0 domaćim stvarima. Sabor dalmatinski. Sjednica peta, ponedjenik 23. rujna 1907. M Čitaju se upiti, među kojima onaj Bian- kinia o sagrađenju mostića u lukama Banje i Kneže na otoku Korčuli, i o zapuštenosti sel& Ljubča, Gromače, Kliševa, Mrčeva, Mravinjca i Rigjice općine Zaton. Savi. Tončić odgovara na neke upite. Zatim se prelazi na dnevni red. Zakonska osnova o nabavi, sa strane općina, školskih pomješća i sta- nova za ravnajuće osoblje javnih pučkih škola, dostavlja se fin. odboru. Primljena je uz jedan prijedlog Prodana zakonska osnova kojom se očituje predjelnim put, što se ima graditi iz Obrovca prama Gračacu u Hrvat- skoj. Ukupni troškovi za ovaj put iznose K 340.000. Država će doprinijeti 70%, po- krajina 15%, a izravno zanimana općina obrovačka 15%. Primljena je zakonska osno- pa, kojom se preinačuju neki propisi glede beriva učitelja posebnih tečajeva, spojenih sa nekim građanskim i pučkim školama. Prama tomu, uređenje bi bilo ovako: Plaće stalnih ili privremenih stručnih uči- telja teorije za predmete, koji pri javnim pučkim učionama nisu obvezni, dijele se u tri plaćevna razreda: prvi iznosi 2000, drugi 2250, a treći 2500 K na godinu (po osnovi zemalj. odbora kilo je: 1800, 2000 i 2200). U prvi spadaju učitelji, koji nisu navršili 10 godina službe, u drugi, koji su navršili 15, a u treći koji su navršili 20 godina službe. Isto se tako dijele plaće privremenih ili stalnih praktičnih učitelja. O prvom pla- čevnom razredu njihova je plata 1200, u drugom 1300, u trećem 1400 (po osnovi zemalj. odbora: 1000, 1150, 1300). Prve če- tiri petogodišnje doplate za stručne učitelje teorije iznose svaka po 300 K, a zadnje po 350; a one praktičnih učitelja prve četiri po 150 K, a zadnje po 200. Primljene su takođet dvije zakonske osnove, jedna, kojom se preinačuje $8 1, 2 i 6 zemaljskog zakona 27. januara o javnim pučkim školama, druga, kojom se stavlja van kreposti zakon 3. decembra 1902. o uspostavljanju $8. 11, 12 i 41 zemalj. reda; te predlog o ustanovljenju mjesta pravničkog pristava kod zem. odbora. Neke druge za- konske osnove i izvješća dostavljena su odnosnim odborima. Izvještaj upravno-go- s venog odbora, kojim dostavlja za- konsku osnovu o ustanovljenju nove poli- tičke općine Poljica, predan je za proučavanje jednom naročitom odboru. Konačno prihva- ćen je predlog pročitan od zast. Milića, ko- jega u cjelini na drugom mjestu donašamo. Sabor i izborna reforma. _ Naročiti odbor, od sabora izabran za izbornu reformu, zaključio je, da pred sabor iznese osnovu o reformi izbornog reda na temelju općeg izbornog prava i zastupanja manjine. Raspravljao je o raznim sustavima pa se je na koncu odlučio za onaj predlo- žen od Dr. Trumbića, kojemu je povjerena izradba dotične zakonske osnove. Clan ovog odbora g. Gjuro Vukotić, predsjednik kluba Srpske stranke ma dal. saboru, izjavio so zadovoljan, što se Srba tiče, i sa sustavom, predloženim od D.ra Trumbića, i sa njegovom razdiobom kotara. A ,Dubrovnik“ je neza- dovoljan ! ' Sabor o jezičnom pitanju. = U sjednici dal. sabora od "ponedjenika, 23. o. mj. zast. V. Milić, u ime svih hrvat- skih i srpskih zastupnika prikazao je predlog, da sabor izvoli glasovat ovaj zaključak : »Sabor kraljevine Dalmacije razočaran izjavom, koju je vladin povjerenik dao pri otvorenju ovoga zasjedanja u pitanju ure- đenja jezika u civilnim državnim uredima i ogorčen radi omalovažavanja njegovih pri- jašnjih zaključaka i radi zapostavljanja na- rodnog prava, prosvjeduje što c. k. vlada time ne pristupa faktičnom riješenju pitanja, ne samo nego odstupa od svoje kategorične izjave, podane u saborskom zasjedanju go- dine 1905. — u kojoj je bilo narodnom za- stupstvu svečano naviješteno ,,skorašnje riješenje jezičnog pitanja“, priopćeno da je ,dotična osnova već sastavljena“ i obećano, da će ju €. k. vlada ,u najkraće vrijeme“ podnijeti pouzdanicima narodnog zastupstva, e da se o njoj mogu izraziti; dočim nasu- prot u najnovijoj vladinoj izjavi nema spo- mena o osnovi već sastavljenoj, nego se pače ističe, da se još imadu utvrditi neke potankosti, nema govora o skorašnjem rije- šenju pitanja, nego se samo stavlja u izgled, da će se pouzdanicima stranaka do konca ove godine priopćiti preko namjesnika stoprv temeljna načela, koja imadu biti pri- mijenjena pri uređenju pitanja o jeziku — i što se time konačno riješenje pitanja odgađa na neizvijesno vrijeme : S toga sabor kraljevine Dalmacije, osta- jući čvrsto pri odnosnim svojim opetovanim zaključcima od godine 1884. ovamo, kao i pri očitovanju 5. novembra 1903., što su ga o predmetu zajednički stvorili saborski klu- bovi narodne hrvatske stranke i stranke prava i srpski klub, zahtijeva, da vlada bez daljnjeg oklijevanja i otezanja pristupi ko- načnom stvarnom riješenju pitanja, koje ne trpi daljnje odgode, jer predstavlja jednu prijeku potrebu zemlje“. (Slijede potpisi svih hrvatskih i srpskih zastupnika na dalmatinskom saboru). Kad predlog dođe na dnevni red, a to će biti po svoj prilici u četvrtak, razvit će se u saboru velika debata o jezičnom pitanju. Istarski sabor. U četvrtak dne 19. ov. mj. sastao se u Kopru istarski sabor. Iza pozdravnog go- vora predsjednika Rizzi, govorio je vladin zastupnik, «avj. Fabiani, te pozdravio sabor u ime carske vlade najprije talijanski, pak slovenski. Predsjednik sabora upozorio je u svom govoru i naglasio je, da se mora omo- gućiti sporazum među većinom i manjinom. Već u prvoj sjednici podnesena su dva hr- vatska predloga, na koje će vladin zastupnik hrvatski odgovoriti. : Zadarski Hrvati na izletu. Kako smo već javili u zadnjem broju, akademska omladina u Spljetu priređuje u nedjelju dne 29. o. mj. veliku manifestacionu skupštinu i pučku zabavu u narodno-pro- svjetne svrhe Zadra i Međumurja. Omladina je pozvala zadarske Hrvate, da bi tom pri- godom priredili izlet iz, Zadra do Splita. Na skupštini, koja je bila u petak u večer u Hrvatskoj Čitaonici u Zadru, odlučeno je odazvati se pozivu splitske omladine i biran je odbor, koji ima sve da uredi za taj izlet. Odaziv će biti velik, jer se radi o ve- likoj narodnoj manifestaciji za Zadar ! Havasa i Tončić. Zadnji ,Pokret“ donaša od svog dopi- snika u Zadru vrlo sanimiv članak ,Namjes- ništveno pitanje“, gdje se poglavito bavi osobom dvorskog savjetnika Tončića. Članak završuje : ,Neki dan je bio — kako je po-. znato — Madžar Havass u Dalmaciji i ba- jao našim ljudima o madžarskim milijonima, o madžarskoj ljubavi itd. Tončić se prepla- šio, da mu ne bi pokvario veliko-austrijske sanje i htio ga odagnati iz ove zemlje. Za- mislite sada bijednog brbljavog Havassa, gdje se ,per šub“ pelja iz Dalmacije, jer se austrijski državnici prebojali od velikog nje- govog naklapanja! Nije mi poznato, ko je Tončića uvjerio, da odustane od ove ,mu- dre“ i ,oprezne“ mjere. Dalmatinska plovidba. U Spljetu su naumili, da osnuju novo dioničko parobrodarsko društvo ,,Dalmatin- ska plovidba“ sa sjedištem u Spljetu, na ustuk parobrodarima, koji hoće, da njihovom društvu ,Dalmacija“, koje se ima ustrojiti, bude sjedište u Trstu ili Zadru. Spljećani su se obratili mimistarstvu u svrhu, da ovom novom društvu dade odnosnu subvenciju. Za sada, kako pišu, društvo će uglaviti dvije redovite pretežno trgovačke pruge Trst-Spljet-Metković i tri pobočne trgovačke i putničke između Spljeta, otoka, primorja, Kaštela i 'Trogira. Službu će vršiti u pruzi "Trst-Spljet- Metković dva udobna parobroda sadržine od najmanje 750 tona sa osnovnom brzinom od 12 milja najnovijeg sustava, za koje je proračunan približni trošak od 1,000.000 kr. Pobočnu će redovitu službu vršiti tri omanja parobroda od sadržine kakovih 120 tona za 14 milja brzine udešena prama mo- dernim zahtjevima za putnike i trgovinu, ukupnog troška od kr. 600.000. Za vanrednu službu, kao za reservu za svaki slučaj, nabavit će se još četvrti omanji parobrod od sadižine od najmanje 120 tona pretežno za prenos trgovine sa brzinom od 12 milja uz trošak od 200.000 kruna Ukupni dakle trošak za sadašnju floti- lju iznosi kr. 1,800.000, a k tomu za prve , troškove službe i osnutka nadodajući kruna 200.000 bit će potrebitih okruglo kruna 2,000.000. i Obrtnički bureau. Javlja ,Smotra“: Na zadarskom na- mjesništvu osnovan je, pod upravom jednog tehničkog činovnika, kojemu je već udije- ljen potrebit dopust, posebni bureau, koji će stati u izravnom dodiru s obrtnicima; voditi će potrebite izviđaje, starat će se za priređivanje tečajeva, za dobavu strojeva i izviješćivat će ured za promicanje obrta o svim potrebama stranaka. Činovnik je već sudjelovao u osnutku jedne radničke zadruge za drvodjelce u Spljetu i u pripremama za neke obilazne majstorske tečajeve. Štadlerove enuncijacije. U čifutskoj bečkoj ,N. F. Presse“ opet je progovorio sa visok. nadbiskup Štadler o prilikama u Bosni. A kako? Uzeto sve ukupno : U Bosni ima Srba 700.000, Muslimana 600.000, a Hrvata tek 400.000. Srbi gravi- tiraju k Srbiji. Katolici su jedini pouzdani i Austriji vjerni elemanat. Može se samo katolike označiti kao glavni oslon vlade. A to za to, jer je Bosna po pravu i historiji hrvatska zemlja. Vlada ne smije dati Bosni autonomiju. Religioznu autonomiju može dati, političku ne. Pošto bi u saboru većinu sačinjavali Srbi, od toga sabora trebalo bi samo očekivati, da proglasi kralja Petra