_—_————--—__--------—JAmR)nnn ._ — Manifestacije u Spljetu. U nedjelju se obdržavala u Spljetu ma- nifestacija, koju je priredila hrvatska omla- dina, za Zadar i Međumurje. Onaj dan došlo je u Spljet mnoštvo gosti, naročito iz Za- dra, zatim iz Spljetske okolice. Iz Hrvatske su bili nar. zast. Dr. Pero Magdić te član sred. odbora hrv. stranke prava Cezar Akačić. Meeting je bio u jutro u kazališta. Prije meetinga došla je velika povorka pri- staša dem. stranke predvođena od Dr. Smo- dlake do kazališta. Pred kazalištem je držao Dr. Smodlaka govor, u kome reče, da dem. stranka odobrava patrijotični rad hrvatskih delegata u Budimpešti, kao i narodnu akciju za preporođenje Zadra i Međumurja. Toliko su imali kazati za označiti svoje stanovište a manifestaciji ne će sudjelovati iz posebnih razloga. Na to se demokrati udaljiše, a mee- ting je u kazalištu započeo. Predsjedao je starina Milić, koji je otvorio skupštinu izričuć odobrenje borcima u Zadru i borcima za materinsku riječ u Hrvatskoj. Nar. zast. Dr. Pero Klaić razlagao je o položaju Hrvata u Zadru i o zadarskom pitanju: nar. zast. Dr. Pero Magdić o stanju Hrvata u Međumurju i o borbi za materin. sku riječ, koja se sada vodi u Hrvatskoj. Oba ova razlaganja primljena su s velikim odobravanjem od dupkom punog kazališta. Zatim je gororio zast. Milić o borbi u Hrvatskoj. Desetak nauckanih ,čistih“ iz Ka- štela predvođenih od nekoga Poparića, koji bijahu naročito došli, da izazovu smutnju, stadoše upadati, ušutkivani od ostalog op- ćinstva, koje se jedva uzdržalo da ih ne baci van. Napokon je jednoglasno primljena resolucija, u kojoj se pozivlje narod širom sve naše domovine, da podupre u prvom redu borbu za osviještenje ugroženih hrvat- skih krajeva, naročito Zadra i Međumurja : zahvaljuje se hrvatskim delegatima na mu- ževnom držanju na saboru i u Budimpešti i pozivlje da nastave rad u obranu mate- rinske riječi. Nakon meetinga bila je povorka kroz grad. U večer je bila u kazalištu velika pučka zabava sa predstavom, plesom i tom- bolom. Narodnosno izmirenje u Istri. Odbor za proučenje nove izborne re- forme izabran u istarskom saboru ima također da se bavi izmirenjem, dotično pravednim uređenjem odnošaja između plemena u Istri. Odbor je već imao svoju sjednicu. Po izvješću ,Piccolo“-vu Dr. Bartoli izrazio je nadu, da će uspjeti djelo pomirenja te da je u tom smislu govorio i namjesnik knez Hohenlohe. ,Balkan“ ustanovljuje, da je već u prvoj sjednici sa strane Hrvata i Slovenaca bilo točno označeno i kazano, da Hrvati i Slovenci hoće, ako je moguće izho- diti izbornu reformu na najširem i na naj- liberalnijšm temelju. Odmah u početku rasprave zast. Spin- ćić izrazio je želju, da uspije sporazumak glede pitanja, o kojima se radi. Ali je ujedno i prosvjedovao proti postupku ze- maljskog odbora i zemaljskog kapetana, koji su saboru podnijeli ovu osnovu o izbornoj reformi, a da za nju nije ni znao predstav- nik hrvatskog pučanstva u zemaljskom od- boru, zast. Dr. Dinko Trinajstić. Osim toga zast. Spinčić upitao je pred- stavnika vlade, namjesnika kneza Hohenhola da li bi vlada bila voljna podnijeti na pre- visnj ankciju zakonsku osnovu na temelju sveopćeg izbornog prava, te je izjavio, da bf hrvatski i slovenski zastupnlei na prvom mjestu glasovali za tu reformu. Još su sa strane Hrvata bili podnešeni neki dosta važni predlozi. Žvalo ratne mornarice. Austrijska ratna mornarica, uza sva prividna ljubakanja sa susjedima, grozničavo se oprema. Sada visoki krugovi ratne mor- narice, računom u ruci, dokazuju da će parlamenat morati da glasuje za budget ratne mornarice za 1908. preko 70 milijuna kruna. God. 1907. glasovao je kao ordina- rium 42.8 milijuna, kao straordinarium 2.6 milijuna, ukupno 45.4 milijuna kruna. Ura- čunavši neke pretičke i druge dohotke, ratna je mornarica raspolagala ove godine sa 64.5 milijuna kruna. Ali pošto se tim ne će moći pokriti 117 mil. kruna, koje su preventi- rane za gradnju 3 oklopnjača i odnosnog materijala — obrok od 1808. imao bi biti za najmanje 15 milijuna kruna viši -— i pošto se predviđaju mnogi troškovi za nove tor- pedinijere, novu džebanu, za povećanje broja momčadi i časnika, pak troškovi za poviše- nje plate i poboljšanje hrane — spomenuta ratna gospoda predstaviti će se parlamentu na početku ove godine sa gornjim zahtje- vom: još preko 70 milijuna kruna! Značaj borbe s Madžarima. Novi List“ u svom uvodniku pod naslovom ,,Borba s Madžarima na temelju riječke rezolucije“ razlaže, kako mnogi Hrvati nijesu još na čistu za značajem vo- đenja borbe s Madžarima. Očekuje se, kako u svakoj borbi, troje: ili pobjeda ili pad, ili novo izravnanje. U članku se veli: Ne odvisi o Hrvatima i Srbima u Hrvat- skoj, da li ćemo pobjediti, ili izgubiti. Ima i drugih okolnosti, nezavisnih od naše volje i snage, koje mogu učiniti, da se stvar svrši u prilog Hrvatskoj ili na njezinu štetu. Riječka rezolucija ponudila je Madža- rima savez i sporazum Hrvata na temelju ravnopravnosti. U Beču se ovaj čin riječke rezolucije najneugodnije dojmio, naravno jer se bečka politika temelji na načelu: divide et impera. A oni u nas, koji su svijesvo ili besvijesno oruđe tuđina, stadoše vikati: da je riječka rezolucija izdajstvo naroda; da smo se ,pro- dali“ Madžarima. Laž je također, da su Hrvati riječkom resolucijom pristali na sadašnju nagodbu sa Ugarskom, jer je u riječkoj resoluciji rečeno, da nagodba ne valja. Treba dakle načiniti novi ugovor (citi- ramo doslovce iz rezolucije) ,da hrvatskom narodu bude obezbijeđen samostalni poli- tički, kultwni, financijalni i opće gospodar- ski opstanak i napredak. Do sporazuma s Madžarima nije došlo. Sad je hrvatskoj i srpskoj koaliciji i narodu hrvatskomu, da ne nasjedne int;igama i terorizmu, te mora ova zadaća da lebdi kao neka platforma borbe : 1. Ne htjeti uzakonjena madžarskog jezika u Hrvatskoj. 2, Ne htjeti državnog jedinstva između Ugarske i Hrvatske, i da mu hrv. ban bude izvršiteljem. q 'Treba se boriti dok se madžarski jezik sa svakog javnog područja u Hrvatskoj odstrani, te ne bude eksekutorom jedin- stve ne madžarske ideje. Odstranjenjem ovih zapreka mogu nastati pregovori i to jedino na temelju pariteta. Pokret željezničara u Hrvatskoj. Za 30. pr. mjeseca bili su pozvani že- ljeznički radnici, da polože zakletvu na Ko- šutovu pragmatiku, ali niko nije došao. Predviđa se željeznički štrajk. Još nije pro- glašen, i radnici čekaju, kako će se prilike dalje razvijati. Kako se javlja, radnici su od- bili zakletvu i stoga, što pragmatika nije u Hrvatskoj postala zakonom. Ako je to istina, onda je čuvanje za- kona u Hrvatskoj spalo s Rakodezaya na svijesne radnike. Evala im! Vraćaju se stara vremena. Službeni list donosi, da je od narodne vlade umirovljeni Eduard Schmidt, kot. predstojnik, reaktiviran i podijeljena mu je uprava kotara u Velikoj Gorici. Schmidt je poznati Khuenovac, jedan od najbrutalnijih kotarskih predstojnika, pozaat sa 'krvoločnog djela za vrijeme izbora u Bošnjacima. Kas- nije je bio Khuen — Chavrakov satrap u Brodu na Savi i u Krajini. Svagdje je tako strahovao da je narodna vlada bila prisi- ljena da ga umirovi. Dalje javlja službeni list, da je iz Vrginmosta premješten kot. predstojnik Srbin Pavlić k županijskej oblasti u Belovaru, a;na njegovo je mjesto došao frankovac i khuenovac Šikić. Upada u oči da je Rakodezay posegnuo u ovaj kotar, te najprije premjestio učitelje, a onda predstojnika. Neki dan su pak bez ikakva razloga premještena dva Srbina učitelja u belovarsko-križevačkoj županiji. Isto tako bez a da iko zna zašto premješten je učitelj Miloš Borojević iz Cerne, kotar Virginmost, u Jasenak kod Ogulina. Ovaj je vrijedni učitelj pao kao žrtva denuncije. Premješten je također na direktan nalog Rakodezayev bez ikakvog povoda i razloga učitelj Petar Petrović iz Starog Sela, kotar Virginmost, a ne zna se kamo. 'Tako se eto pod ,zakonitom“ upravom nametnika Rakodezya počela provađati stara khuenova nasilja. Iz naroda. Korčula, 26. rujna 1907. — ,Reci mi s kime se družiš, pak ću ti rijet kakav si“. Ove riječi, koje se upotrebljavaju za nekoga kvalificirat, baš lijepo pristaju dopisnicima i inspiratorima onih lijepih i skladnih dopisa iz Korčule u glasilu denunciranja, insinui- ronja i laži, ,Pravoj“, kao što je okrstiše prigodom njihove skupštine u Splitu. Žalosna je istina da je ona zarazna struja iz Dubrovnika zahvatila i mekoje amošnje elemente. Kao da im nije dosta što su stvorili razdor i onakove prilike u Du- brovačkim redovima nego im se hoće ras- granit svoje djelovanje i to baš ovdje u Korčuli, gdje imamo kud i kamo prečeg posla od međusobnih zadjevica i trvenja. Kad ne bi bilo drugo dostatni bi zato bili oni članci ,Prave“ još prigodom izbora ti- čućih se Korčule, pak one neslane opaske, koje slavno uredništvo iste običava pridodat onim dopisima, a najposlije one zadjevice »glasovitog“ ,satiričara“ Peckalovića. Nego ponavljam žalosno je, te su našli terena i kod nas. Našlo se je eto nekoliko njih, ko- jima ne da se mira, koji hoće kako kažu mislit svojom glavom, hoće se osloboditi ti- ranstva, pak turaju kroz ,Pravu“ razne do- pise napadajuć i insinuirajuć njima nepo- sum titanium ona i i NO