semerinžkoj ,slici“, a uzvrat ministra Titto- nia na Austrijskim Alpama zaključni je akord. Onda se govorilo, da je diplomaciji uspjelo produžiti život trojnome savezu za daljnih šest godina, a sada se to u većoj mjeri i potvrđuje. Rasulo madžarske koalicije. U madžarskoj koaliciji od duže vremena ne idu stvari dobro. Politički dogođaji zad- nje sezone, a navlastito u parlamentarnom postupku, pokazali su da ima mnogo gnjila. Sama koalicija sastavljena je od heterogenih elemenata. Između pučke i neodvisne stranke postoje odavna razne opreke. Isključene možda u postupku prema Hrvatima. Pučka stranka naginje politici Beča. Neodvišnjaci, ako ne svi iskreno barem prividno perho- resciraju od ikakva bečkog upliva. Ne smeta da su u ne jednoj prigodi zapali u stupicu starog liberalca Wekerlea. Ipak ima krilo u neodvisnoj stranci, koje je gotovo i antidi- nastično, a ima također s tajnim savjetnikom Košutom i drugo krilo, koje je sklono ,mir- nom i postepenom provađanju programa neo- -dvisne stranke“ — kako oni vole reći. A bečki prsti dalje i dalje predu. Možda za kratko klupko bude gotovo. U takovim odnošajima razumljive su svagdašnje nesuglasice pučke stranke sa ne- odvišnjacima. Izbile su pak jasno na povr- šinu prigodom zadnjih izbora u Nagy Ke- roly-u. Teror neodvisne stranke nad pučkom da je prekoračio sve poznate mjere iz Banf- fy-eve i Tiszine ere. U povodu toga našao je shodnim jedan od vođa pučke stranke, zast. Zboray, da se izjavi, kako je istup pučke stranke iz koalicije stvar sigurna. Očekuje se u jesen glavna skupština stranke gdje će biti stvoren odnosni zaključak. Pučka je stranka ipak neki čimbenik u koaliciji, te će se osjetiti prilično njezin istup. Vjero- jatno je, da će to biti prvi korak novom ure- đenju političkih odnošaja u Ugarskoj. 0 domaćim stvarima. Trst ili Dalmacija ? Parobrodarska društva , Topić“, ,Ris- mondo“, ,Zaratina“ i ,Negri“ prema ugovoru s vladom imadu se fuzijonirati u jeono pa- robrodarsko društvo. 'To su sve čisto dal- matinska društva, pa naravno i sjedište no- vog moralo bi da bude u Dalmaciji. Ali bogzna radi kojih trica, ali svakako na štetu svoju i uopće Dalmacije, parobrodari se od- lučili, da sjedište društva bude Trst. Kad prvi pozvani, sami parobrodari na ovaj način zanemaruju čast i opće korist zemlje — onda je to žalosna svjedodžba naše samosvijesti. Jedina nada ostaje još u našim zastupnicima — jer će vlada bez sumnje objeručke prihvatiti želju parobro- dara — da se opru ovakovoj sramoti. Izjava, koju u tom pogledu daje Dr. Ivčević, tješi nas. On je rekao, da su se dalmatinski za- slupinici uvijek zauzimali da bude službeni jezik novog društva hrvatski i da sjedište bude u Spljetu. Prema tomu da je nedavno proslijedio ministru trgovine brzojavke, koje je primio od načelnika Spljeta i nekojih drugih općina srednje Dalmacije, koje su tražile sjedište u Spljetu, i popratio te br- zojavke toplim zagovorom - u smislu, da je taj zahtjev temeljit i da bi ga se moralo uvažiti. “ Vlada u tomu pitanju nije još ništa odlučila. S toga nade je, da će nastojanje naših zastupnika donijeti željena ploda. Bosanske stvari. U Bosni se razmahao pokret, kako bi se što dostojnije proslavio rođendan sulta- nov. Muslimanska stolačka ehalija pozvala je općinsko vijeće, da se pridruži k proslavi a za ovim primjerom poveli su se i musli- mani drugih općina. Isto je tako htio Ibra- him beg Cerić, da kupi potpise na molbu, kako bi općina u Bos. Dubici zaključila pridružiti se proslavi. 'Tomošnji kot. upra- vitelj R. Hochetlinger u povodu toga okri- vio je bega Cerića, da on skuplja potpise ,za izmjenu cara“, te je kazao da ima zato svjedoka. Međutim svjedoci nijesu potvrdili ovu izjavu. No kot. upravitelj ipak je bega osudio — kao tobožnjeg buntovnika na 100 kruna globe ili 10 dana zatvora. Isti upra- vitelj zabranio je u Kostajnici proslavu sul- tanovog rođendana. I pod novim štamparskim zakonom nastavljaju se progoni novinara. Dosta je napomenuti, da se i sam ,Hrv. Dnevnik“ tužaka na razne neprilike. — Na 10. o.mj. bio je osuđen Risto Radulović, urednik mo- starskog , Naroda“ na 2/2 mjeseca tamnice radi štampanja nekojih članaka, te na 20 dama ili 200 K globe radi propuštene pažnje. Kako javljaju iz Banjeluke tamo su bile upriličine sa strane nekih Srba demon- stracije proti novoustrojenoj srpskoj sam. stranci“. Na javnome trgu spaljen je pro- gram stranke. Čega se plaše ? Da se vidi, kako ipak Madžari vode osobitu brigu za hrvatsko pitanje, te se danomično njim bave, naravno na razne načine i posebnom taktikom, dosta je vidjeti kako se ,Pester Lloyd“ ovih dana brine i predstojećim zasjedanjem dalmatinskog sa- bora. Neobično ga je strah neke agitacije po Dalmaciji. Konstatira, da se vode dogo- vori sa hrvatskim političarima u Banovini, kako da se hrvatsko pitanje prenese na austrijsko tlo“, t. j. u dalmatinski sabor, koji se sastaje 9. rujna. Očajno apelira na namjesnika Nardellia, da to koliko je mo- guće spriječi i pokaže, da je čovjek. Boji se, da je to u savezu saustrijskim kršćan- skim socijalima i uvjeren je, da će vladar na svaki antimadžarski korak u Dalmaciji, koji bi išao za državopravnim promjenama, dalmatinski sabor s mjesta odgoditi. Sve da ovisi o g. Nardelli. Zahvaljujem iz srca svim onim, koji su mi prigodom: sedamdesetgo- dišnjice bilo kako izrazili svoju sklo- nost. Dubrovnik, 26 augusta 1906. Dr. Pero Čingrija. Gradska Kronika. U počast Dr. Peru Čingriji. — Bio i), da_je građanstvo obaznalo, godina, a obaznalo se samo tri četiri. dana _ prije. Priprava dakle za kakvu osobita pro- slavu nije moglo biti, pa srdačne ovacije, _ koje je naš nač; \aik tog dana iz krugova građanstva primio, bile su dragocjeni spon- tani izraz poštovanja, pouzdanja i udiv- ljenja, koje ni najveća plaćena hajka ne može umanjiti. Srpska stranka je htjela dati vidljiva znaka poštovanja prama predsjedniku sta- rješinstva, pa je u subotu večer ,građanska: glazba“ svirala pred stanom Dr. Pera Čin- grije. U isto doba je mjesni odbor srpske stranke došao k svečaru, da mu čestita. U 9 sata bila je zajednička večera ,,Hr- vatske stranke“. Do sto pristaša odazvalo se pozivu, te se sastalo ma krasnoj tarasi »Hotel de la Ville“, da nekoliko doba pro- boravi u društvu sa svojim omiljenim vođom. Bilo je tu predstavnika svakog zvanja i svake dobi, uz starog borca iz prvih narod- nih borba sjedio je mladi spobornik i radnik u novom probuđenju hrvatskog narodnog pokreta od g. 1903. umaprijed, uz čestitog radnika akademičar, trgovac uz obrtnika, a ona veza, koja postoji uvijek između ljudi, koji se za istu stvar_ bore, ovaj put još je bila čvršća zbog osobe, koja ih je okupila. To nijesu bili samo suborci, već prijatelji. Odatle ono veselo raspoloženje, koje je vla- dalo preko cijele večere, a koje nije pokva- rila ni najmanja neugodna upadica. Svečaru je nazdravio predsjednik mjes- nog odbora Dr. Medini, a na to je on od- vratio osvrćući se na svoj rad i najnovije dogođaje, koji dokazuju, da se Hrvati imadu uzdati samo u sebe i u svoje snage. Proti sili i nezakonju oni mogu suprotstaviti samo svoje pravo i zakon. Proti njemu se dižu, valjda zato, što mu ponos priječi, da se nikom ne ulaguje, ali on je to dužan sebi, a dužan je i ovomu staromu gradu. Odulji govor, Dr. Pera Čingrije saslušan je najvećom pažnjom i pravim ushitom od nazočnijeh, a bio je na nekim mjestima prekinut burnim odobravanjem. Da odgovori nazdravici g. Kolbe, Vučetića i Dr. Bendoni, on je kasnije ponovno uzeo riječ opominjuć ozbiljnim riječima na vjersku snošljivost i sjećajući one narodne: ,Brat je mio, koje vjere bio, kada bratski čini i postupa“. Ta opomena čovjeka, koji je kroz dugi niz go- dina borbe za narod vidio, do česa može dovesti vjerska nesnošljivost, odgovor je lju- dima, koji su se sada opet prihvatili žalosna posla, da huškaju katolike proti pravoslavnim. U. jedanaest sata zahvalio je Dr. Pero Čingrija na pričeku, ana to se cijelo društvo diglo da svoga miljenika doprati do stana. Netom je izišao iz Hotela, dočekao ga burni živio“, a doskora odjeknu i hrvatska pjesma. Tako je ,hrvatska stranka“ iskazala po- štovanje i počast svomu vođi. Odaziv i uspijeh najbolji je odgovor klevetnicima. Dementi. — Nije bilo dosta, da su dementirale Jelićeve novine, sad se je na kon mjesec dana požurila i ,Smotra“ da ispravi našu vijest, da je kuća okružnog sudišta u Dubrovniku uslijed potresa ras- pukla. Kad ,Smotra“ hoće, da je ta zgrada tribunala forteca, neka joj bude, samo kad se tako požurila ispraviti našu vijest, kako bi bilo da se barem kadgod osvrne i na pi- sanje Pravo“. Mi smo n. pr. jako znati-