—— ina a vao ora tMRAREINNSNSNESIJSEDSSENeo ENE A m i e < > ONES AE A MINE O PEDE mmm = + at EVEN RER —_——————mm mz == ——=m=u=—=u——=—=m==—=—=—=—=—=—======— limia o nasipu Palata u Stonu; o lukama kotara Korčule, Orebića, Stona, Dubrovnika i Cavtata. Milić podnaša predlog, uz kratko obrazloženje, o pripadnosti i reinkor- povirenju Kvarnerskih otoka Dalmaciji. T o n- čić odgovara na neke upite. Zatim se nastavlja rasprava o školskim proračunima. U raspravi su sudjelovali Tre- sić, Vukotić, Kulišić, Biankini, Strčll, Radić i Majstrović. Neki od spomenutih podnijeli su razne predloge, koji su svi primljeni osim jednoga. Primljeni su također i predračuni. Kod riješavanja molbenica Trumbić predlaže odnosno peticije opć. činovnika o sniženju službe od 40 pa 35 godina za potpuno umirovljenje, da se ova molba ne odbije, nego da ss pozove opć. vijeća, neka se izjave jesu li voljna da se glasuje zekon o sniženju službe, a Marović ga podupire uz dodatak, da zem. odbor izradi osnovu o sniženju gcedina i drugu o usposobljenju opć. činovnika, radi čega bi bio potrebit i jedan naročiti tečaj. Primljeno. Molbenički odbor predlaže, među osta- lim, neka se ustupi zemalj. odboru molbe- nica planinskog društva Liburnia“. P. Čingrija protivi se tomu, da molba društva ,Liburnia“ bude proslijeđena zemalj. odboru. Kaže da je to društvo više za ometu nego li za drugo. Iznosi pitanje du- brovačke tvrđave Lovrienac, koja je tajno, bez ičijega znanja, preko glave zanimanih čimbenika, bila unajmljena ovom društvu za 1 kr. na godinu. On prosvjeduje proti takovom postupanju, pa će za to glasovat' proti predlogu molbeničkog odbora, moleći drugove, da ga podupru i da molbenicu društva. Liburnia“ odbiju. (Odobravanje). Pri glasovanju se je preko molbe društva Liburnia“ jednoglasno prešlo na dnevni red. U poslijepodnevnoj sjednici došli su na red predračvni pokrajinske zaklade za 1907. i 1908. godinu. P. Čingrija čita izvješće kao izvjestitelj financ. odbora za god. 1907. Potrepštine su iznosile K 1,974.851, a vlastiti prihodi kr. 562.647. Manjak od kr. 1,412.204 pokriva se sa zemaljskim nametima. Ovaj je predračun primljen bez rasprave. Prora- čun za g. 1908. iznaša: potrebštine kr. 2034.361, a vlastiti prihodi kr. 356,107. Manjak od kr. 1,479,254 treba pokriti sa zemaljskim nametima. Pokrajinski prirezi ostaju 64%. U raspravi ovog proračuna govorili su dugo Marović i Biankini. Bian- kini je iznio više predloga, među kojima i ovaj: ,Sabor kralj. Dalmacije izrazuje želju vladi, da željezničkim ogrankom sa pruge Gruž-Zelenika spoji Konavle sa lukom Cavtata“. Vukotić je još iznio dva predloga, a onda se sjednica zaključila. Rasprava je nastavljena u subotu po podne. Govorili su Tresić, vladin povjerenik Tončić, Ziliotto, Prodan, Milić, Trumbić, Perić, Majstrović i izvjestitelj Pero Čingrija. Tresić, Trumbić, Milić i P. ingrija dotakli su se i današnjeg položaja u Banovini, pa su najoduševljenije govorili o borbi hrvat- skih delegata na obranu materinje riječi. Rasprava se je bila pretvorila u sjajnn ma- nifestaciju solidarnosti sa braćom u Bano- vini. Trumbić je, sred burnog odobravanja sabornice i galerija, dovršio svoj govor po- kličom, upravljenim hrvatskim i srpskim štampa pretjerava“. Majstrović je prosvje- dovao proi. insinuaciji, da su Sokoli, na prolasku put Zagreba, u Zadru provocirali. Prodan je priznao, da je Riječka resolucija imela plemenitu tendenciju i kazao je. da nije ozbiljno identificirati dalmatinsku stran- ku prava sa D.rom Frankom. Perić je na- zvao Riječku resoluciju najvećom nesrećom hrv. naroda. Sjednica je trajala od 6 sati do 11 obnoć. I u nedjelju, sabor je imao sjednicu u jutro i poslije podne. U posebnoj raspravi proračuna uzeli su riječ Biankini, P. Čin- grija, Trumbić, Prodan, Ribičić, Tresić, te su zagovarali razne potrebe svojih kotara i nekoje opće koristi. Pri glasovanju, primljen je proračun i glasovano je mnoštvo resolu- cija, iznešenih u ovoj raspravi. Za tim su primljene osnove o ustanovljenju dviju no- vih općina: Poljičke i Krajiške. Milić ih je zagovarao. Sabor je pozdravio osnovanje ovih dviju općina, koje će početi djelovanje posivo novih općinskih izbora, pokličom : ivjela Poljička općina! Živjela Krajiška općina! Poslije podne birani su: 1 član zamje- nik zemljišnovjeresijskog zavoda, 4 člana i 4 zamjenika u prizivno povjerenstvo za ličnu dohodarinu, 4 člena i 2 zamjenika u pokr. povjerenstvo za porez od točevine. U sjednici od ponedjenika u jutro odo- brena je zakonska osnova 0 sklopljenju zajma od 1,000.000 kr. na račun zemaljske zaklade i osnova o nabavi sa strane općina školskih pomješća i stanova za ravnajuće osoblje pučkih škola. Petim prisjednikom zemalj. odbora izabran je Dr. Pero "Klaić. Dnevnice zastupnicima za idući sabor povi- šene su od 8 na 12 kr. Po tom su došle na dnevni red zokonske osnove o preinasi zemalj. reda i izbornog pravilnika. Govorili su u općoj raspravi Trumbić, Vukotić, Kal: nić, Prodan, Mangier, Ziliotto i P. Čingrija Talijani su se izjavili proti općem izvoLaOMm pravu. Došlo je do burnih incidenata. Pošto u saboru nije bilo dovoljno broja, osnove nijesu mogle doći na drugo čitanje. Poslije podne slijedila je sjednica, te je saborsko zasjedanje bilo zaključeno.; Potanje izvješće o ovim zadnjim sje- dnicama donijet ćemo u narednom bro,u. Naš ,.Savez Zadružni“ 1 ,Dan“. Poštovani ,Dan“ u broju 40 obdario nas je svojim najnovijim darom : ustaje proti načemu ,Zadružnom Savezu“ u Splitu, a hvali u velike ,Ljubljansku Svezu“. Za nas je dosada vrijedilo pravilo: tuđe poštuj, a svojim se diči, a za poštovanoga ekonoma u ,Danu“ naprotiv. Čudimo se naivnosti toga lista, koji hoće, da se u sve razumije: u filozofiju, modernizam, u politiku, u theo- logiju, pa i u ekonomiju. Rek bi, da časni list nasjeo je iluziji, da će naš ,Savez“ biti liberalan, a ,Ljublj. Sveza“, da je utočište svećenstva, dok mi naprotiv cijenimo, da nikakova politika ne smije ulaziti ni u za- druge, ni u Saveze, jer svaka politika ubija zadrugarstvo. Neka korifeji oko » Dana“ zavire u upravu ,Saveza“ u Splitu, pa će tu naći, da imade pet svećenika zastupano. — Još više nas čudi, što tvrdi ,Dan“ da je osnovanje našega ,Saveza“ maslo bečke vlade; proti čemu se diže — ala ironije — prepoštovani biskupski list, dok mi znademo da on isti brani bečku politiku i dok čita- mo u bilancu ,Ljublj. Sveze“, da je bočka vlada podmirila šestogodišnji deficit Sveze. Osnovanje našeg Saveza u Splitu bilo je jedino pitanje narodnoga ponosa i gospodar- ske neodvisnosti, pošto nam je tutorstvo do- dijalo, pa to bilo i od najbliže nam braće. Mi u velike ljubimo i častimo braću Slo- veno, kao planinske Hrvate, ali nam ne će ni oni zamjeriti, ako i mi hoćemo, da nešto svoga samostalnoga stvorimo. I oni su to pokušali otrag šest godina, pa su se izvje- žbali i otišli naprijed, a zašto mi to isto ne smijemo učiniti? Mi ne bi dostojni bili op- stanka, kada bi uvijek pod paskom drugijeh bili i kada bi samo iz tuđe ruke gledali. Slovenci nisu htjeli doći pod saveze u Češ-* koj i Donjoj Austriji, jer su želili s# mos 1 nost, pa zašto, da i mi buđemo pod njiho- vom kuratelom ? Pitamo časnoga dopisnika »Dana“, da li bi onako vruće zagovarao savez u Celju, kao što sada zagovara OVI zu u Ljubljani“, premda onaj mnogo bolje papreduje, kada bi se paše zadruge pridru- žile savezu celjskomu ? U ostalomu, sve da su se naše +zadruge i pridružile Svezi u Ljubljani, a da bi gospodarski i politički utvrdilo se time naše jedinstvo, ter u tomu bečka vlada — kako umuje ,Dan“ — uvi- dila pogibao za se, zar ona ne bi znala po- tezom pera sve to srušiti? Dosta bi bila koja ministarska naredba, kakovim smo mi vični, kojom se zabranjuje djelovanje saveza van političke pokrajine i eto sve je gotovo. A gdje bi se i kako mi onda mogli snaći, kada bi se našli pred takovom činjenicom % Po gotovu ne stoji, da je naš Savez“ maslo bečke vlade, kada se znade za stalno, da je bečka vlada nakanila osnovati državnu centralnu zadvužnu blagajnu u Beču, pod kojom će svi savezi u Austriji biti. Tako veli g. Golf. Manite se ljudi božji, insinuacija jer time samo dokazujete, da vam nijesu poštene nakane, dok temelj zadrugarstva počiva na ljubavi kršćanskoj i humanitar- nosti, a tu kadikad više imade Samaritanac nego Farizejac. Što pak ekonom u ,Danu“ pribada, da naš savez kroz mjesec dana u Splitu nije ništa učinio, pa za to da bi ga trebalo ba- taliti, pokazuje, da se vrlo površno u eko- nomiju, « još manje u zadrugarstvo / razu- mije. Mi pitamo toga proroka, a što je kroz isto vrijeme i pododbor Ljublj. sveze uči- nio? Zar se, u mjesec dana moga čudesa tvoriti i najedanput sve urediti ? Mi idemo polako, postojano, oprezno, jer svaka preša vrat lomi. Nije se u jedan dan Rim sagra- dio, nit je ikakova ustanova kroz mjesec dana bila usavršena, jer non dantur saltus in natura. I.ako comparaison n'est pas rai- son, ipak ta tvrdnja gospodina ekonoma bila bi slična umovanju onih roditelja, koji bi zapustili svoje novorođenče, jerbo kroz mjesec dana nije postalo savršenim čovje- kom. Uprava našeg Saveza znati će svima potrebama doskočiti, te osim strukovnjaka revizora imati će i upravitelja, koji je bit i sposoban i zdrave vlastite inicijative. Neka se gg. oko ,Dana“ samo malo ustrpe, i ne pjevaju nam opijela prije života. Bez njih smo znali toliko blagajna i štedionica utvr- diti, pa ćemo i naš savez znati podići. Ipak neka se ne straši poštovani ekonom, da Ljublj. Sveza ne će imati što raditi, dapače