Uprav smo ovaj put uvidjeli ona: Ne
vjeruj ni bratu Stojanu, koji jede kruha
principova. Sada ne znamo, što ćemo činiti,
bog visoko, a car daleko, ne znamo komu
se imamo tužiti. Ako ima ko, komu se pri-
stoji, neka mu je na duši.
: Nekoliko seljana Vitaljine.

 

Za uljarstvo u Dubrovniku.

Već je tomu proteklo nekoliko mjeseca,
što se sa strane austrijske vlade obećavalo
zlatna brda dubrovačkom kraju i svoj južnoj
Dalmaciji u pogledu voćarstva i polodjelstva
u opće. Uz tradicijonalnu našu povjerlji vost,
ušikani medenim riječima, jer potrebni sva-
čije pomoći, na svoje vrijeme izvijestismo o
krasnim namjerama njemačke braće, te pra-
ma onomu držali smo eto na, sad će ta
obećanja napokon da se obistine, da se u
praksu i vidljivo djelo provedu. Nu sve to
bijaše obmama! pusto razočaranje ! Nit na
otoku Lokrumu ne zazvektaše motike, niti
jedna voćka ne dođe sa hladnog, po nas
preveć hladnog Dunava, da oplemeni divlje
obale dalmatinskog primorja.

Ali, kao da to ne bijaše dosta.

Pred malo dana neki Artmann delegat
ministarstva poljodjelstva u Beču, stalnom
odlukom i dobrom namjerom, da se informira
o gospodarstvenim pitanjima zemlje, posjetio
je i ove naše krajeve, ne bi li tobož u fali-
_junskom jeziku uputio zanimanike na reci-
jonalno gojenje maslina, na pripravljanje fi-
noga ulja i na zgodno esportiranje istoga u
inozemstvo. U tu svrhu sazvao je na do.
govor u prostorijama uHotel  Imperiala“

neke građane i posjednike, da im prikaže
svoju još nečuvenu osnovu. Na toj se skup-
štini nije ništa konkretnoga odlučilo, već
je gospodin Artmann uvjeren o naklonosti
našoj prama bečlijama, koji ga među nas
poslaše, odpuhnuo iz Dubrovnika, da možda
drugamo nađe bolji teren za svoju spaso-
nosnu osnovu.

Jadna Dalmacijo što si dočekala, da te
Austrija obećanjem hrani. S.

x
* *

Priopćujemo ovo, da se vidi, koje ras-
položenje vlada u dubrovačkoj okolici prama
ovom pokušaju. I nama ;se čini posao malo
ćorav, a to poglavito za to, što ne vjerujemo.
Misao je po sebi dobra, nu mi smo čuli toliko
lijepih ideja“, a vidjeli smo tako malo
djela, da nam je dopušteno biti skeptičan.

Ima za to u ovom slučaju jedan oso-
biti uzrok! Glavni neprijatelj dalmatinskim
proizvodima jest Trst. Nema domaćeg pro-
izvoda, komu oni ne bi cijenu uništili. U
Trstu se patvara buhač, ulje i vino, i to na
taj način, da se proizvodi dalmatinski
umjetno ,umnože“. Posljedica je tomu pa-
danje cijene.

Ti agenti znadu u zametku ugušiti
svaki pokušaj da se Dalmacija osovi na
svoje noge. U nas je bilo ljudi, koji su to
kušali te mnogo žrtvovali, samo da uđu u
direktnu svezu sa ostalim svijetom. Ali ne-
tom su u Trstu ušli tomu u trag, nijesu
žalili ni truda ni troška. da Dalmaciji za-
vrnu vratom.

Na ovo treba paziti, kad se govori o
ekonomskom podignuću Dalmacije. Nije do-
sta proizvodnju organizovati, već treba od-
straniti onu nepoštenu .utakmicu. To bi bio
zadatak vlade, .ali vrana vrani oči ne kopa.
Preči su njoj tršćanski agenti od dalmatinske

pepeljuge.

Gradsko kronika.

Umirovljen je na vlastitu molbu na-
kon 35 godina službovanja gosp. Dragutin
Sekanina, e. k. kancelarijski pristav kod
mjesnog Financ. Ravnateljstva. Tom prigo-
dom od starije vlasti izraženo mu je pri-
znanje. Vrijedan i marljiv činovnik to je
zbilja i zaslužio. Želimo mu da zasluženu
mirovinu provede sretno q dugu vijeku.

Imenovanje. — Gosp. A. Zlošilo, naš
sugrađanin, bio je imenovan zamjenikom
državnog odvjetnika u Spljetu.

Mladomisnik. — Naš mladi sugra-
đanin gosp. Đuro Kreček odslužiti će sutra
dne 15. ov. mj. u zavjetnoj crkvi Gospe
od Trsata svoju ,Mladu Misu“. Sa svakom
srećom.

 

»Pravoj“ da razmišlja. — ,Prava“
se drži načela, da u svakom broju treba da
napadne sensacijonalno barem jednu osobu
u gradu. Da su to protivnici njezine poli-
tičke švindlarije, to se razumije po sebi.
Ko se pod njezimo zakrilje utekao, taj ima
silvakondukt, pa za to nije čudo, da se oko
dubrovačkih popova kupi sve, što je ,skla-
dno“ i ,pošteno“ u Dubrovniku.

Napadnaute nećemo braniti. U Dubrov-
niku je već došlo do toga, da se na slične
navale niko ne osvrće, pa ni napadnuti.
Dosta ih je samo pomnjivije pročitati, da

 

između ljudi oko ,Prave“ naći, koji će to
razumjeti.

Što doživljujemo, to je vrst novinarskog
ricatto. ,Pusti nas, da mi možemo činiti što
hoćemo, pa ćemo pustiti i mi tebe na miru“
toga se načela drže propovjednici Varešani-
nove Velike Hrvatske u Dubrovniku.

Ali svaka batina ima dva kraja i ko
maše njome, nije nigda sigurau, da mu ne
će pasti po leđima. Ako je dubrovačko gra-
đanstvo moglo ne htjeti vidjet neke stvari
u doba izbora, sada ih mora da vidi. U
sličnim pokušajima terora ono ne vidi po-
litičko uvje enje, nego socijalno zlo, koje
treba istrijebiti, a neka budu uvjereni na-
dahnitelji , Prave“, da će grad imati za to i
potrebite snage.

Neka se dakle čuvaju. Mi ne ćemo pu-
niti svoje stupce protinavalama, jer koliko
god imali za to povoda i u javnom i u pri-
vatnom životu protivnika, ne ćemo se po-
niziti, da njihove prljavštine iznosimo na
javu u našem listu. Ali za to građanstvo
ima drugih uspješnijih sredstava, da se opre
novinarskom teroru. To neka zapamte raz-
bojnici tuđeg poštenja!

Lucus a non lucendo. — Pred nama
je brzojav predan u Trstu dne 8. o. mj. u
6 sata po podne. U Gruž je stigao istoga
dana u 7 sata, a u Sustjepan — u subotu
dne 10. o. mj. po podne. Sve kad bi se
bilo radilo po propisu, brzojav je trebalo
predati pošti odmah.

A sad čujte ovu! Kad nije bilo tele-
grafične stacije na Orašcu, telegrami pre-
dani za Koločep upućivali bi se na Trsteno
pa odatle po pošti ili po tekliću slah bi se
na Koločep. U toliko se otvorio brzojavni
ured na Orašcu. Prošlo je već dvije godine
a još nikomu nije došlo na pamet, da je Orašac
samo po sata odaljen od Koločepa, još se
uvijek brzojavi šalju na Trsteno odaljeno

sat i po.

Glazba. — Hrvatska Općinska Glazba
svirati će sutra u večer na 72 sati pred
Općinskom Kafanom“ pod upravom g. š.
Zamole slijedeći program : 1. Lehar: Dva
druga“ koračnica (novo) — 2. Mozart: , Ti-
tus“ ouvertura — 3. Salvi: ,Ljubav u vr-
tlozima“ valcer — 4. Planquette: Potpouri
iz operete ,Kornevilska Zvona“ (novo) —
5. Lehar: ,Vilja“ pjesma iz operete Ve.

sela Udovica“ — 6. Leoncavallo : Fantazija iz ii

opere ,I Pagliacci“ — 7. Moret : »Hiavat-
ha“ koračnica.

Nema leda. — Ima desetak dana, da
su mjesni kafedžije i gostioničari u ne
maloj neprilici. Pokvarila se mašina u tvor-
nici leda u Rijeci, pa je trebalo dobavljati
led s dvora, a i to je bilo teško, jer je često
odgovor bio da ga nema. Pomagao je obi-
čno ,Hotel Imperial“, koji ima svoju maši-
nu za led. Upravitelj g. Ertl bio je u ovoj
maloj nesreći —  ovaka vrućina pa bez
leda! — svakomu pri ruci: To jako rado
ističemo, jer nam se čini, da mu treba da
zahvale ne samo  gostioničari, već i samo
građanstvo na ovakom obziru.

Ovom prilikom izrazujemo nada, da će

se uprava tvornice u Rijeci pobrinuti, da
se slična neprilika ne ponovi. o je veoma
lako, samo treba. bataliti suvišnu štednju,
koja svrši da se samomu gospodaru osveti.
Neka bude uvijek kotača za izmjenu, da
ne treba čekati 15 dana, dok ih tvornica

10

tašni a 058%

vi