kerle svoj plan dalje izvađati. Ima on još
drugih računa sa ,veleizdajnicima“ Hrvatima.

Supilo iznašajući ovu taktiku u najšire
slojeve naroda veli: neka marod znade da
su mu te hvaljene ,koncesije“ mogli doni-
jeti i njegovi delegati na zajedničkom saboru,
ali oni ne htjedoše izdati prava svoga na-
roda za nikakve ,koncesije“. Oni su mu ih
faktično jedini i donijeli, jer se samoj nji-
hovoj borbi ima da zahvali svaka gospo-
darska pogodnost, koju će sada dobiti
Hrvatska, a koju je prije uzalud vapila.
Neka primi sve što pošalju. Ta to je i onako
odavna moralo biti naše! Ali neka ne popu-
šta!

Ne popustiti! Ne popustiti uz nikoji
uvjet, da se u Hrvatskoj uvađa madžarski
jezik i da se Hrvatska pretapa u jedinstvenu
madžarsku |državu! Ne popustiti! Odoljeti
svim blištavim napastima — i ne popustiti !
Poći u susret najoštrijoj ustavnoj borbi —
i ne popustiti! Dočekati najteža progonstva
— ali ne popustiti! To je dužnost naša i
čitavog naroda: ne popustiti!

Odgovorimo li junački, složno i dolično
ovoj dužnosti — tada će popustiti oni.

Promjena situacije ?

Iz Budimpešte ima brzojav u ,,Novo-
stima“, da se pogovara u tamošnjim politi-
čkim krugovima, da će domalo nastati preo-
kret u situaciji glede hrvatskog pitanja.
Akcija, što se vodi u tom pogledu pokre-
nuta je bez znanja bana Rakodeczaya. Mad-
žarska vlada da će otići mnogo dalje, nego
li je objelodanjeni program. Ona je mislila
da će precizirane ,koncesije“ utišati javno
mnijenje u Hrvatskoj. Nu da se uvjerila
kako to ne će uspjeti. Stoga će tražiti dodir
sa vođama koalicije. Madžarska bi vlada na
zahtijev koalicije bez oklijevanja žrtvovala
Rakodezaya, a i u jezičnom pitanju, da bi
se mogla naći formula, kojom bi se situacija
dala izgladiti. Uspije li ta akcija, banom bi
imao postati bivši odjelni predstojnik Dr.
Vladimir Nikolić.

Ove se vijesti imadu uzeti sa najvećom
rezervom.

Ucjena istupa radikala.

»Magrarorszig“, list Košutove stranke
donio je u broju od 20. o. mj. ovu karak-
terističnu vijest:

»Na srpskom crkvenom saboru radikali
imaju sad 1 glas većine, koji može odlučiti
pri izboru patrijarha. No ako se stranka
sporazumije sa madžarskom vladom, onda
će njezin kandidat Zmejanović biti patri-
jarh. U protivnom slučaju će se sabor ras-
pustiti i pri novim izborima ta većina od
jednoga glasa može lako propasti. Za to su
radikali istupili iz koalicije“.

Dakle sa auktoritativne strane potvrđe-
mi su eto glasovi, koji su se raznosili o
razlogu istupa radikala iz koalicije. Radikali
su istupili iz koalikije na mig Wekerleov,
koji im je stavio u izgled masne jasle pa-
trijarhata: Sada im je eto slobodno spora-
zumijevati se sa madžarskom vladom, kad
su istupili iz kruga, koji prema toj vladi
stoji u interesu prava narodnih pretivan.
Na ovo se može samo nadodati ; crno iz-
dajstvo, nigdje te ne bilo!

Sabor crkveni je sazvan za 2. rujna.

Radikali će po svoj prilici prodrijeti sa
svojim kandidatom Zmejanovićem, tim više
što srpska samostalna stranka ne zna se da
li će uopće isticati svoga kandidata.

hužnost Ispravljanje.

Poznato je čitaocima, kojim ciniznom
protivnici jurišaju na nas ispravcima, a
praksa dubrovačkog sudišta ide im na ruku.
Drukčije se tumači zakon drugovdje, a iznijet
ćemo jedan slučaj sa zagrebačkog sudišta.
Tu je Dr. Elegović bombardirao ,, Pokret“

s ispravcima, a ,Pokret“ ih nije htio da
priopći. Elegović je na te tužio list sudu,
gdje je došlo do zanimive rasprave. O njoj
izvješćuje ,, Pokret“, a mi donosimo u izvatku
ufajuć se, da će se ipak naći kogod, da pro-
čita, i vidi, kako suci drugovdje sude.

Branitelj dr. Hinković dokazivao je, da
ispravci ne odgovaraju propisima zakonskim,
pa da se uredništvo , Pokreta“ ne smatra
dužnim priopćiti ih.

Po zakonu o porabi tiska dužne su no-
vine primiti na zahtjev posebnika, kojega se
tiče, svaki ispravak priopćenih u njima či-
njenica, u koliko ne predleže iznimke $ 18,
naročito ako ispravak sam po svom sadržaju
ne tvori kažnjivo djelo.

U jednom od uparničenih ispravaka
ispravlja se nešto, što se ne tiče privatnog
tužitelja, već ,Hrvatskog Prava“, pa je
s toga očito, da u jednu ruku tužitelj nije
ovlašten, da ispravlja nešto, što se ne tiče
njega, a u drugu ruku biva jasno, da no-
vine po zakonu ne moraju, da donose is-
pravke činjenica od osoba, kojih se te čihje-
nice ne tiču. Pravo ispravka nije nikakva
actio Pauliana, koja bi pristojala svakome
bez obzira na to, da li ga se članak novin-
ski tiče ili ne.
= Najviše pogriješio je tužitelj u tome,
što ispravlja mnogobrojne navode , Pokre-
tovih“ članaka, koji se mavodi nikako ne
mogu da smatraju činjenicama.

Činjenica (factum, 'Tatsache) je nešto,
što se je dogodilo ili učinilo.

Primjerice veli tužitelj u jednom od
svojih ispravaka: ,Nije istina, da je moj
napadaj na Wildera bio fakinski“. Je li to
ispravak činjenice? Da se je tužitelj ogra-
ničio na to, te kazao : ,nije istina, da sam ja
napao na g. Wildera“, bio bi doista ispravak
činjenice. Ali tužitelj ne niječe napadaj već
se protivi kvalifikaciji toga napadaja. On ne
ispravlja činjenicu samu, već tek sud o nje-
govom činu, o činjenici. Sud pako autorov
o stanovitom činu tužiteljevom nije podvrgnut
obvezi ispravka. Autor ,Pokretovog“ članka
drži, da je napadaj tužiteljev bio fakinski ;
tužitelj je drugoga mnijenja. Ali mnijenja
— kritika — ne pobija se jeftinim putem
novinskog ispravka. Ako tužitelj misli, da
je mnijenje ,Pokretovog“ urednika o njego-
vom ponašanju po nj uvredljivo, prosto mu
je tražiti sudbenu zadovoljštinu radi svog
uvrijeđenog poštenja, pri čemu bi se dašto
urednik mogao poslužiti pravom, da dokaže
ispravnost i opravdanost svog mnijenja.

Isto tako j je ispravak ne činjenica, već
naprosto negacija piščevog mnijenja o tuži-
telju, kad ovaj primjerice hoće da niječe :
da je poznato, kako njemu u hrvatskom sa-
boru nije bilo ništa sveto: ili kad niječe, da
je fakin; ili“ da je napadajem na Wildera
osramotio i oblatio saborski imunitet itd.

Sve ovo, što se tužitelju kaže, je sud
o njegovom ponašanju, njegovoj naobrazbi,

 

litaciju ili zadovoljštinu, ne može je polučiti
novinskim ispravkom: ,nije istina“ — već
tek tužbom radi prestupka uvrede poštenja
pred sudbenim stolom, koji bi nakon kontra-
diktornog postupka sudio, da li se tužitelju
s pravom veli ono,;što mu se u , Pokretovim“
člancima ne sviđa.

Vrlo su originalni ispravci tužiteljevi, u
kojima niječe, da je vitez tužnoga lica, tvr-
deći usuprot, da je čovjek vrlo veseloga
lica, kad gleda gospodu oko , Pokreta“ ; kad
niječe da je moralizator, propuštajući pro-
dike o moralu naprednoj gospodi oko ,Po-
kreta““ ; kad tvrdi da mu je deveta briga
što o njem pišu i sude novine kova ,,Po-
kretova“.

Već na prvi pogled biva jasno, da se
ni tu ne radi o bud kakvim činjenicama.
Da li se lice ili brk g. tužitelja , Pokretu“
čine tužnim ili veselim ili da li ga ko
smatra ili ironizira kao moralizatora — to
je pitanje ukusa, ali taj ukus i to mnijenje
nije činjenica, pa stoga nije podvrgnuta
ispravku. Tim manje u mazočuom slučaju,
gdje je tužitelj na svoj način začinio te
»ispravke“ dosjetkama na račun ,,Pokreta“,
kojih ovaj nije dužan trpiti u vlastitim svo-
jim stupcima. U ostalom, što hoće tužitelj
tom bujicom ispravaka, dok postavljajući se
u pozu punu prezira, kliče sa svoje moralne
visine, da mu je deveta briga, što o njemu
sude novine ,,Pokretova“ kova!

Napokon ističe branitelj, kako tužitelj
u jednomu od svojih ispravaka tvrdi, da je
nekoj trećoj osobi, koju imenuje, doviknuo
lopov i ništarija. Ova stavka tvori uvredu
poštenja na štetu one treće u ispravku ime-
novane osobe, pa zakon, kako je to posve
razumljivo, naročito oprašta urednika obveze,
da priopći ispravak, koji sadrži kažnjivo djelo.

Zaključujući dopušta branitelj, da u
sastavcima g. tužitelja ima amo tamo i pra-
vih ispravaka, proti kojima ne bi bilo for-
malnog prigovora. No urednik se ne osjeća
ni ovlaštenim ni obvezanim da cenzurira i
prema zakonu ispravlja priposlane mu is-
pravke. Da se iz ispravka, koji se smatra
cjelinom istrgnu neke stavke, te objelodini
samo ostatak, koji se ne protivi formalnim
propisima zakona, uništila bi se ta cjelina,
poremetio red misli i možda osujetila nakana
samoga ispravljača. Po mnijenju branitelje-
vom ovlašten je dakle urednik zabaciti cijeli
ispravak, ako se ma samo i jedna riječ u
njem protivi zakonskim propisima.

Iz ovih razloga traži branitelj da ured-
nik ,Pokreta“ bude riješen od tužbe.

Usvojivši u bitnosti gornju obranu,
izrekao je sud odriješujuću osudu.

političke vijesti.

Carevinsko vijeće.

Bilo je određeno, da se sazove opet za
10. listopada, da nastavi svoje sjednice. Sada
javljaju, da će rok saziva biti odgođen do
svrhe listopada, a to stoga da sabori pokra-
jinski budu imali više vremena za vijećanje.
Pobjeda Rumunja u Ugarskoj.

Ovih dana obavljao se u Belenyesu, u
biharskoj županiji u Ugarskoj, izbor zastup-
nika. Borila se neodvisna stranka sa Rumu-
njima. Sjajna pobjeda, koju su isvojevali
Rumunji potištila je neodvisnu stranku. Lu-
kaciu dobio je 1615 glasova, a kandidat
neodvisne stranke Kardos samo 818 glasova.
Madžari su upotrebili sva terorizotorna sred-

 

.

498

anatom

ši