Ste strane je dakle čvrsto zaštićena i za kuću svoju i za navalu vanka. S druge strane i položaj u samoj Ugar- skej ide joj na ruku. Glasovi o razdoru u koaliciji, koji zbilja postoji, samo još nije vrijeme da nastupi kriza, sveopće izborno pravo, kome je protivna sama madžarska oligarhija u današnjem parlamentu, nestašica novaca, koja se svakim danom sve više osjeća, konačno, jedno od najvažnijih hrvat- sko pitanje — sve to je u prilog i ako indi- rektno Austriji. Barem u toliko sve ovo dolazi joj dobro, u koliko Madžarima zadaje muke, pa nijesu pripravni i ne mogu tako lako pripravit se, da povedu ozbiljnu borbu proti najnovijem austrijskom junctimu. Taj položaj bio bi drukčiji za Madžare, "da nema hrvatskog pitanje. Sve gori nave- dene njima neprilične okolnosti dale bi se kako uklonit, nu jedno se ne može. A to je, da Hrvate ne budu imali protivne u ovoj borbi. Dok oni u Hrvatskoj punom parom uvađaju svoj režim, Rakodzayev režim, dotle se ne mogu nadati pomoći od Hrvata. Dok oni budu širili na silu u Hrvatskoj utopiju o madžarskoj državi i gazili temeljno i glavno pravo hrvatskoga naroda, pravo je- zika, dotle neka znadu, da će im Hrvati biti svim silama protivni i proti njima se boriti. Ne varajmo se. malo sa najnovijim anstrijskim istupom proti Madžarima, poboljšana. Ni poboljšana ni po- goršana. Jer ni s jedne ni s druge strane ne će nama koristi doći. Kad god je trebalo, Beč je Madžare potpomagao u pritiska, što su ga činili nad Hrvatskom. Kad se učinilo da je takova eksperimentacija više onemo- gućena sporazumom između dvaju naroda, hrvatskog i madžarskoga, Beč se bojao i na- stojao je, kako će taj sporazum raskinuti, jer proti njemu naperen. To mu je uspjelo, a onda smo se vratili na staro. Današnji državnici i poglavice ugarske politike daleko su zabrazdili prema Hrvatima, povratit se ne smiju. Međutim neprijatelj madžarskog naroda poletio je za njima i za leđa im prispio. Oni ipak ne okreću fronte, gone dalje proti Hrvatskoj. Ali narod ipak možda jednom uvidi, da to nije ona stara košutovska borba za domovinu, za slobodu, nezavisnost. To je borba sramotna, nasilna, to je tiranska navala, koja narodu ne nosi koristi, nego štete. Kad narod bude toga svijestan, onda će ukloniti sa čela svojih fa- langa one, koji su ga dotle dognali, a svoju frontu će natrag okrenuti proti neprijatelju, koji mu domovini prijeti. Junetim između kvote i banke sa či- tavom nagodbom možda otrijezni ugrijane šovene, pa se i sami dosjete, kud su do- spjeli. Samo da ne bude kasno! Političke vijesti. Kriza u nagodbenim pregovorima. Ministarsko vijeće i Pešti, koje se sa- stalo u ponedjenik prvi put iza ljetnih praznika, bavilo se poglavito nagodbenim pregovorima i najnovijom izjavom austrijske vlade glede junctima u pitanju kvote i banke sa čitavom nagodbom. Službeni komunike izdan tom prigodom najenergičnije odbija zahtijev austrijske vlade o junctimu. Ako bi se ministar Beck držao čvrsto svog zahtje- va, Wekerle će predložiti kralju raskinuće pregovora za nagodbu, jer bi mu bilo nemo- guće takova nagodbu predložiti saboru. Pozicija Hrvata nije ni , Budapest“ službeni organ koalicije veli dalje, da je ministar, ,a latere“ primio na- log, da pripravi sve kako bi Wekerle mo- gao bit još istog dana primljen u audijenciju. Hitnja, kojom je zatražena ova audijencija, pobuđuje sumnju, da pregovori, koji bi imali trajati nekoliko dana, mogu biti pre- kinuti odmah u početku. Ako se to dogodi onda je .neizbježivo, da oba ministra dadu svoje ostavke. Dogođaji u Maroku. Španjolska i Francuska trude se, da učine reda u Maroku, ali posao ne ide. tako .lako Ovih dana Španjolska će opet poslati poja- čanja od 7000 ljudi. Francuska mora da se utiče i pozivu rezervista, e da namakne dosta vojske. Kogod cijeni da su ovdje prsti Njemačke, te da ona čeka samo čas, kad će služiti njene pomoći. Francuskoj na jedan upit glede marokanske policije dala je Nje- mačka odgovor, koji daje na znanje, da će ova povisiti broj policije, jer da dosadašnji broj nije u stanju, da zaštiti pripadnike Njemačke od raznih zlostava. Opći štrajk u Ugarskoj. »Pesti Naplo“ doznaje, iz najpouzdani- jeg vrela, da je socijalistička stranka za- ključila proglasiti na 10. oktobra, kada se otvara peštanski sabor, sveopći štraj u cijeloj Ugarskoj i nastaviti ga sve dok vlada ne popusti da se uvede sveopće pravo glasa. ,Nepszava“ glavni socijalistički organ, donosi zbilja jedan proglas, u kojemu navi- ješta, da će 10. oktobra za radnike biti dan počinka, po tome se dade slatiti, da je sve- opći štraj na vratima. 0 domaćim stvarima. Sabor dalmatinski. Prva iza otvorne sjednice držala se u srijedu. Pročitani neki podnesci i tri inter- pelacije: dvije Biankinia: zašto sabor nije lani bio sazvan i o parobrodarskom društvu, jedna Simića o mosta preko Krke. Biankini stavlja dva predloga: da se traži od vlade priznanje nauka na zagrebačkom sveučilištu i pomilovanje iseljenika, koji su došli u su- kob sa vojničkim vlastima. Birani tajnici i razni odbori Između ostalog glasovane sui neke osnove za uređenje potoka i to prva: potoka Pjevčine, Brežine, Benčine i Gajine, u dubrovačkoj općini. Ukupni trošak 125.000 kruna. Glasovana neka ovlaštenja općinama, kao stonskoj i šipanskoj, da smiju pobirati posebne odredbine na mast i grožđe, što se uvozi iz drugih općina. : Iduća sjednica zakazana za jučer. Čudni pojmovi hrvatske solidarnosti. Ovih dana je boravio nekoliko vre- mena u Zadru glinski zastupnik Frano Supilo. Što ga je dovelo, ne znamo, ali bit će kakav posao, jer on nije navikao šetati za zabavu kroz Dalmaciju. To u ostalom može biti zazorno samo policiji, a svim Hrvatima imalo bi biti ugodno, da se zastu- pnici preko Velebita dogovaraju s našim. Otkad je to dogovaranje započelo, hrvatska borba dobila je drugo lice. Tako bi im4lo biti, a mješte toga jedan dalmatinski list napao je zast. Supila zbog dolaska u Zadar. To treba zabilježiti. Sa pravaške skupštine u Spljetu. U izvješća ,Pokretovu“ o skupštini stranke prava potvrđeno je sve, što smo mi donijeli o toj skopštini Potanje se opisuje konflikt na skupštini radi ,Prave Crvene Hrvatske“. Kad se pri drugoj tački dadtunja reda radilo o novinstvu, predlagao je Dr. Škvrce u ime odbora, dase osudi pisanje popovskog dubrovačkog libela radi škandaloznog pisa- nja i radi denunciranja. Kanonik Lie- popili ustaje na obranu svojega organa. Između ostaloga ističe, da je , Prava Crvena Hrvatska“ imala lani samo 800 kruna defi- cita, no da je taj narasao ove godine na 1.600 kruna: Kulić brani prijedlog odbora, te veli da ,Prava Crvena Hrvatska“ stoji danas na stanovištu c. kr. žandarmerije. Ra- dunić brani ,Pravu Crvenu“ i napada ,Hr- vatsku Riječ“, jer da piše proti Franku. Dr. Majstrović podupire odborov prijedlog, o kojemu da se je on jučer sporazumio sa Prodanom. Kanonik Liepopili pograbio na to šešir i hoće da otiđe sa skupštine. Pep Pro- dan i telići skaču brže, te ga povraćaju natrag. Preko odborova prijedloga prelazi se na dnevni red. Dr. Majstović ostavlja dvo- ranu. Kanonik Liepopili moli, da se o ovom incidenta ne bi pisalo u novinama ('). To mu se svečano obećaje. Želja Liepopilieva, da ovaj konflikt ne prodre u javu, na njegovu veliku žalost ostala je neispunjena. Javnost je ipak doznala za sve. Grijesi i zločini ,Prave“ bili su sva- kome poznati, htjela se još samo ovakova osu- da. Sad bi bilo u redu, da i ,, Prava“ reče što- god na svoju obranu ili barem, da u cjelo- sti donese govor Liepopiliev, kojim ju je pre branio. 'T& naškodit joj sva- o ne će, ako se u tome Liepopilievu govoru nađe nekih. kompromitajaćih misli. Ljudi koji su na skupštini tome govoru Dum Antuna odobravali, morali bi odobriti i njegovu nazdravicu u istom duhu izrečenu u počast austrijskog generala. Zar ne, Dum Ante?! S toga vanka s kartama! ,Prava“ je do sada vršila sramotnu policajsku službu na potpuno zadovoljstvo majčice Austrije, a sada će ju, usprkos pobuni, hvala Prodanu i njegovim telićima i nadalje vršiti. I to sve da bolje uspije pod firmom ,pravaštva“. A' Prodan će na drugi način: radikalizmom i neokaljanom borbom za ideale. A obojica će uporedo navaljivati k istome cilju. Nagrada ih ista čeka. Samo naprijed, c. k. frankovačka fur- timaško-đeneralaška vojsko! Visoko dignite crnožuti barjak, da kogod ne zaluta. Korčula, 12. rujna 107. Napokon i javnost se je upoznala sa zastupnikom slobode savjesti i mišljenja, ko- jega ja neću oponašati u psovanju 1 vrije- đanju s jednostavnog razloga, što se to; protivi mojoj ćudi, uzgoju i ukusu i što NAŠ ne spadam XX. vijeku. Svakako psovke obično su oruđe za one, koji ne mogu ništa stvarnoga navesti, kao što je slučaj sa odvjetničkim kandidatom gosp. Petrom G. Cviličevićem. : Ja ću samo da u kratko navedem one