maria > mana til tia ia nn _ kao—onnn I n- EK I nm brodarstvo o osnutku novog konkurencijonog parobrodarskog društva, imali bismo pravo biti zluradi, kad ne bismo uvijek gledali dobro same stvari. I baš za to, što ovi neza- služeni napadaji na zastupnike i ovi novi # projekti i ove nove kavge mogu riješenje dalmatinskog parobrodarskog pitanja odgo- diti u nedogled, a što je jako vjerojatno, proturati u Dalmaciju koje strano društvo, ili barem pomoći Lloydu, da dalmatinsku plovidbu uzme u svoj posjed — upozorujemo javno na tu pogibao. Dosta se je pogriješilo, i bilo bi više vrijeme, da se sjetimo, da Dalmacija nema slu- žiti interesima tuđim, a mi cijenimo, da im jednako služe parobrodari, koji hoće da novo društvo 'bude u Trstu, kao i oni, koji se zabavljaju u stvaranju novih poteškoća i no- vih projekta i iskapavanju starih. Jednako je neumjesno napadati zastupnike, kad se znade, da su se oni svim silama zauzeli, da parobrodarima pomognu, a zaštite ujedno interese zemlje. Oni nijesu krivi, što se među samim parobrodarima našlo ljudi, koji besprimjernim lakoumljem stavljaju na kocku interese zemlje, samo da ugode sebi. U tomu ima pravo zast. Tresić, a ,Slo- boda“ se jako vara, da zastupnici mogu dik- tirati vladi da ona prisili parobrodare, neka sjedište društva bude u Spljetu. Dok su za- stupnici među samim parobrodarima imali zapleća, kao što su imali kod Dubrovčana, dotle su mogli nešto i da urade; a sada protiv svima teško je što i postići, ako se sama vlada ne otrijezni. 1, 4.4 Vijesti Iz Hrvatske. Što veli Rakodezay? Ako je cinizam za državnike i_ političare jedna vrlina, onda tu u velikoj mjeri po- sjeduje ban — komesar Rakodezay. Svako malo dana on se razglagolja o svom polo- žaju. Ali kako? U Hrvatskoj još nije našao čovjeka. koji bi javno pristupio njemu u pomoć. Cijeli hrvatski narod, izuzev Franke, Milobare, Szlavicke i Egersdorfere, protivan mu je radi misije, za koju je poslat. Pa ipak on se kuraži i kaže, da mu sve ide dobro. Da je zadovoljan na svome mjestu, sve je mirno, samo čeka, da dođe do nove stranke, koja će mu pomoći da radi za do- movinu(?) Ne može da nađe jednog pošte- nog čovjeka, a već snijeva o strankama. Tako je ovih dana, kad je prisustvovao u Pešti ministarskom vijeću, rekao jednom novinaru: Nije istina da mislim na demisiju ! Ja ću ostati na svome mjestu i provesti za- daću, koju sam naumio (naime za koju su ga poslali). Moj je program upravo sada od vlade ugarske odobren (to jest od nje ga je dobio). Ove sedmice bi će objelodanjen, a situacija u Hrvatskoj stupiti će u novi Frank odavna kleveće koaliciju, da će domalo zajednički se naći sa Rakodczayem, dapače da se već pregovori vode. Sam Ra- kodezay tu bezobraznu laž ovako demen- tira: Najodlučnije mogu uvjeriti, da dosada sa hrvatsko-srpskom koalicijom nijesam o nikakvom kompromisu radio, te da su sve u Hrvatskoj. Ja se nadam, da će onda doći do nove konstelacije stranaka, pak da će mir biti uspostavljen. ' Tako se eto još uvijek Rakodezay nada i čeka. Hoće li dočekati, da njegove nade budu ispunjene, sumnjamo. U susret doći vladi i ugarskome saboru, neophodno je za Mađžare potrebno, to vjerujemo nji- hovom izaslaniku Rakodezayu, ali dok oni ne poprave zločina počinjena nad pravima Hrvatske, i dok zagovaratelj i propagator madžarske državne ideje u Hrvatskoj ne bude uklonjen sa banske stolice — neka se tome ne nadaju. I Josipović se nada! Famozni ministar Josipović, koji zna najbolje raspoloženje ministarstva u Pešti, veli, da je potrebita nova situacija u Hr- vatskoj i radi novih komplikacija, te nastaju u pitanju nagodbe. Ipak i on se nada u magičnu moć Rakodezaveva programa, pak će sve u redu biti. Nastati će nova konste- lacija stranaka, koje će poslati u ugarski sabor četu mameluka, da na svaki mig pe- štanskih ministara skoče i u vodu i u vatru. Nu vara se ministar za Kamčatku. Hrvati znadu, da su sada baš potrebni Madžarima, pa će se u svakom slučaju znati prema tome vladati, a ne dati se izrabiti. Koliko ima izbornika u Hrvatskoj. U Hrvatskoj ima pravo glasa po Khue- novom izbornom redu onaj ko plaća najma- nje 60 K poreza, a u Lici i Modruško-riječ- koj županiji uslijed siromaštva onaj, ko plaća. najmanje 30 K. 'T'akovih je izbornika 41.000 a među ovima do 800 činovnika. Osim toga ima još 4.500 biranih birača, to ima u Hr- vatskoj svega do 43.000 ljudi, koji imadu pravo glasa. A to je tek 2% izbornika ili na 50 ljudi dolazi tek jedan čovjek, koji ima pravo glasa. Frankova rabota. %vo kako načelni protivnik i izdavač svjedodžaba Khuenu i Rakodezavu misli o daljnjoj borbi hrvatskih delegata u Pešti U svom organu od subote piše: ,Budu li resolucijonaši doista išli u Peštu i tamo nastavili svoje ,djelovanje“, biti će to dokaz da su se oni iznevjerili narodnoj stvari i primaknuli stanovištu madžarskome o dr- žavnom jedinstvu“ . Dalje piše: ,ludo je, kad četrdesetorica zastupnika hoće da se opre deset puta brojnijemu neprijatelju. — — —“! Zastupnici hrvatski idu u Pe- štu, da se bore protiv ideje jedinstva — i oni priznaju jedinstvo! Dalje, luda ije Franku ona borba, koji je takorekući zadi- vila cijelu Evropu, a Madžare dovela u škripac, da se blamiraju sa svojim krnjavim zakonom o pragmatici. To je Franku ludo, a hrvatskome narodu korisno i od časti. Pa upravo radi isga htvatski delegati ne će se osvrtati na mnijenje Frankovo, nego na dobrobit i korist naroda. Nego čudan je ovaj Frankov strah za opstrukciju. Opstrukcije se i Madžari i Ra- kodezay puno boje. Rakodczayev organ is- tiče ista misao Frankovu, da je ludo, ako Hrvati opet počnu opstruirati. Frank im sekundira. Kakvi bi tu zajednički interesi i odnošaji imali biti po srijedi, to niko ne zna. Isto kao što niko ne zna, za što je Potočnjakova afera. : Na skupštini središnjeg odbora stranke prava Potočnjak je bio isključen iz stranke. Neki su htjeli da je isključen radi toga iz stranke, jer da je zahtijevao da se stranka odlučno upusti u borbu protiv nagodbe na temelju programa od 1894. i da će Potočnjak kodbudućih izbora opet kandidirati u Delni- cama, ali da će u saboru stupiti među fran- kovce. ,Hrvatska“ na to izjavljuje: Potoč- njaka nije bilo ni na glavnoj skupštini, ni na sjednicama, a ni u onoj središnjeg od- bora, pa prema tome nije mogao ništa ni zahtijevati. Hoće li Potočnjak kod slijedećih izbora kandidirati u Delnicama i hoće li stupiti u ,čistu“ stranku, to je njegova stvar, u kojn se ne ćemo pačati. Ministarsko vijeće u Pešti i Hrvatska. Hrvatsko pitanje u prvom redu je dalo posla gospodi madžarskim ministrima, kad su se sastali u ponedjenik. Ministarskom vijeću prisustvovao je ban Rakodeczay. Jav- ljaju, da je iznio pred ministre želje i pla- nove, što proistiću iz nagodbe, a idu za sanacijom odnošaja u Hrvatskoj. Te želje i planovi dijelom su političke, a dijelom go- spodarske naravi, a među ovima kao glavno, pitanje željezničkog spoja sa Dalmacijom. Odnosni ministri odobrili su iznešene. za- htjeve. Kako se vidi gospoda madžarski mini- stri nadaju so sa kojekakvim svojim ,kon- cesijama“ umiriti Hrvatsku i sanirati odnošaje u zemlji. Obećati će bez sumnje mnogo, samo bi trebalo naći lakovjernih, da panu na lijepak. Na tih nema među ljudima, koji rade i nasioje za korist naroda i domovine. Među onima, kojima je glavno vlastiti osobni in- teres, naći će se na žalost uvijek takovih, ali čeka narodni sud. Mustro-udurska nagodba. Službeni komunikeji o pregovorima iz- među ugarske i austrijske vlade za nagodbu bili su vrlo optimistički. Naviještalo se, da je sporazam gotov, jedino je ostalo tek ne- koliko pitanja podređene naravi, da se riješi. Te razlike, govorilo se, uprav su neznatne i nagodbi je konačno osiguran put. Nu, kako javljaju, nagodbeni pregovori su stupili sada u najkutniji stadij. To je izazvalo veliko iznenađenje, navlastito kod Madžara, o čijoj se koži radi. Austrijska vlada u pitanju banke i kvote, za koje se Madžari odavna toliko bore, a uslijed toga i kvotne deputacije su se razišle bez uspjeha — stavila je junctim sa čitavom nagodbom. I najodlučnije izjavlja, da ona od toga ne odstupa. Ili se pokorite u pitanju kvote i banke našim zahtjevima ili razderimo nagodbu. Kako je došlo do ovog nenadanog preo- kreta, teško bi ko mogao znati. Bečka vlada mogla je to odavna učiniti, ali se nije usu- dila, nego je Madžare potezala za nos, lu- kavo, polako, dok se nijesu nasukali na ta- pozna, moglo joj je dati indi- rektne pobude, da stupi bez straha sa ov». kovim zahtjevima proti drskim Ugrum