1 insana ii————————=—=—— odgoj svih djaka, ili samo lastovskih ? Zašto se uzimlje lastovskim djacima istu godišnju platu kao i drugima, kad svaki od njih, da tako rečem, plaća sjemeništu godišnje hiljadu i više kruna? Cijeni li presvj. biskup, da čini po pravici kad u prepunu popovsku kasu gomila znojem stečeni narodni novac, me namijenivši ga za onu svrhu, za koju su ga vlasnici njegovi ostavili? — Znamo, da će presvj. biskup i dubr. sjemenište preko .ovoga preći dostojanstvenim mukom, ali će taj muk baš odavati krivca, koji će takav i biti sve dotle, dok javno ne odgovori i ne opravda se. Iz Vitaljine, mjeseca srpnja 1907. — U nas ove godine bila se je ljetina ukazala sasvim dobro, da ni stari ljudi ne pamte toga, ali na žalost u posljedni kraj ubi nam sve maća, da nijesmo imali ni trećinu, što smo mislili bijelog žita. Lozu na neka mjesta pohodio grad, a u Punta d' estro prošle i ove godine ubiše nas vojničke vježbe. Prošle godine bi nam zabranjeno paziti na baštine usljed pucanja okolnih tvrđaya oštrim balo- tama. Tako nam propanu loza sva, jer se nije mogla politi ni sumporati. Poslije vježba bi nam procijenjena šteta uzalud, jer nam ni do danas nije plaćeno i ono malo, što je procijenjeno. A ove godine i još gore. Za- braniše nam 20 dana da ne smijemo amo ulaziti uprav, kad je najviša potreba politi i sumporati. Na 24. i 25. ovoga imali smo komisiju da nam procijeni štetu. Jada mam procijenila, jer nema niko za nas, svak proti nama, jedino da nas je pri ko- misiji branio naš općinski prisjednik, a pro- «ijenitelji se ništa i ne pitaju za drugo već da procijene kukavno ono štete, što se vidi, govori, da se ima platiti i prouzrokovana šteta. Uprav smo ovaj put uvidjeli ona: Ne vjeruj ni bratu Stojanu, koji jede kruha principova. Sada ne znamo, što ćemo činiti, bog visoko, a car daleko, ne znamo komu se imamo tužiti. Ako ima ko, komu se pri- stoji, neka mu je na duši. : Nekoliko seljana Vitaljine. Za uljarstvo u Dubrovniku. Već je tomu proteklo nekoliko mjeseca, što se sa strane austrijske vlade obećavalo zlatna brda dubrovačkom kraju i svoj južnoj Dalmaciji u pogledu voćarstva i polodjelstva u opće. Uz tradicijonalnu našu povjerlji vost, ušikani medenim riječima, jer potrebni sva- čije pomoći, na svoje vrijeme izvijestismo o krasnim namjerama njemačke braće, te pra- ma onomu držali smo eto na, sad će ta obećanja napokon da se obistine, da se u praksu i vidljivo djelo provedu. Nu sve to bijaše obmama! pusto razočaranje ! Nit na otoku Lokrumu ne zazvektaše motike, niti jedna voćka ne dođe sa hladnog, po nas preveć hladnog Dunava, da oplemeni divlje obale dalmatinskog primorja. Ali, kao da to ne bijaše dosta. Pred malo dana neki Artmann delegat ministarstva poljodjelstva u Beču, stalnom odlukom i dobrom namjerom, da se informira o gospodarstvenim pitanjima zemlje, posjetio je i ove naše krajeve, ne bi li tobož u fali- _junskom jeziku uputio zanimanike na reci- jonalno gojenje maslina, na pripravljanje fi- noga ulja i na zgodno esportiranje istoga u inozemstvo. U tu svrhu sazvao je na do. govor u prostorijama uHotel Imperiala“ neke građane i posjednike, da im prikaže svoju još nečuvenu osnovu. Na toj se skup- štini nije ništa konkretnoga odlučilo, već je gospodin Artmann uvjeren o naklonosti našoj prama bečlijama, koji ga među nas poslaše, odpuhnuo iz Dubrovnika, da možda drugamo nađe bolji teren za svoju spaso- nosnu osnovu. Jadna Dalmacijo što si dočekala, da te Austrija obećanjem hrani. S. x * * Priopćujemo ovo, da se vidi, koje ras- položenje vlada u dubrovačkoj okolici prama ovom pokušaju. I nama ;se čini posao malo ćorav, a to poglavito za to, što ne vjerujemo. Misao je po sebi dobra, nu mi smo čuli toliko lijepih ideja“, a vidjeli smo tako malo djela, da nam je dopušteno biti skeptičan. Ima za to u ovom slučaju jedan oso- biti uzrok! Glavni neprijatelj dalmatinskim proizvodima jest Trst. Nema domaćeg pro- izvoda, komu oni ne bi cijenu uništili. U Trstu se patvara buhač, ulje i vino, i to na taj način, da se proizvodi dalmatinski umjetno ,umnože“. Posljedica je tomu pa- danje cijene. Ti agenti znadu u zametku ugušiti svaki pokušaj da se Dalmacija osovi na svoje noge. U nas je bilo ljudi, koji su to kušali te mnogo žrtvovali, samo da uđu u direktnu svezu sa ostalim svijetom. Ali ne- tom su u Trstu ušli tomu u trag, nijesu žalili ni truda ni troška. da Dalmaciji za- vrnu vratom. Na ovo treba paziti, kad se govori o ekonomskom podignuću Dalmacije. Nije do- sta proizvodnju organizovati, već treba od- straniti onu nepoštenu .utakmicu. To bi bio zadatak vlade, .ali vrana vrani oči ne kopa. Preči su njoj tršćanski agenti od dalmatinske pepeljuge. Gradsko kronika. Umirovljen je na vlastitu molbu na- kon 35 godina službovanja gosp. Dragutin Sekanina, e. k. kancelarijski pristav kod mjesnog Financ. Ravnateljstva. Tom prigo- dom od starije vlasti izraženo mu je pri- znanje. Vrijedan i marljiv činovnik to je zbilja i zaslužio. Želimo mu da zasluženu mirovinu provede sretno q dugu vijeku. Imenovanje. — Gosp. A. Zlošilo, naš sugrađanin, bio je imenovan zamjenikom državnog odvjetnika u Spljetu. Mladomisnik. — Naš mladi sugra- đanin gosp. Đuro Kreček odslužiti će sutra dne 15. ov. mj. u zavjetnoj crkvi Gospe od Trsata svoju ,Mladu Misu“. Sa svakom srećom. »Pravoj“ da razmišlja. — ,Prava“ se drži načela, da u svakom broju treba da napadne sensacijonalno barem jednu osobu u gradu. Da su to protivnici njezine poli- tičke švindlarije, to se razumije po sebi. Ko se pod njezimo zakrilje utekao, taj ima silvakondukt, pa za to nije čudo, da se oko dubrovačkih popova kupi sve, što je ,skla- dno“ i ,pošteno“ u Dubrovniku. Napadnaute nećemo braniti. U Dubrov- niku je već došlo do toga, da se na slične navale niko ne osvrće, pa ni napadnuti. Dosta ih je samo pomnjivije pročitati, da između ljudi oko ,Prave“ naći, koji će to razumjeti. Što doživljujemo, to je vrst novinarskog ricatto. ,Pusti nas, da mi možemo činiti što hoćemo, pa ćemo pustiti i mi tebe na miru“ toga se načela drže propovjednici Varešani- nove Velike Hrvatske u Dubrovniku. Ali svaka batina ima dva kraja i ko maše njome, nije nigda sigurau, da mu ne će pasti po leđima. Ako je dubrovačko gra- đanstvo moglo ne htjeti vidjet neke stvari u doba izbora, sada ih mora da vidi. U sličnim pokušajima terora ono ne vidi po- litičko uvje enje, nego socijalno zlo, koje treba istrijebiti, a neka budu uvjereni na- dahnitelji , Prave“, da će grad imati za to i potrebite snage. Neka se dakle čuvaju. Mi ne ćemo pu- niti svoje stupce protinavalama, jer koliko god imali za to povoda i u javnom i u pri- vatnom životu protivnika, ne ćemo se po- niziti, da njihove prljavštine iznosimo na javu u našem listu. Ali za to građanstvo ima drugih uspješnijih sredstava, da se opre novinarskom teroru. To neka zapamte raz- bojnici tuđeg poštenja! Lucus a non lucendo. — Pred nama je brzojav predan u Trstu dne 8. o. mj. u 6 sata po podne. U Gruž je stigao istoga dana u 7 sata, a u Sustjepan — u subotu dne 10. o. mj. po podne. Sve kad bi se bilo radilo po propisu, brzojav je trebalo predati pošti odmah. A sad čujte ovu! Kad nije bilo tele- grafične stacije na Orašcu, telegrami pre- dani za Koločep upućivali bi se na Trsteno pa odatle po pošti ili po tekliću slah bi se na Koločep. U toliko se otvorio brzojavni ured na Orašcu. Prošlo je već dvije godine a još nikomu nije došlo na pamet, da je Orašac samo po sata odaljen od Koločepa, još se uvijek brzojavi šalju na Trsteno odaljeno sat i po. Glazba. — Hrvatska Općinska Glazba svirati će sutra u večer na 72 sati pred Općinskom Kafanom“ pod upravom g. š. Zamole slijedeći program : 1. Lehar: Dva druga“ koračnica (novo) — 2. Mozart: , Ti- tus“ ouvertura — 3. Salvi: ,Ljubav u vr- tlozima“ valcer — 4. Planquette: Potpouri iz operete ,Kornevilska Zvona“ (novo) — 5. Lehar: ,Vilja“ pjesma iz operete Ve. sela Udovica“ — 6. Leoncavallo : Fantazija iz ii opere ,I Pagliacci“ — 7. Moret : »Hiavat- ha“ koračnica. Nema leda. — Ima desetak dana, da su mjesni kafedžije i gostioničari u ne maloj neprilici. Pokvarila se mašina u tvor- nici leda u Rijeci, pa je trebalo dobavljati led s dvora, a i to je bilo teško, jer je često odgovor bio da ga nema. Pomagao je obi- čno ,Hotel Imperial“, koji ima svoju maši- nu za led. Upravitelj g. Ertl bio je u ovoj maloj nesreći — ovaka vrućina pa bez leda! — svakomu pri ruci: To jako rado ističemo, jer nam se čini, da mu treba da zahvale ne samo gostioničari, već i samo građanstvo na ovakom obziru. Ovom prilikom izrazujemo nada, da će se uprava tvornice u Rijeci pobrinuti, da se slična neprilika ne ponovi. o je veoma lako, samo treba. bataliti suvišnu štednju, koja svrši da se samomu gospodaru osveti. Neka bude uvijek kotača za izmjenu, da ne treba čekati 15 dana, dok ih tvornica 10 tašni a 058% vi