_—_————--—__--------—JAmR)nnn ._ —

Manifestacije u Spljetu.

U nedjelju se obdržavala u Spljetu ma-
nifestacija, koju je priredila hrvatska omla-
dina, za Zadar i Međumurje. Onaj dan došlo
je u Spljet mnoštvo gosti, naročito iz Za-
dra, zatim iz Spljetske okolice. Iz Hrvatske
su bili nar. zast. Dr. Pero Magdić te član
sred. odbora hrv. stranke prava Cezar Akačić.

Meeting je bio u jutro u kazališta.
Prije meetinga došla je velika povorka pri-
staša dem. stranke predvođena od Dr. Smo-
dlake do kazališta. Pred kazalištem je držao
Dr. Smodlaka govor, u kome reče, da dem.
stranka odobrava patrijotični rad hrvatskih
delegata u Budimpešti, kao i narodnu akciju
za preporođenje Zadra i Međumurja. Toliko
su imali kazati za označiti svoje stanovište
a manifestaciji ne će sudjelovati iz posebnih
razloga. Na to se demokrati udaljiše, a mee-
ting je u kazalištu započeo.

Predsjedao je starina Milić, koji je
otvorio skupštinu izričuć odobrenje borcima
u Zadru i borcima za materinsku riječ u
Hrvatskoj. Nar. zast. Dr. Pero Klaić razlagao
je o položaju Hrvata u Zadru i o zadarskom
pitanju: nar. zast. Dr. Pero Magdić o stanju
Hrvata u Međumurju i o borbi za materin.
sku riječ, koja se sada vodi u Hrvatskoj.
Oba ova razlaganja primljena su s velikim
odobravanjem od dupkom punog kazališta.

Zatim je gororio zast. Milić o borbi u
Hrvatskoj. Desetak nauckanih ,čistih“ iz Ka-
štela predvođenih od nekoga Poparića, koji
bijahu naročito došli, da izazovu smutnju,
stadoše upadati, ušutkivani od ostalog op-
ćinstva, koje se jedva uzdržalo da ih ne
baci van. Napokon je jednoglasno primljena
resolucija, u kojoj se pozivlje narod širom
sve naše domovine, da podupre u prvom
redu borbu za osviještenje ugroženih hrvat-
skih krajeva, naročito Zadra i Međumurja :
zahvaljuje se hrvatskim delegatima na mu-
ževnom držanju na saboru i u Budimpešti
i pozivlje da nastave rad u obranu mate-
rinske riječi.

Nakon meetinga bila je povorka kroz
grad. U večer je bila u kazalištu velika
pučka zabava sa predstavom, plesom i tom-
bolom.

Narodnosno izmirenje u Istri.

Odbor za proučenje nove izborne re-
forme izabran u istarskom saboru ima također
da se bavi izmirenjem, dotično pravednim
uređenjem odnošaja između plemena u Istri.
Odbor je već imao svoju sjednicu.

Po izvješću ,Piccolo“-vu Dr. Bartoli
izrazio je nadu, da će uspjeti djelo pomirenja
te da je u tom smislu govorio i namjesnik
knez Hohenlohe. ,Balkan“ ustanovljuje, da
je već u prvoj sjednici sa strane Hrvata i
Slovenaca bilo točno označeno i kazano, da
Hrvati i Slovenci hoće, ako je moguće izho-
diti izbornu reformu na najširem i na naj-
liberalnijšm temelju.

Odmah u početku rasprave zast. Spin-
ćić izrazio je želju, da uspije sporazumak
glede pitanja, o kojima se radi. Ali je
ujedno i prosvjedovao proti postupku ze-
maljskog odbora i zemaljskog kapetana, koji
su saboru podnijeli ovu osnovu o izbornoj
reformi, a da za nju nije ni znao predstav-
nik hrvatskog pučanstva u zemaljskom od-
boru, zast. Dr. Dinko Trinajstić.

Osim toga zast. Spinčić upitao je pred-
stavnika vlade, namjesnika kneza Hohenhola
da li bi vlada bila voljna podnijeti na pre-
visnj  ankciju zakonsku osnovu na temelju

 

sveopćeg izbornog prava, te je izjavio, da
bf hrvatski i slovenski zastupnlei na prvom
mjestu glasovali za tu reformu. Još su sa

strane Hrvata bili podnešeni neki dosta važni
predlozi.

Žvalo ratne mornarice.

Austrijska ratna mornarica, uza sva
prividna ljubakanja sa susjedima, grozničavo
se oprema. Sada visoki krugovi ratne mor-
narice, računom u ruci, dokazuju da će
parlamenat morati da glasuje za budget
ratne mornarice za 1908. preko 70 milijuna
kruna. God. 1907. glasovao je kao ordina-
rium 42.8 milijuna, kao straordinarium 2.6
milijuna, ukupno 45.4 milijuna kruna. Ura-
čunavši neke pretičke i druge dohotke, ratna
je mornarica raspolagala ove godine sa 64.5
milijuna kruna. Ali pošto se tim ne će moći
pokriti 117 mil. kruna, koje su preventi-
rane za gradnju 3 oklopnjača i odnosnog
materijala — obrok od 1808. imao bi biti za
najmanje 15 milijuna kruna viši -— i pošto
se predviđaju mnogi troškovi za nove tor-
pedinijere, novu džebanu, za povećanje broja
momčadi i časnika, pak troškovi za poviše-
nje plate i poboljšanje hrane — spomenuta
ratna gospoda predstaviti će se parlamentu
na početku ove godine sa gornjim zahtje-
vom: još preko 70 milijuna kruna!

Značaj borbe s Madžarima.

Novi List“ u svom uvodniku pod
naslovom ,,Borba s Madžarima na temelju
riječke rezolucije“ razlaže, kako mnogi
Hrvati nijesu još na čistu za značajem vo-
đenja borbe s Madžarima.

Očekuje se, kako u svakoj borbi, troje:
ili pobjeda ili pad, ili novo izravnanje. U
članku se veli:

Ne odvisi o Hrvatima i Srbima u Hrvat-
skoj, da li ćemo pobjediti, ili izgubiti. Ima
i drugih okolnosti, nezavisnih od naše volje
i snage, koje mogu učiniti, da se stvar svrši
u prilog Hrvatskoj ili na njezinu štetu.

Riječka rezolucija ponudila je Madža-
rima savez i sporazum Hrvata na temelju
ravnopravnosti.

U Beču se ovaj čin riječke rezolucije
najneugodnije dojmio, naravno jer se bečka
politika temelji na načelu: divide et impera.
A oni u nas, koji su svijesvo ili besvijesno
oruđe tuđina, stadoše vikati: da je riječka
rezolucija izdajstvo naroda; da smo se ,pro-
dali“ Madžarima.

Laž je također, da su Hrvati riječkom
resolucijom pristali na sadašnju nagodbu sa
Ugarskom, jer je u riječkoj resoluciji rečeno,
da nagodba ne valja.

Treba dakle načiniti novi ugovor (citi-
ramo doslovce iz rezolucije) ,da hrvatskom
narodu bude obezbijeđen samostalni poli-
tički, kultwni, financijalni i opće gospodar-
ski opstanak i napredak.

Do sporazuma s Madžarima nije došlo.
Sad je hrvatskoj i srpskoj koaliciji i narodu
hrvatskomu, da ne nasjedne int;igama i
terorizmu, te mora ova zadaća da lebdi kao

neka platforma borbe :

1. Ne htjeti uzakonjena madžarskog
jezika u Hrvatskoj.

2, Ne htjeti državnog jedinstva između
Ugarske i Hrvatske, i da mu hrv. ban bude
izvršiteljem. q

'Treba se boriti dok se madžarski jezik
sa svakog javnog područja u Hrvatskoj
odstrani, te ne bude eksekutorom jedin-
stve ne madžarske ideje. Odstranjenjem ovih

zapreka mogu nastati pregovori i to jedino
na temelju pariteta.

Pokret željezničara u Hrvatskoj.

Za 30. pr. mjeseca bili su pozvani že-
ljeznički radnici, da polože zakletvu na Ko-
šutovu  pragmatiku, ali niko nije došao.
Predviđa se željeznički štrajk. Još nije pro-
glašen, i radnici čekaju, kako će se prilike
dalje razvijati. Kako se javlja, radnici su od-
bili zakletvu i stoga, što pragmatika nije u
Hrvatskoj postala zakonom.

Ako je to istina, onda je čuvanje za-
kona u Hrvatskoj spalo s Rakodezaya na
svijesne radnike. Evala im!

Vraćaju se stara vremena.

Službeni list donosi, da je od narodne
vlade umirovljeni Eduard Schmidt, kot.
predstojnik, reaktiviran i podijeljena mu je
uprava kotara u Velikoj Gorici. Schmidt je
poznati Khuenovac, jedan od najbrutalnijih
kotarskih predstojnika, pozaat sa 'krvoločnog
djela za vrijeme izbora u Bošnjacima. Kas-
nije je bio Khuen — Chavrakov satrap u
Brodu na Savi i u Krajini. Svagdje je tako
strahovao da je narodna vlada bila prisi-
ljena da ga umirovi. Dalje javlja službeni
list, da je iz Vrginmosta premješten kot.
predstojnik Srbin Pavlić k  županijskej
oblasti u Belovaru, a;na njegovo je mjesto
došao frankovac i khuenovac Šikić. Upada
u oči da je Rakodezay posegnuo u ovaj
kotar, te najprije premjestio učitelje, a onda
predstojnika. Neki dan su pak bez ikakva
razloga premještena dva Srbina učitelja u
belovarsko-križevačkoj županiji. Isto tako
bez a da iko zna zašto premješten je
učitelj Miloš Borojević iz Cerne, kotar
Virginmost, u Jasenak kod Ogulina. Ovaj je
vrijedni učitelj pao kao žrtva denuncije.
Premješten je također na direktan nalog
Rakodezayev bez ikakvog povoda i razloga
učitelj Petar Petrović iz Starog Sela, kotar
Virginmost, a ne zna se kamo.

'Tako se eto pod ,zakonitom“ upravom
nametnika Rakodezya počela provađati stara
khuenova nasilja.

Iz naroda.

Korčula, 26. rujna 1907. — ,Reci mi
s kime se družiš, pak ću ti rijet kakav si“.
Ove riječi, koje se upotrebljavaju za nekoga
kvalificirat, baš lijepo pristaju dopisnicima
i inspiratorima onih lijepih i skladnih dopisa
iz Korčule u glasilu denunciranja, insinui-
ronja i laži, ,Pravoj“, kao što je okrstiše
prigodom njihove skupštine u Splitu.

Žalosna je istina da je ona zarazna
struja iz Dubrovnika zahvatila i mekoje
amošnje elemente. Kao da im nije dosta što
su stvorili razdor i onakove prilike u Du-
brovačkim redovima nego im se hoće ras-
granit svoje djelovanje i to baš ovdje u
Korčuli, gdje imamo kud i kamo prečeg
posla od međusobnih zadjevica i trvenja.
Kad ne bi bilo drugo dostatni bi zato bili
oni članci ,Prave“ još prigodom izbora ti-
čućih se Korčule, pak one neslane opaske,
koje slavno uredništvo iste običava pridodat
onim dopisima, a najposlije one zadjevice
»glasovitog“ ,satiričara“ Peckalovića. Nego
ponavljam žalosno je, te su našli terena i
kod nas. Našlo se je eto nekoliko njih, ko-
jima ne da se mira, koji hoće kako kažu
mislit svojom glavom, hoće se osloboditi ti-
ranstva, pak turaju kroz ,Pravu“ razne do-
pise napadajuć i insinuirajuć njima nepo-

 

sum titanium ona i i NO