Ste strane je dakle čvrsto zaštićena i za
kuću svoju i za navalu vanka.

S druge strane i položaj u samoj Ugar-
skej ide joj na ruku. Glasovi o razdoru u
koaliciji, koji zbilja postoji, samo još nije
vrijeme da nastupi kriza, sveopće izborno
pravo, kome je protivna sama madžarska
oligarhija u današnjem parlamentu, nestašica
novaca, koja se svakim danom sve više
osjeća, konačno, jedno od najvažnijih hrvat-
sko pitanje — sve to je u prilog i ako indi-
rektno Austriji. Barem u toliko sve ovo
dolazi joj dobro, u koliko Madžarima zadaje
muke, pa nijesu pripravni i ne mogu tako
lako pripravit se, da povedu ozbiljnu borbu
proti najnovijem austrijskom junctimu.

Taj položaj bio bi drukčiji za Madžare,
"da nema hrvatskog pitanje. Sve gori nave-
dene njima neprilične okolnosti dale bi se
kako uklonit, nu jedno se ne može. A to je,
da Hrvate ne budu imali protivne u ovoj
borbi. Dok oni u Hrvatskoj punom parom
uvađaju svoj režim, Rakodzayev režim, dotle
se ne mogu nadati pomoći od Hrvata. Dok
oni budu širili na silu u Hrvatskoj utopiju
o madžarskoj državi i gazili temeljno i
glavno pravo hrvatskoga naroda, pravo je-
zika, dotle neka znadu, da će im Hrvati
biti svim silama protivni i proti njima se
boriti.

Ne varajmo se.
malo sa najnovijim anstrijskim istupom proti
Madžarima, poboljšana. Ni poboljšana ni po-
goršana. Jer ni s jedne ni s druge strane
ne će nama koristi doći. Kad god je trebalo,
Beč je Madžare potpomagao u pritiska, što
su ga činili nad Hrvatskom. Kad se učinilo
da je takova eksperimentacija više onemo-
gućena sporazumom između dvaju naroda,
hrvatskog i madžarskoga, Beč se bojao i na-
stojao je, kako će taj sporazum raskinuti,
jer proti njemu naperen. To mu je uspjelo,
a onda smo se vratili na staro.

Današnji državnici i poglavice ugarske
politike daleko su zabrazdili prema Hrvatima,
povratit se ne smiju. Međutim neprijatelj
madžarskog naroda poletio je za njima i za
leđa im prispio. Oni ipak ne okreću fronte,
gone dalje proti Hrvatskoj. Ali narod ipak
možda jednom uvidi, da to nije ona stara
košutovska borba za domovinu, za slobodu,
nezavisnost. To je borba sramotna, nasilna,
to je tiranska navala, koja narodu ne nosi
koristi, nego štete. Kad narod bude toga
svijestan, onda će ukloniti sa čela svojih fa-
langa one, koji su ga dotle dognali, a svoju
frontu će natrag okrenuti proti neprijatelju,
koji mu domovini prijeti.

Junetim između kvote i banke sa či-
tavom nagodbom možda otrijezni ugrijane
šovene, pa se i sami dosjete, kud su do-
spjeli. Samo da ne bude kasno!

Političke vijesti.

Kriza u nagodbenim pregovorima.
Ministarsko vijeće i Pešti, koje se sa-
stalo u ponedjenik prvi put iza ljetnih
praznika, bavilo se poglavito nagodbenim
pregovorima i najnovijom izjavom austrijske
vlade glede junctima u pitanju kvote i banke
sa čitavom nagodbom. Službeni komunike
izdan tom prigodom najenergičnije odbija
zahtijev austrijske vlade o junctimu. Ako bi
se ministar Beck držao čvrsto svog zahtje-
va, Wekerle će predložiti kralju raskinuće
pregovora za nagodbu, jer bi mu bilo nemo-
guće takova nagodbu predložiti saboru.

Pozicija Hrvata nije ni

 

, Budapest“ službeni organ koalicije veli
dalje, da je ministar, ,a latere“ primio na-
log, da pripravi sve kako bi  Wekerle mo-
gao bit još istog dana primljen u audijenciju.
Hitnja, kojom je zatražena ova audijencija,
pobuđuje sumnju, da pregovori, koji bi
imali trajati nekoliko dana, mogu biti pre-
kinuti odmah u početku. Ako se to dogodi
onda je .neizbježivo, da oba ministra dadu
svoje ostavke.

Dogođaji u Maroku.

Španjolska i Francuska trude se, da učine
reda u Maroku, ali posao ne ide. tako .lako
Ovih dana Španjolska će opet poslati poja-
čanja od 7000 ljudi. Francuska mora da se
utiče i pozivu rezervista, e da namakne
dosta vojske. Kogod cijeni da su ovdje prsti
Njemačke, te da ona čeka samo čas, kad će
služiti njene pomoći. Francuskoj na jedan
upit glede marokanske policije dala je Nje-
mačka odgovor, koji daje na znanje, da će
ova povisiti broj policije, jer da dosadašnji
broj nije u stanju, da zaštiti pripadnike
Njemačke od raznih zlostava.

Opći štrajk u Ugarskoj.

»Pesti Naplo“ doznaje, iz najpouzdani-
jeg vrela, da je socijalistička stranka za-
ključila proglasiti na 10. oktobra, kada se
otvara peštanski sabor, sveopći štraj u cijeloj
Ugarskoj i nastaviti ga sve dok vlada ne
popusti da se uvede sveopće pravo glasa.

,Nepszava“ glavni socijalistički organ,
donosi zbilja jedan proglas, u kojemu navi-
ješta, da će 10. oktobra za radnike biti dan
počinka, po tome se dade slatiti, da je sve-
opći štraj na vratima.

0 domaćim stvarima.
Sabor dalmatinski.

Prva iza otvorne sjednice držala se u
srijedu. Pročitani neki podnesci i tri inter-
pelacije: dvije Biankinia: zašto sabor nije
lani bio sazvan i o parobrodarskom društvu,
jedna Simića o mosta preko Krke. Biankini
stavlja dva predloga: da se traži od vlade
priznanje nauka na zagrebačkom sveučilištu
i pomilovanje iseljenika, koji su došli u su-
kob sa vojničkim vlastima. Birani tajnici i
razni odbori Između ostalog glasovane sui
neke osnove za uređenje potoka i to prva:
potoka Pjevčine, Brežine, Benčine i Gajine,
u dubrovačkoj općini. Ukupni trošak 125.000
kruna. Glasovana neka ovlaštenja općinama,
kao stonskoj i šipanskoj, da smiju  pobirati
posebne odredbine na mast i grožđe, što se
uvozi iz drugih općina. :

Iduća sjednica zakazana za jučer.
Čudni pojmovi hrvatske solidarnosti.

Ovih dana je boravio nekoliko vre-
mena u Zadru glinski zastupnik Frano
Supilo. Što ga je dovelo, ne znamo, ali bit
će kakav posao, jer on nije navikao šetati
za zabavu kroz Dalmaciju. To u ostalom
može biti zazorno samo policiji, a svim
Hrvatima imalo bi biti ugodno, da se zastu-
pnici preko Velebita dogovaraju s našim.
Otkad je to dogovaranje započelo, hrvatska
borba dobila je drugo lice.

Tako bi im4lo biti, a mješte toga jedan

dalmatinski list napao je zast. Supila zbog
dolaska u Zadar. To treba zabilježiti.

Sa pravaške skupštine u Spljetu.
U izvješća ,Pokretovu“ o skupštini
stranke prava potvrđeno je sve, što smo mi

 

donijeli o toj skopštini Potanje se opisuje
konflikt na skupštini radi ,Prave Crvene
Hrvatske“.

Kad se pri drugoj tački dadtunja reda
radilo o novinstvu, predlagao je Dr. Škvrce
u ime odbora, dase osudi pisanje popovskog
dubrovačkog libela radi škandaloznog pisa-

nja i radi denunciranja. Kanonik  Lie-
popili ustaje na obranu svojega organa.
Između ostaloga ističe, da je , Prava Crvena
Hrvatska“ imala lani samo 800 kruna defi-
cita, no da je taj narasao ove godine na
1.600 kruna: Kulić brani prijedlog odbora,
te veli da ,Prava Crvena Hrvatska“ stoji
danas na stanovištu c. kr. žandarmerije. Ra-
dunić brani ,Pravu Crvenu“ i napada ,Hr-
vatsku Riječ“, jer da piše proti Franku.
Dr. Majstrović podupire odborov prijedlog,
o kojemu da se je on jučer sporazumio sa
Prodanom. Kanonik Liepopili pograbio na to
šešir i hoće da otiđe sa skupštine. Pep Pro-
dan i telići skaču brže, te ga povraćaju
natrag. Preko odborova prijedloga prelazi se
na dnevni red. Dr. Majstović ostavlja dvo-
ranu. Kanonik Liepopili moli, da se o ovom
incidenta ne bi pisalo u novinama ('). To
mu se svečano obećaje.

Želja Liepopilieva, da ovaj konflikt ne
prodre u javu, na njegovu veliku žalost
ostala je neispunjena. Javnost je ipak doznala
za sve. Grijesi i zločini ,Prave“ bili su sva-
kome poznati, htjela se još samo ovakova osu-
da. Sad bi bilo u redu, da i ,, Prava“ reče što-
god na svoju obranu ili barem, da u cjelo-
sti donese govor Liepopiliev, kojim ju je
pre branio. 'T& naškodit joj sva-

o ne će, ako se u tome Liepopilievu
govoru nađe nekih. kompromitajaćih misli.
Ljudi koji su na skupštini tome govoru
Dum Antuna odobravali, morali bi odobriti
i njegovu nazdravicu u istom duhu izrečenu
u počast austrijskog generala. Zar ne, Dum
Ante?!

S toga vanka s kartama! ,Prava“ je do
sada vršila sramotnu policajsku službu na
potpuno zadovoljstvo majčice Austrije, a
sada će ju, usprkos pobuni, hvala Prodanu
i njegovim telićima i nadalje vršiti. I to sve
da bolje uspije pod firmom ,pravaštva“. A'
Prodan će na drugi način: radikalizmom i
neokaljanom borbom za ideale. A obojica će
uporedo navaljivati k istome cilju. Nagrada
ih ista čeka.

Samo naprijed, c. k. frankovačka fur-
timaško-đeneralaška vojsko! Visoko dignite
crnožuti barjak, da kogod ne zaluta.

Korčula, 12. rujna 107.

Napokon i javnost se je upoznala sa
zastupnikom slobode savjesti i mišljenja, ko-
jega ja neću oponašati u psovanju 1 vrije-
đanju s jednostavnog razloga, što se to;
protivi mojoj ćudi, uzgoju i ukusu i što
NAŠ ne spadam XX. vijeku. Svakako
psovke obično su oruđe za one, koji ne
mogu ništa stvarnoga navesti, kao što je
slučaj sa odvjetničkim kandidatom gosp.
Petrom G. Cviličevićem.

: Ja ću samo da u kratko navedem one