zm——————————m——-—m——————————————— a ——m—m—m—m—m—m—m—m—m—m=mma<m<—<—<—muum— am———m=—mm=m<m=—mma<<—<—<>m > — = —m==—=—m<m=m==a=a—<—m—a<aa<—m=.

*Prumbić; Osnovu u odboru odobrili
sa predstavnici hrvatskih klubova. Srpski
predstavnik pristao je u načelu, iznijev u
ime svog kluba primjetbu, da se u razdiobi
općina Promina prenese iz IV. u V. kotar,
i tako Srbi zadobiju jednog zastupnika više.
Na tu .se je promjenu odmah pristalo; i
time izbjegnuta svaka sjena trvenja između
Srba i Hrvata. Bratski sporazum zadobio je
čvrste temelje, te je među istima onemo-
gućena svaka borba. Bratski se je postupalo
pri izborima za carevinsko vijeće. Ova za-
konska osnova ne će sad postati zakonom
nu ova činjenica nije utjecala na većinu
odbora. Mi nijesmo htjeli poslušati vladu,
nego poradismo ono što je moguće, da bude
od koristi i od vrijednosti u općoj akciji za

postignuće sveopćeg prava glasa. Ovim
sredstvom ustavnim  prosvjedujemo proti
nepravici, koja nejednakc dijeli građane

iste države. Sadašnji izborni red dijeli izbor-
nike u privilegovane i zapostavljene "To je
anahronizam, koji je suvišno pobijati. Go-
vori se o zastupanju interesa, nu praksa je
dokazala protivno. Kod trg-obrt. komore
odlučuju  partajski interesi. Kod nas lati-
fundija nema, za to su se izmislili velepo-
reznici. Zadnji izbori za car. vijeće razo-
čarali su nekoje, jer da se je s njima otvo-
rilo vrata demagogiji i korupciji, nu uz zlo
može da uspjeva i ozbiljna i poštena dema-
gogija. Niko pak ne može da odredi mjeru
gdje demagogija prevršuje granice. Kod
nas korupcija nije slavila slavje. Sve ovo
subjektivni su utisci, koji ne odlučuju.
Sveopće pravo glasa sredstvo je prosvjete
jer time puk počima shvaćaci svoja elemen-
tarna prava, miče se, misli, zanima se za
javnu stvar. Do sada naše su općine bile
stožer političke agitacije i time je njihova
uprava trpila. Sveopće pravo glasa ih toga
riješava i one postaju lik aministrativna
tijela. Ovaj način izbora znači i emancipa-
ciju zapostavljenih socialnih i nacionalnih
redova. Njime Južni Slaveni zadobivaju
onaj položaj, koji ih po broju ide. U Gori-
ci, Gradiški, Trstu, Istvi, postati će oni
odlučujući faktor. Ovo će djelovati i na
drugu polu monarhije, gdje će nastati takav
golemi, silni preokret, da će se potlačeni
riješiti madžarske hegemonije, te će svaki
narod održati svoju domenu, a ne će odlu-
čivati samo jedan narod, koji nije ni mo-
ralno ni materijalno najjači. — Francuska
revolucija postavila = je dogmu narodnog
suvereniteta. Čitav narod ima pravo da
odlučuje o svojoj sudbini, a u toj masi po-
jedinac ništa ne vrijedi.

Vukotić izjavljuje da će glasovati za
ovu osnovu, koja Srbima osjegurava 8 man-
data od 45. Kad bi imala proći druga osnova
vodit će se novi pregovori.

Dr. Katnić iznaša predlog, da sabor
dade nalog zemalj. odboru, da, kad ne bi
vlada odstupila od izjavljenog svog  stano-
'višta, izradi jednu zakonsku osnovu, kojom
bi se barem, preinakom sadašnjeg izbornog
reda za sabor, ukinule neke zastarjele i ne-
opravdane njegove ustanove.

Dr. Mangjer se protivi Trumbićevoj
osnovi. Franceska revolucija je uspostavila
načelo o jednakosti ljudi, nu on u to ne će
nikad vjerovati, da su svi ljudi jednaki.

Dr. Ziliotto u ime talijana izrazuje
se također proti osnovi U apstraktnom može
se biti za načelo sveopćeg prava glasa, ali
ne un konkretnom slučaju. On bi se bio
prot tom pravu za carevinsko vijeće

jer ga je vlada htjela, a dokazuje to i na-
čin, kako je danas parlamenat sastavljen.
Još manje bi bio za to, da se sveopće
pravo glasa uvede za pokrajinske-sabore.
Ovo su aministrativna tijela, a ne legisla-
tivna. Protivi se također, jer talijanskoj
manjini nije osjeguran posjed. Ovdje ne
odlučuje broj, jer pokrajina ne dobiva svoj
karakter samo po broju. (Već prije došlo je
do opetovanih prosvjeda sa strane većine.
Sada nastaje prava bura prosvjeda.) Sa
ovom osnovom talijanski elemenat iščezava
iz sabora. Velika većina pučanstva je dije-
lom ignorantna, te podlijega popovima i
učiteljima.

Dr. Pero Čingrija: lsti su prigovor
i Niemci iznašali. Talijanske narodnosti to-
liko kod nas ima, da ne bi vrijedilo na nju
se ni obazirati. Ako iščezavaju, to je u na-
ravi stvari. Drugo je govoriti o talijanskoj
kulturi, koju on štuje, i u kojoj je i on od-
gojen. Njihov liberalizam sliči madžarskom
liberalizmu, a svi znamo što ovaj znači. 'To
je oligarhija. Oni su ovo inscenirali, da_ nas
prikažu  natražnjacima, a to mi ne ćemo
nikada dozvoliti. Stara je ovo borba: inte-
resa i slobode. Austrijska se je vlada razo-
čarala, ispadom zadnjih izbora. Dobro je
rekao Machiavelli, da se mase u velikim
pitanjima ne varaju. Da zadarskom
kotaru izašao vaš (prema talijanima) čovjek,
ne bi toliko govorili proti ignoranciji pučan-
stva. (Burno odobravanje u saboru i na ga-
leriji).

Tončić, prema poznatoj izjavi od prije
naglasuje stanovište vlade.

Prodan odbija Ziliottove napadaje na
svećenike i učitelje.

Trumbić odgovara Ziliottu i Man-
gjeru: Ne ća da polemizuje sa "Talijanima,
ali s njihove strane pale su nekoje izreke,
na koje se ne odgovara sa razlozima. Culo
se je s one strane :da je ovo špekulacija
na ignoranciju zemlje“,
.demoralizatorna“. Kako bi se onda imao
okrstiti njihov postupak, kad oni  majori-
ziraju pučanstvo zadarske općine ?

je u

Tim je ova debata dovršena. Predsje-
dnik stavlja na glasovanje najprije predlog
Katnića. Zastupnici se opiru, ali predsjednik
e popušta.

Čingrija: Pošto bi mi bili glasovali
za predlog Katnića, u slučaju da bi naš
pao, ovako smo onemogućeni, da za oba
glasujemo. Da ne izložimo i ovaj predlog
pogibelji da padne, inoramo za isti glasovati

Trumbić se pridružuje riečima Čin-
grije, tim više što se za njegov predlog
zahtjeva prisutnost %4 zastupnika, a tih u
saboru nema, što bi značilo, da: je predlog
odbiven.

Glasuje se imenično. Za predlog Kat-
nića glasuju svi prisutni Hrvati i Srbi (20).
Glasuju proti Talijani (5).

Poslije podne su riešeni još neki pos
lovi. Vladin je povjerenik odgovorio na mno-
štvo upita. Pročitan je zapisnik i nalog zat-
vorenja ovog zasjedanja, našto je predsjednik
zaključio ovo zasjedanje kratkom besjedom
zahvaljujuć svima i zaželio im zdravlje i
veselje.

Glavni zbor hrv. pučke nap. stranke.

Drugi glavni zbor hrv. pučke napredne
stranke održan dne 6. o, mj. u Osijeku, do-
kazao je da ova mlada stranka u Hrvatskoj

 

: stalnosti

i da je .ovo nešto

napreduje. Na zboru od 700 osoba seljaci
su sačinjavali većinu, 400 ih je bilo. Nema
dakle sumnje napredna stranka postaje biti
važan faktor u javnom životu Hrvatske.
Važno je istaknuti dogođaj sa zbora
ove stranke, da se je naime sjedinila demo-
kratska stranka u Dalmaciji sa naprednom
strankom u Banovini. Ovo je prvi put, da
jedna stranka ima i jedan jedinstveni unu-
tarnji program u Dalmaciji i Hrvatskoj.
Ovu fuziju zbor naprednjaka u Osijeku je
odobrio a imala bi još da je odobri skup-
ština dalmatinskih demokrata, jer je sam Dr.

Smodlaka ovu fuziju predložio i proveo
prema lanjskom zaključku zbora. Prema

tome program stranke je izmjenjen i uredbe
za organizaciju. Vrhovni zajednički organ
stranke sačinjavat će 5 lica organizacije Hr-
vatske i 5 lica organizacije Dalmatinske.
Temeljna načela stranke ostala su ista.
Jedna od znatnijih promjena stilizacije bila
je $. 14. (Težnja za potpunom samostalnošću
drž. zajednice Hrvatske i Ugarske), koji
promijenjen glasi: U smislu temeljnih na-
čela stranke nastojanje oko potpune samo-
ravnopravno saveznih kraljevina
Hrvatske i Ugarske).

Uz jednu resoluciju, kojom se prosvje-
duje proti nezakonitim madžarskim školama
u Hrvatskoj, primljene su još ove resolacije;:

,Glavni zbor h. p. n. s. traži da se u
Hrvatskoj uvede opće, jednako, izravno,
tajno pravo glasa, jer je ono glavni temelj
u borbi za prava naroda i slobodu Hrvat-
ske, te će najodlučnijom i svestranom agi-
tacijom u narodu pospješiti njegovo uve-
denje ;

zaključuje, da će se stranka najodlučnije
boriti protiv bana lIakodezaya i njegove
vlade u Hrvatskoj, koja bi imala da prova-
đa ideju jedinstvene madžarske države u
Hrvatskoj, kojoj u Hrvatskoj mjesta nema;
a po svojim zastupnicima u svezi sa zastu-
pniciima koalicije hrv. srp. borit će se naj-
odlučnije protiv RIO. odnosno _zajed-
ničke vlade, koja stoji na stanovištu jedin<

stvene madžarske države;

drži da je demokratizacija Hrvatske i
Ugarske na temelju općeg prava glasa pre-
duvjet za uspješno rješavanje državopravnih
odnosa između obiju kraljevina u pravcu
njiuove međusobne slobode i interesa širokih
slojeva njihovih naroda“.

Budući zbor stranke
Spljetu.

Rakodczay bježi.

Na imendan kraljev nije bilo u Zagrebu
Rakodezaya. Nekamo je bio odmaglio. Neki
vele: u Požegu, neki: na svoje imanje u
Zagorju. Svakako ono nekoliko dana u Za-
grebu nije bilo bana, a vlade nikako još ni
nema. Razlog Rakodezavevu bijegu nije
teško naći. Poznato je, kakve mu jeovr: o
prigodom svečanosti rođendana kraljeva za-
grebačko građanstvo bilo priredilo. U pre-
velikoj čednosti ovoga puta nastojao je da
izbjegne takovim ovacijama.

Ako je njegov strah pred neugodnim
ovacijama dotle dotjerao, da pred tim ižlje-
vima narodnog nezadovoljstva bježi, a da
se ne zna kamo, onda bi logično a i pe

metno učinio, da uopće pobjegne sa mjesta,
na koje su ga njegovi gospodari u Pešti

održaće se u

postavili, da provađa odurnu zadaću. Narod

njega izbjegava, ne trpi ga, prezire, dakle
najjednostavniji izlaz iz neugodna pozi
u koji je zapao, imao bi biti — bijeg. Narod

bi mu to odobrio i zaželio sretan put.