semerinžkoj ,slici“, a uzvrat ministra Titto-
nia na Austrijskim Alpama zaključni je
akord. Onda se govorilo, da je diplomaciji
uspjelo produžiti život trojnome savezu za
daljnih šest godina, a sada se to u većoj
mjeri i potvrđuje.

Rasulo madžarske koalicije.

U madžarskoj koaliciji od duže vremena
ne idu stvari dobro. Politički dogođaji zad-
nje sezone, a navlastito u parlamentarnom
postupku, pokazali su da ima mnogo gnjila.
Sama koalicija sastavljena je od heterogenih
elemenata. Između pučke i neodvisne stranke
postoje odavna razne opreke. Isključene
možda u postupku prema Hrvatima. Pučka
stranka naginje politici Beča. Neodvišnjaci,
ako ne svi iskreno barem prividno perho-
resciraju od ikakva bečkog upliva. Ne smeta
da su u ne jednoj prigodi zapali u stupicu
starog liberalca Wekerlea. Ipak ima krilo u
neodvisnoj stranci, koje je gotovo i antidi-
nastično, a ima također s tajnim savjetnikom
Košutom i drugo krilo, koje je sklono ,mir-
nom i postepenom provađanju programa neo-
-dvisne stranke“ — kako oni vole reći. A bečki
prsti dalje i dalje predu. Možda za kratko
klupko bude gotovo.

U takovim odnošajima razumljive su
svagdašnje nesuglasice pučke stranke sa ne-
odvišnjacima. Izbile su pak jasno na povr-
šinu prigodom zadnjih izbora u Nagy Ke-
roly-u. Teror neodvisne stranke nad pučkom
da je prekoračio sve poznate mjere iz Banf-
fy-eve i Tiszine ere. U povodu toga našao
je shodnim jedan od vođa pučke stranke,
zast. Zboray, da se izjavi, kako je istup
pučke stranke iz koalicije stvar sigurna.
Očekuje se u jesen glavna skupština stranke
gdje će biti stvoren odnosni zaključak. Pučka
je stranka ipak neki čimbenik u koaliciji,
te će se osjetiti prilično njezin istup. Vjero-
jatno je, da će to biti prvi korak novom ure-
đenju političkih odnošaja u Ugarskoj.

 

0 domaćim stvarima.

Trst ili Dalmacija ?

Parobrodarska društva , Topić“, ,Ris-
mondo“, ,Zaratina“ i ,Negri“ prema ugovoru
s vladom imadu se fuzijonirati u jeono pa-
robrodarsko društvo. 'To su sve čisto dal-
matinska društva, pa naravno i sjedište no-
vog moralo bi da bude u Dalmaciji. Ali
bogzna radi kojih trica, ali svakako na štetu
svoju i uopće Dalmacije, parobrodari se od-
lučili, da sjedište društva bude Trst.

Kad prvi pozvani, sami parobrodari na
ovaj način zanemaruju čast i opće korist
zemlje — onda je to žalosna svjedodžba
naše samosvijesti. Jedina nada ostaje još u
našim zastupnicima — jer će vlada bez
sumnje objeručke prihvatiti želju parobro-
dara — da se opru ovakovoj sramoti. Izjava,
koju u tom pogledu daje Dr. Ivčević, tješi

nas. On je rekao, da su se dalmatinski za-
slupinici uvijek zauzimali da bude službeni
jezik novog društva hrvatski i da sjedište
bude u Spljetu. Prema tomu da je nedavno
proslijedio ministru trgovine brzojavke, koje
je primio od načelnika Spljeta i nekojih
drugih općina srednje Dalmacije, koje su
tražile sjedište u Spljetu, i popratio te br-
zojavke toplim zagovorom - u smislu, da je
taj zahtjev temeljit i da bi ga se moralo
uvažiti.

“

Vlada u tomu pitanju nije još ništa
odlučila. S toga nade je, da će nastojanje
naših zastupnika donijeti željena ploda.

Bosanske stvari.

U Bosni se razmahao pokret, kako bi
se što dostojnije proslavio rođendan sulta-
nov. Muslimanska stolačka ehalija pozvala
je općinsko vijeće, da se pridruži k proslavi
a za ovim primjerom poveli su se i musli-
mani drugih općina. Isto je tako htio Ibra-
him beg Cerić, da kupi potpise na molbu,
kako bi općina u Bos. Dubici zaključila
pridružiti se proslavi. 'Tomošnji kot. upra-
vitelj R. Hochetlinger u povodu toga okri-
vio je bega Cerića, da on skuplja potpise
,za izmjenu cara“, te je kazao da ima zato
svjedoka. Međutim svjedoci nijesu potvrdili
ovu izjavu. No kot. upravitelj ipak je bega
osudio — kao tobožnjeg buntovnika na 100
kruna globe ili 10 dana zatvora. Isti upra-
vitelj zabranio je u Kostajnici proslavu sul-
tanovog rođendana.

I pod novim štamparskim zakonom
nastavljaju se progoni novinara. Dosta je
napomenuti, da se i sam ,Hrv. Dnevnik“
tužaka na razne neprilike. — Na 10. o.mj.
bio je osuđen Risto Radulović, urednik mo-
starskog , Naroda“ na 2/2 mjeseca tamnice
radi štampanja nekojih članaka, te na 20
dama ili 200 K globe radi propuštene pažnje.

Kako javljaju iz Banjeluke tamo su
bile upriličine sa strane nekih Srba demon-
stracije proti novoustrojenoj srpskoj sam.
stranci“. Na javnome trgu spaljen je pro-
gram stranke.

Čega se plaše ?

Da se vidi, kako ipak Madžari vode
osobitu brigu za hrvatsko pitanje, te se
danomično njim bave, naravno na razne
načine i posebnom taktikom, dosta je vidjeti
kako se ,Pester Lloyd“ ovih dana brine i
predstojećim zasjedanjem dalmatinskog sa-
bora. Neobično ga je strah neke agitacije
po Dalmaciji. Konstatira, da se vode dogo-
vori sa hrvatskim političarima u Banovini,
kako da se hrvatsko pitanje prenese na
austrijsko tlo“, t. j. u dalmatinski sabor,
koji se sastaje 9. rujna. Očajno apelira na
namjesnika Nardellia, da to koliko je mo-
guće spriječi i pokaže, da je čovjek. Boji
se, da je to u savezu saustrijskim kršćan-
skim socijalima i uvjeren je, da će vladar
na svaki antimadžarski korak u Dalmaciji,
koji bi išao za državopravnim promjenama,
dalmatinski sabor s mjesta odgoditi. Sve da
ovisi o g. Nardelli.

 

Zahvaljujem iz srca svim onim,
koji su mi prigodom: sedamdesetgo-
dišnjice bilo kako izrazili svoju sklo-
nost.

Dubrovnik, 26 augusta 1906.

Dr. Pero Čingrija.

Gradska Kronika.
U počast Dr. Peru Čingriji. — Bio
i), da_je građanstvo obaznalo,

godina, a obaznalo se samo tri četiri. dana _
prije. Priprava dakle za kakvu osobita pro-

 

 

slavu nije moglo biti, pa srdačne ovacije, _
koje je naš nač; \aik tog dana iz krugova

građanstva primio, bile su dragocjeni spon-
tani izraz poštovanja, pouzdanja i udiv-
ljenja, koje ni najveća plaćena hajka ne
može umanjiti.

Srpska stranka je htjela dati vidljiva
znaka poštovanja prama predsjedniku sta-

rješinstva, pa je u subotu večer ,građanska:

glazba“ svirala pred stanom Dr. Pera Čin-
grije. U isto doba je mjesni odbor srpske
stranke došao k svečaru, da mu čestita.

U 9 sata bila je zajednička večera ,,Hr-
vatske stranke“. Do sto pristaša odazvalo
se pozivu, te se sastalo ma krasnoj tarasi
»Hotel de la Ville“, da nekoliko doba pro-
boravi u društvu sa svojim omiljenim vođom.
Bilo je tu predstavnika svakog zvanja i
svake dobi, uz starog borca iz prvih narod-
nih borba sjedio je mladi spobornik i radnik
u novom probuđenju hrvatskog narodnog
pokreta od g. 1903. umaprijed, uz čestitog
radnika akademičar, trgovac uz obrtnika, a
ona veza, koja postoji uvijek između ljudi,
koji se za istu stvar_ bore, ovaj put još je
bila čvršća zbog osobe, koja ih je okupila.
To nijesu bili samo suborci, već prijatelji.
Odatle ono veselo raspoloženje, koje je vla-
dalo preko cijele večere, a koje nije pokva-
rila ni najmanja neugodna upadica.

Svečaru je nazdravio predsjednik mjes-
nog odbora Dr. Medini, a na to je on od-
vratio osvrćući se na svoj rad i najnovije
dogođaje, koji dokazuju, da se Hrvati imadu
uzdati samo u sebe i u svoje snage. Proti
sili i nezakonju oni mogu suprotstaviti samo
svoje pravo i zakon. Proti njemu se dižu,
valjda zato, što mu ponos priječi, da se nikom
ne ulaguje, ali on je to dužan sebi, a dužan
je i ovomu staromu gradu.

Odulji govor, Dr. Pera Čingrije saslušan
je najvećom pažnjom i pravim ushitom od
nazočnijeh, a bio je na nekim mjestima
prekinut burnim odobravanjem. Da odgovori
nazdravici g. Kolbe, Vučetića i Dr. Bendoni,
on je kasnije ponovno uzeo riječ opominjuć
ozbiljnim riječima na vjersku snošljivost i
sjećajući one narodne: ,Brat je mio, koje
vjere bio, kada bratski čini i postupa“. Ta
opomena čovjeka, koji je kroz dugi niz go-
dina borbe za narod vidio, do česa može
dovesti vjerska nesnošljivost, odgovor je lju-
dima, koji su se sada opet prihvatili žalosna
posla, da huškaju katolike proti pravoslavnim.

U. jedanaest sata zahvalio je Dr. Pero
Čingrija na pričeku, ana to se cijelo društvo
diglo da svoga miljenika doprati do stana.
Netom je izišao iz Hotela, dočekao ga burni
živio“, a doskora odjeknu i hrvatska pjesma.

Tako je ,hrvatska stranka“ iskazala po-
štovanje i počast svomu vođi. Odaziv i
uspijeh najbolji je odgovor klevetnicima.

Dementi. — Nije bilo dosta, da su
dementirale Jelićeve novine, sad se je na
kon mjesec dana požurila i ,Smotra“ da
ispravi našu vijest, da je kuća okružnog
sudišta u Dubrovniku uslijed potresa ras-
pukla.

Kad ,Smotra“ hoće, da je ta zgrada
tribunala forteca, neka joj bude, samo kad
se tako požurila ispraviti našu vijest, kako
bi bilo da se barem kadgod osvrne i na pi-
sanje Pravo“. Mi smo n. pr. jako znati-