0 domaćim stvarima.

Sabor dalmatinski.

Sjednica peta, ponedjenik 23. rujna 1907.
M Čitaju se upiti, među kojima onaj Bian-
kinia o sagrađenju mostića u lukama Banje
i Kneže na otoku Korčuli, i o zapuštenosti
sel&  Ljubča, Gromače, Kliševa, Mrčeva,
Mravinjca i Rigjice općine Zaton. Savi. Tončić
odgovara na neke upite. Zatim se prelazi
na dnevni red. Zakonska osnova o nabavi,
sa strane općina, školskih pomješća i sta-
nova za ravnajuće osoblje javnih pučkih
škola, dostavlja se fin. odboru. Primljena je
uz jedan prijedlog Prodana zakonska osnova
kojom se očituje predjelnim put, što se ima
graditi iz Obrovca prama Gračacu u Hrvat-
skoj. Ukupni troškovi za ovaj put iznose
K 340.000. Država će doprinijeti 70%, po-
krajina 15%, a izravno zanimana općina
obrovačka 15%. Primljena je zakonska osno-
pa, kojom se preinačuju neki propisi glede
beriva učitelja posebnih tečajeva, spojenih
sa nekim građanskim i pučkim školama.

Prama tomu, uređenje bi bilo ovako:
Plaće stalnih ili privremenih stručnih uči-
telja teorije za predmete, koji pri javnim
pučkim učionama nisu obvezni, dijele se u
tri plaćevna razreda: prvi iznosi 2000, drugi
2250, a treći 2500 K na godinu (po osnovi
zemalj. odbora kilo je: 1800, 2000 i 2200).
U prvi spadaju učitelji, koji nisu navršili 10
godina službe, u drugi, koji su navršili 15,
a u treći koji su navršili 20 godina službe.
Isto se tako dijele plaće privremenih ili
stalnih praktičnih učitelja. O prvom  pla-
čevnom razredu njihova je plata 1200, u
drugom 1300, u trećem 1400 (po osnovi
zemalj. odbora: 1000, 1150, 1300). Prve če-
tiri petogodišnje doplate za stručne učitelje
teorije iznose svaka po 300 K, a zadnje po
350; a one praktičnih učitelja prve četiri po
150 K, a zadnje po 200.

Primljene su takođet dvije zakonske
osnove, jedna, kojom se preinačuje $8 1, 2
i 6 zemaljskog zakona 27. januara o javnim
pučkim školama, druga, kojom se stavlja
van kreposti zakon 3. decembra 1902. o
uspostavljanju $8. 11, 12 i 41 zemalj. reda;
te predlog o ustanovljenju mjesta pravničkog
pristava kod zem. odbora. Neke druge za-
konske osnove i izvješća dostavljena su
odnosnim odborima. Izvještaj upravno-go-
s venog odbora, kojim dostavlja za-
konsku osnovu o ustanovljenju nove poli-
tičke općine Poljica, predan je za proučavanje
jednom naročitom odboru. Konačno prihva-
ćen je predlog pročitan od zast. Milića, ko-
jega u cjelini na drugom mjestu donašamo.

Sabor i izborna reforma.

_ Naročiti odbor, od sabora izabran za
izbornu reformu, zaključio je, da pred sabor
iznese osnovu o reformi izbornog reda na
temelju općeg izbornog prava i zastupanja
manjine. Raspravljao je o raznim sustavima
pa se je na koncu odlučio za onaj predlo-
žen od Dr. Trumbića, kojemu je povjerena
izradba dotične zakonske osnove. Clan ovog
odbora g. Gjuro Vukotić, predsjednik kluba
Srpske stranke ma dal. saboru, izjavio so
zadovoljan, što se Srba tiče, i sa sustavom,
predloženim od D.ra Trumbića, i sa njegovom
razdiobom kotara. A ,Dubrovnik“ je neza-
dovoljan ! '

Sabor o jezičnom pitanju.
= U sjednici dal. sabora od "ponedjenika,
23. o. mj. zast. V. Milić, u ime svih hrvat-

skih i srpskih zastupnika prikazao je predlog,
da sabor izvoli glasovat ovaj zaključak :

»Sabor kraljevine Dalmacije razočaran
izjavom, koju je vladin povjerenik dao pri
otvorenju ovoga zasjedanja u pitanju ure-
đenja jezika u civilnim državnim uredima i
ogorčen radi omalovažavanja njegovih pri-
jašnjih zaključaka i radi zapostavljanja na-
rodnog prava, prosvjeduje što c. k. vlada
time ne pristupa faktičnom riješenju pitanja,
ne samo nego odstupa od svoje kategorične
izjave, podane u saborskom zasjedanju go-
dine 1905. — u kojoj je bilo narodnom za-
stupstvu svečano naviješteno  ,,skorašnje
riješenje jezičnog pitanja“, priopćeno da je
,dotična osnova već sastavljena“ i obećano,
da će ju €. k. vlada ,u najkraće vrijeme“
podnijeti pouzdanicima narodnog zastupstva,
e da se o njoj mogu izraziti; dočim nasu-
prot u najnovijoj vladinoj izjavi nema spo-
mena o osnovi već sastavljenoj, nego se
pače ističe, da se još imadu utvrditi neke
potankosti, nema govora o skorašnjem rije-
šenju pitanja, nego se samo stavlja u izgled,
da će se pouzdanicima stranaka do konca
ove godine priopćiti preko namjesnika
stoprv temeljna načela, koja imadu biti pri-
mijenjena pri uređenju pitanja o jeziku —
i što se time konačno riješenje pitanja odgađa
na neizvijesno vrijeme :

S toga sabor kraljevine Dalmacije, osta-
jući čvrsto pri odnosnim svojim opetovanim
zaključcima od godine 1884. ovamo, kao i
pri očitovanju 5. novembra 1903., što su ga
o predmetu zajednički stvorili saborski klu-
bovi narodne hrvatske stranke i stranke
prava i srpski klub, zahtijeva, da vlada bez
daljnjeg oklijevanja i otezanja pristupi ko-
načnom stvarnom riješenju pitanja, koje ne
trpi daljnje odgode, jer predstavlja jednu
prijeku potrebu zemlje“.

(Slijede potpisi svih hrvatskih i srpskih
zastupnika na dalmatinskom saboru).

Kad predlog dođe na dnevni red, a to
će biti po svoj prilici u četvrtak, razvit će
se u saboru velika debata o jezičnom pitanju.

Istarski sabor.

U četvrtak dne 19. ov. mj. sastao se
u Kopru istarski sabor. Iza pozdravnog go-
vora predsjednika Rizzi, govorio je vladin
zastupnik, «avj. Fabiani, te pozdravio sabor
u ime carske vlade najprije talijanski, pak
slovenski. Predsjednik sabora upozorio je u
svom govoru i naglasio je, da se mora omo-
gućiti sporazum među većinom i manjinom.
Već u prvoj sjednici podnesena su dva hr-
vatska predloga, na koje će vladin zastupnik
hrvatski odgovoriti. :
Zadarski Hrvati na izletu.

Kako smo već javili u zadnjem broju,
akademska omladina u Spljetu priređuje u
nedjelju dne 29. o. mj. veliku manifestacionu
skupštinu i pučku zabavu u narodno-pro-
svjetne svrhe Zadra i Međumurja. Omladina
je pozvala zadarske Hrvate, da bi tom pri-
godom priredili izlet iz, Zadra do Splita. Na
skupštini, koja je bila u petak u večer u
Hrvatskoj Čitaonici u Zadru, odlučeno je
odazvati se pozivu splitske omladine i biran
je odbor, koji ima sve da uredi za taj izlet.

Odaziv će biti velik, jer se radi o ve-
likoj narodnoj manifestaciji za Zadar !
Havasa i Tončić.

Zadnji ,Pokret“ donaša od svog dopi-
snika u Zadru vrlo sanimiv članak ,Namjes-
ništveno pitanje“, gdje se poglavito bavi

osobom dvorskog savjetnika Tončića. Članak
završuje : ,Neki dan je bio — kako je po-.
znato — Madžar Havass u Dalmaciji i ba-
jao našim ljudima o madžarskim milijonima,
o madžarskoj ljubavi itd. Tončić se prepla-
šio, da mu ne bi pokvario veliko-austrijske
sanje i htio ga odagnati iz ove zemlje. Za-
mislite sada bijednog brbljavog Havassa,
gdje se ,per šub“ pelja iz Dalmacije, jer se
austrijski državnici prebojali od velikog nje-
govog naklapanja! Nije mi poznato, ko je
Tončića uvjerio, da odustane od ove ,mu-
dre“ i ,oprezne“ mjere.

Dalmatinska plovidba.

U Spljetu su naumili, da osnuju novo
dioničko parobrodarsko društvo ,,Dalmatin-
ska plovidba“ sa sjedištem u Spljetu, na
ustuk parobrodarima, koji hoće, da njihovom
društvu ,Dalmacija“, koje se ima ustrojiti,
bude sjedište u Trstu ili Zadru. Spljećani
su se obratili mimistarstvu u svrhu, da ovom
novom društvu dade odnosnu subvenciju.

Za sada, kako pišu, društvo će uglaviti
dvije redovite pretežno trgovačke pruge
Trst-Spljet-Metković i tri pobočne trgovačke
i putničke između Spljeta, otoka, primorja,
Kaštela i 'Trogira.

Službu će vršiti u pruzi "Trst-Spljet-
Metković dva udobna parobroda sadržine
od najmanje 750 tona sa osnovnom brzinom
od 12 milja najnovijeg sustava, za koje je
proračunan približni trošak od 1,000.000 kr.

Pobočnu će redovitu službu vršiti tri
omanja parobroda od sadržine kakovih 120
tona za 14 milja brzine udešena prama mo-
dernim zahtjevima za putnike i trgovinu,
ukupnog troška od kr. 600.000.

Za vanrednu službu, kao za reservu za
svaki slučaj, nabavit će se još četvrti omanji
parobrod od sadižine od najmanje 120 tona
pretežno za prenos trgovine sa brzinom od
12 milja uz trošak od 200.000 kruna

Ukupni dakle trošak za sadašnju floti-
lju iznosi kr. 1,800.000, a k tomu za prve ,
troškove službe i osnutka nadodajući kruna
200.000 bit će potrebitih okruglo kruna
2,000.000. i

Obrtnički bureau.

Javlja ,Smotra“: Na zadarskom na-
mjesništvu osnovan je, pod upravom jednog
tehničkog činovnika, kojemu je već udije-
ljen potrebit dopust, posebni bureau, koji
će stati u izravnom dodiru s obrtnicima;
voditi će potrebite izviđaje, starat će se za
priređivanje tečajeva, za dobavu strojeva i
izviješćivat će ured za promicanje obrta o
svim potrebama stranaka. Činovnik je već
sudjelovao u osnutku jedne radničke zadruge
za drvodjelce u Spljetu i u pripremama za
neke obilazne majstorske tečajeve.

Štadlerove enuncijacije.

U čifutskoj bečkoj ,N. F. Presse“ opet
je progovorio sa visok. nadbiskup Štadler
o prilikama u Bosni. A kako? Uzeto sve
ukupno :

U Bosni ima Srba 700.000, Muslimana
600.000, a Hrvata tek 400.000. Srbi gravi-
tiraju k Srbiji. Katolici su jedini pouzdani
i Austriji vjerni elemanat. Može se samo
katolike označiti kao glavni oslon vlade. A
to za to, jer je Bosna po pravu i historiji
hrvatska zemlja. Vlada ne smije dati Bosni
autonomiju.  Religioznu autonomiju može
dati, političku ne. Pošto bi u saboru većinu
sačinjavali Srbi, od toga sabora trebalo bi
samo očekivati, da proglasi kralja Petra