=——====—==—====—==—=———————m—m—————————————————— stvari i razna pitanja, koja zasjecaju tako duboko u moralni život naroda. Beck je odgovorio, da kupi podatke. To nije istina. Još g. 1903. ti su podatci bili sakupljeni i bila su utvrđena ne samo temeljna načela nego i detalji. Pobija tvrdnju vladina po- vjerenika, da ne postoji nikakva razlika između izjave od g. 1905. i sadašnje. ,Te- meljna načela“ i ,već gotova osnova“ nisu isto, nego: između ta dva pojma postoji jedna velika, duboka, bitna i odlučna razlika. Izjavom god. 1905. stavljeno je u izgled skorašnje riješenje, a novom izjavom odstupa se od tog riješenja i odgađa ga se na ne- izvjesno vrijeme. Tečajem ove rasprave nekoji govornici dotakoše se i općeg pol. položaja i vladine izjave za unapređenje Dalmacije, pa su kazali, da su ovo posljedice Riječke resolu- cije, jer se je bečka vlada makla stoprv poslije inauguracije politike novoga kursa. Svi znaci u našem javnom životu daju naslućivati, da bi to mnijenje moglo biti istinito. Spominje izjavu bivšeg ministra- predsjednika Koerbera, kojom je jednom odgovorio u car. vijeću na žalbe našeg nar. zastupstva, da Dalmacija nema prava tražiti investicija, kad teži da ostavi sklop ove države i da se prisajedini sa Hrvatskom. A kad se je bečka vlada ipak odlučila pa akciju u Dalmaciji, onda se ne vidi drugog poticaja do li Riječkom resolucijom nago- viještene nove politike, koja dakako nije poćudna austrijskoj vladi. Ako danas vlada hoće da nas odaleči od tog pravca, nije joj zamjeriti, jer je to s njezinog stanovišta pojmjivo. Narodno zastupstvo ne će ometati njezinom pokušaju, da gospodarski podigne Dalmaciju, dapače doći će joj i u susret, ali bez ikakovih obveza, jer vlada time samo iskuplja stare grijehe stoljetne zapuštenosti. Mi joj ne ćeino stavljati zapreka već i radi toga, što se radi o našoj koristi, o našim potrebama. Ali radi te vladine akcije mi ne ćemo ni najmanje promjeniti naše uvje renje, iz kojega proističe pravac politike, koji davamo našoj zemlji. 'Taj pravac po- tječe iz daleko većih razloga i zasiže pogle- dom u mnogo dalju budućnost. Tu se radi o našim velikim političkim interesima, o pogledima cijelog našeg naroda, ali ne u smislu dalmatinskom ili samo hrvatskom, nego o velikim pegledima narodnim, kojima, i ako ih mi ne ćemo moći ostvariti jer nam je kratak vijek, nemamo stvarati zapreka već otvarati put, da se jednog dana uzmo- gnu ostvariti. 'Ti pogledi nisu istovjetni nego su strogo oprječni pravcu austrijske politike. Mi ćemo na tom pravcu uztrajati, jer odgo- vara našem uvjerenju i vitalnim interesima našega naroda. Prelazi na izjavu dr. Ziliotta, kojom je označeno stanovište tal. kluba u jezičnom pitanju. Oni su označili samo negativno stanovište. Govornik bi bio želio da oni po- bliže označe, kako zamišljaju položaj tal. jezika. Izjava Ziliotta ne oponira glavnom načelu, izraženom u zaključku, već želi spo- razum glede zadnje točke. Govornikovo je osobno mnijenje, da bi se tal. željama mo- glo doći u susret donekle, čime ne bi bilo povrijeđeno opće načelo jednojezičnosti ove hoće li ne će li taj zahtjev uvažiti. Mi ne raspolažemo materijalnom snagom, da ju na to prisilimo, ali tvrdo vjerujemo, da će se ona morati slomiti, jer pravo ostaje slavo- dobitno, ma kakota mu, se sila suprostavila. (Burno odobravanje.) 0 domaćim stvarima. Nema ih više. Jedna od najneugodnijih stvari bilo je vidjeti gdje se ,Naše Jedinstvo“ krsti orga- nom ,naše“ stranke. Zaludu su bile izjave, da taj list to ne može da bude — Antonije je znao da za njim stoje tri zastupnika. Ovi su istina spravni, da ga u prvoj prigodi zanijekaju, nu de minimis non curat praetor ni Antonije Stražičić. Njemu je bilo dosta, da mu na prvi od mjeseca bude plaćena kvijetanca, a ono ostalo smatrao je privatnom stvari karaktera gospode, koja su ga plaćala, a kojih je zagrižljivosti i zloj volji služio. Ta su gospoda istupila sada iz kluba phrvatske stranke“. Tim je razbistren položaj stranke prama njina, a njima oteta mo- gućnost, da u samoj stranci, ne ćemo reći agitiraju, jer taj njihov rad nije bila nika- kva agitacija, nego intrigiraju. Oni su ostavljeni sami sebi, da se kako škorpijun ubiju. Povoda istupu dala je rezolucija pred- ložena u klubu, kojom se je osuđivalo pisanje »Našeg Jedinstva“. Hvala Bogu, da su razumjeli, da ta rezolucija pogađa njih! šospode Mangjera, Grgića i Borčića nema dakle više u ,hrvatskoj stranci“. Oni mogu sada da ustroje novu stranku — malo ih je u Dalmaciji! — a mi ćemo 'im biti uslužni s naše strane i u tom slučaju pred- ložiti im ime, koje se tolikim političkim genijima i otadžbenicima pristoji. Sabor dalmatinski. Deveta sjednica, u utornik dne 1. okto- bra 1907. Iza nekoliko interpelacija, Milić je iznio predlog: ,da sabor kraljevine Dalma- cije zaključi, neka visokoj središnjoj vladi izrazi svoje opravdano negodovanje“ radi od vlade upravo zanemarenog životnog pitanja željeznica i pripoja Dalmacije sa monarkijom i Bosnom. Predsjednik je kazao, da će sa ovim predlogom postupati po propisima poslovnika. Nakon toga vladin povjerenik i referenat za školstvo odgovorili su na neke upite. Primljena je zakonska , osnova, kojom se izdavaju novi dišiplinarni propisi za učiteljska lica kod javnih pučkih i građan- skih škola u Dalmaciji. Novi dišiplinarni propisi osnivaju se na vrlo liberalnim nače- lima. Istragu će i odsele voditi školska vlast, ali će osudu izricati dišiplinarni senat, u kom će biti zastupan i učiteljski stališ. Prihvaćene su promjene 8$. 73, 86 i 89 općinskog pravilnika, promjena $. 2 za- kona 17. novembra 1880, P. Z. L. br. 620: uvedenju posebne odredbine na uvoz piva i žesta u mjesta podvržena potrošarini, te ukinuće zakona od 24. novembra 1880 >. Z. L. br. 64. o zamjenama i nagradama za poačavanje preko propisanog vremena uči- telja javnih pučkih škola i td. Primljeni osim toga neki izvještaji zemaljskog odbora i riješene molbenice. Sjednica deseta, srijeda dne 9. oktobra 1907. Pročitane interpelacije. Vladin povje- renik odgovara na neke upite. Neki izvještaji ustupljeni odnosnim odborima, a primljen izvještaj fin. odbora o izjednačenju pokra- jinskih činovnika sa državnim činovnicima glede beriva i godina službe. Prelazi se na raspravu o proračunu poljodjelske zaklade za g. 1907. 1908. Vla- din referenat Golf držao je govor i pročitao dugi exposće, nabrajajuć razne stavke pro- računa. Tim je sjednica završena. U sjednici od četvrtka nastavljena je rasprava o proračunu pokrajinske polodjelske zaklade. Govorili su Bianklni, Prodan, Dr. Marović, Golf, Kulišić i Vukotić, te su izni- jeli više predloga u svrhu podizanja gospo- darstva. Za tim se prešlo na posebnu ras- pravu, u kojoj nije niko govorio. Proračun za god. 1907. i 1908. ove zaklade bili su primljeni. Primljena je također u trećem čitanju osnova o novom _dišiplinarnom po- stupku za učitelje. Poslije podne u 6 sati sjednica je na- stavljena. Iz kluba ,Hrvatske Stranke“. U srijedu je ,klub ,Hrv. stranke“ dr- žao sjednicu u svrhu, da se urede unutrnji ednošaji u klubu. Raspravljalo se o tome da se izjavi, da toli klub koli pojedini nje- govi članovi ne stoje u nikakovoj vezi sa pisanjem ,Našeg Jedinstva“. Clanovi kluba Dr. Ivan Mangjer i Dr. Eduard Grgić izja- vili su da istupaju iz kluba i ostavili odmah sjednicu, dok su ostali članovi nastavili vi- Imenovanje. Nj. Veličanstvo imenovalo je dvorskog savjetnika i ravnatelja financije u Zadru L. Hočevara podpredsjednikom pokrajinskog financijalnog ravnateljstva u Zadru u IV. činovn. razredu ad personam. Za riješenje jezičnog pitanja. Predsjedništva klubova na dalm. saboru primila su ovaj poziv: ei »Pri otvoru ovoga saborskog zasjedanja imao sam čast, da u ime c. k. vlade izjavim da će još prije izmaka ove godine biti preko namjesništva priopćena pouzdanicima stra- naka temeljna načela, koja imaju biti pri- mljena pri uređenju pitanja jezika e da se zatim uzmognu primiti potrebite mjere, kako bi se ovo pitanje napokon privelo povolj- nome riješenju. Uslijed toga i polag ovla- štenja Nj. Preuzv. ministra unutarnjih posala, do časti mi je pozvati to ugledno predsjed- ništvo, da mi još prije završetka ovog sa- borskog zasjedanja izvoli priopćiti ime Ili imena pouzdanika, koje će taj klub u tu svrhu obnaći da odredi. Tončić“, Gradnja dalmatinskih željeznica. »Smotra dalmatinska“ prenosi iz ,Oes- terr. Eisenbahnblatt“ vijest o gradnji novih krnj-željeznica, koje bi se imale graditi u Dalmaciji: Zadar-Knin i Spljet-Metković, a što se tiče pruge do Aržana, da je odgođena na neizvjesno vrijeme! Treba znati, da je carevinsko vijeće glasovalo zakon, kojim je bila zajamčena pruga Spljet-Aržano-Bugojno, netom se dovrši pruga Sarajevo-Uvac. Ova je zadnja pruga već davno u prometu, a sad se dalmatinska pruga do Aržana od- gađa na neizvjesno vrijeme, što drugim riječima znači: za uvijek. I ovo nam dolazi sa austrijske strane u doba, kad se govori o , unapređenju Dalmacije“. nam najboljeg primjera.