zm——————————m——-—m——————————————— a ——m—m—m—m—m—m—m—m—m—m=mma<m<—<—<—muum— am———m=—mm=m<m=—mma<<—<—<>m > — = —m==—=—m<m=m==a=a—<—m—a<aa<—m=. *Prumbić; Osnovu u odboru odobrili sa predstavnici hrvatskih klubova. Srpski predstavnik pristao je u načelu, iznijev u ime svog kluba primjetbu, da se u razdiobi općina Promina prenese iz IV. u V. kotar, i tako Srbi zadobiju jednog zastupnika više. Na tu .se je promjenu odmah pristalo; i time izbjegnuta svaka sjena trvenja između Srba i Hrvata. Bratski sporazum zadobio je čvrste temelje, te je među istima onemo- gućena svaka borba. Bratski se je postupalo pri izborima za carevinsko vijeće. Ova za- konska osnova ne će sad postati zakonom nu ova činjenica nije utjecala na većinu odbora. Mi nijesmo htjeli poslušati vladu, nego poradismo ono što je moguće, da bude od koristi i od vrijednosti u općoj akciji za postignuće sveopćeg prava glasa. Ovim sredstvom ustavnim prosvjedujemo proti nepravici, koja nejednakc dijeli građane iste države. Sadašnji izborni red dijeli izbor- nike u privilegovane i zapostavljene "To je anahronizam, koji je suvišno pobijati. Go- vori se o zastupanju interesa, nu praksa je dokazala protivno. Kod trg-obrt. komore odlučuju partajski interesi. Kod nas lati- fundija nema, za to su se izmislili velepo- reznici. Zadnji izbori za car. vijeće razo- čarali su nekoje, jer da se je s njima otvo- rilo vrata demagogiji i korupciji, nu uz zlo može da uspjeva i ozbiljna i poštena dema- gogija. Niko pak ne može da odredi mjeru gdje demagogija prevršuje granice. Kod nas korupcija nije slavila slavje. Sve ovo subjektivni su utisci, koji ne odlučuju. Sveopće pravo glasa sredstvo je prosvjete jer time puk počima shvaćaci svoja elemen- tarna prava, miče se, misli, zanima se za javnu stvar. Do sada naše su općine bile stožer političke agitacije i time je njihova uprava trpila. Sveopće pravo glasa ih toga riješava i one postaju lik aministrativna tijela. Ovaj način izbora znači i emancipa- ciju zapostavljenih socialnih i nacionalnih redova. Njime Južni Slaveni zadobivaju onaj položaj, koji ih po broju ide. U Gori- ci, Gradiški, Trstu, Istvi, postati će oni odlučujući faktor. Ovo će djelovati i na drugu polu monarhije, gdje će nastati takav golemi, silni preokret, da će se potlačeni riješiti madžarske hegemonije, te će svaki narod održati svoju domenu, a ne će odlu- čivati samo jedan narod, koji nije ni mo- ralno ni materijalno najjači. — Francuska revolucija postavila = je dogmu narodnog suvereniteta. Čitav narod ima pravo da odlučuje o svojoj sudbini, a u toj masi po- jedinac ništa ne vrijedi. Vukotić izjavljuje da će glasovati za ovu osnovu, koja Srbima osjegurava 8 man- data od 45. Kad bi imala proći druga osnova vodit će se novi pregovori. Dr. Katnić iznaša predlog, da sabor dade nalog zemalj. odboru, da, kad ne bi vlada odstupila od izjavljenog svog stano- 'višta, izradi jednu zakonsku osnovu, kojom bi se barem, preinakom sadašnjeg izbornog reda za sabor, ukinule neke zastarjele i ne- opravdane njegove ustanove. Dr. Mangjer se protivi Trumbićevoj osnovi. Franceska revolucija je uspostavila načelo o jednakosti ljudi, nu on u to ne će nikad vjerovati, da su svi ljudi jednaki. Dr. Ziliotto u ime talijana izrazuje se također proti osnovi U apstraktnom može se biti za načelo sveopćeg prava glasa, ali ne un konkretnom slučaju. On bi se bio prot tom pravu za carevinsko vijeće jer ga je vlada htjela, a dokazuje to i na- čin, kako je danas parlamenat sastavljen. Još manje bi bio za to, da se sveopće pravo glasa uvede za pokrajinske-sabore. Ovo su aministrativna tijela, a ne legisla- tivna. Protivi se također, jer talijanskoj manjini nije osjeguran posjed. Ovdje ne odlučuje broj, jer pokrajina ne dobiva svoj karakter samo po broju. (Već prije došlo je do opetovanih prosvjeda sa strane većine. Sada nastaje prava bura prosvjeda.) Sa ovom osnovom talijanski elemenat iščezava iz sabora. Velika većina pučanstva je dije- lom ignorantna, te podlijega popovima i učiteljima. Dr. Pero Čingrija: lsti su prigovor i Niemci iznašali. Talijanske narodnosti to- liko kod nas ima, da ne bi vrijedilo na nju se ni obazirati. Ako iščezavaju, to je u na- ravi stvari. Drugo je govoriti o talijanskoj kulturi, koju on štuje, i u kojoj je i on od- gojen. Njihov liberalizam sliči madžarskom liberalizmu, a svi znamo što ovaj znači. 'To je oligarhija. Oni su ovo inscenirali, da_ nas prikažu natražnjacima, a to mi ne ćemo nikada dozvoliti. Stara je ovo borba: inte- resa i slobode. Austrijska se je vlada razo- čarala, ispadom zadnjih izbora. Dobro je rekao Machiavelli, da se mase u velikim pitanjima ne varaju. Da zadarskom kotaru izašao vaš (prema talijanima) čovjek, ne bi toliko govorili proti ignoranciji pučan- stva. (Burno odobravanje u saboru i na ga- leriji). Tončić, prema poznatoj izjavi od prije naglasuje stanovište vlade. Prodan odbija Ziliottove napadaje na svećenike i učitelje. Trumbić odgovara Ziliottu i Man- gjeru: Ne ća da polemizuje sa "Talijanima, ali s njihove strane pale su nekoje izreke, na koje se ne odgovara sa razlozima. Culo se je s one strane :da je ovo špekulacija na ignoranciju zemlje“, .demoralizatorna“. Kako bi se onda imao okrstiti njihov postupak, kad oni majori- ziraju pučanstvo zadarske općine ? je u Tim je ova debata dovršena. Predsje- dnik stavlja na glasovanje najprije predlog Katnića. Zastupnici se opiru, ali predsjednik e popušta. Čingrija: Pošto bi mi bili glasovali za predlog Katnića, u slučaju da bi naš pao, ovako smo onemogućeni, da za oba glasujemo. Da ne izložimo i ovaj predlog pogibelji da padne, inoramo za isti glasovati Trumbić se pridružuje riečima Čin- grije, tim više što se za njegov predlog zahtjeva prisutnost %4 zastupnika, a tih u saboru nema, što bi značilo, da: je predlog odbiven. Glasuje se imenično. Za predlog Kat- nića glasuju svi prisutni Hrvati i Srbi (20). Glasuju proti Talijani (5). Poslije podne su riešeni još neki pos lovi. Vladin je povjerenik odgovorio na mno- štvo upita. Pročitan je zapisnik i nalog zat- vorenja ovog zasjedanja, našto je predsjednik zaključio ovo zasjedanje kratkom besjedom zahvaljujuć svima i zaželio im zdravlje i veselje. Glavni zbor hrv. pučke nap. stranke. Drugi glavni zbor hrv. pučke napredne stranke održan dne 6. o, mj. u Osijeku, do- kazao je da ova mlada stranka u Hrvatskoj : stalnosti i da je .ovo nešto napreduje. Na zboru od 700 osoba seljaci su sačinjavali većinu, 400 ih je bilo. Nema dakle sumnje napredna stranka postaje biti važan faktor u javnom životu Hrvatske. Važno je istaknuti dogođaj sa zbora ove stranke, da se je naime sjedinila demo- kratska stranka u Dalmaciji sa naprednom strankom u Banovini. Ovo je prvi put, da jedna stranka ima i jedan jedinstveni unu- tarnji program u Dalmaciji i Hrvatskoj. Ovu fuziju zbor naprednjaka u Osijeku je odobrio a imala bi još da je odobri skup- ština dalmatinskih demokrata, jer je sam Dr. Smodlaka ovu fuziju predložio i proveo prema lanjskom zaključku zbora. Prema tome program stranke je izmjenjen i uredbe za organizaciju. Vrhovni zajednički organ stranke sačinjavat će 5 lica organizacije Hr- vatske i 5 lica organizacije Dalmatinske. Temeljna načela stranke ostala su ista. Jedna od znatnijih promjena stilizacije bila je $. 14. (Težnja za potpunom samostalnošću drž. zajednice Hrvatske i Ugarske), koji promijenjen glasi: U smislu temeljnih na- čela stranke nastojanje oko potpune samo- ravnopravno saveznih kraljevina Hrvatske i Ugarske). Uz jednu resoluciju, kojom se prosvje- duje proti nezakonitim madžarskim školama u Hrvatskoj, primljene su još ove resolacije;: ,Glavni zbor h. p. n. s. traži da se u Hrvatskoj uvede opće, jednako, izravno, tajno pravo glasa, jer je ono glavni temelj u borbi za prava naroda i slobodu Hrvat- ske, te će najodlučnijom i svestranom agi- tacijom u narodu pospješiti njegovo uve- denje ; zaključuje, da će se stranka najodlučnije boriti protiv bana lIakodezaya i njegove vlade u Hrvatskoj, koja bi imala da prova- đa ideju jedinstvene madžarske države u Hrvatskoj, kojoj u Hrvatskoj mjesta nema; a po svojim zastupnicima u svezi sa zastu- pniciima koalicije hrv. srp. borit će se naj- odlučnije protiv RIO. odnosno _zajed- ničke vlade, koja stoji na stanovištu jedin< stvene madžarske države; drži da je demokratizacija Hrvatske i Ugarske na temelju općeg prava glasa pre- duvjet za uspješno rješavanje državopravnih odnosa između obiju kraljevina u pravcu njiuove međusobne slobode i interesa širokih slojeva njihovih naroda“. Budući zbor stranke Spljetu. Rakodczay bježi. Na imendan kraljev nije bilo u Zagrebu Rakodezaya. Nekamo je bio odmaglio. Neki vele: u Požegu, neki: na svoje imanje u Zagorju. Svakako ono nekoliko dana u Za- grebu nije bilo bana, a vlade nikako još ni nema. Razlog Rakodezavevu bijegu nije teško naći. Poznato je, kakve mu jeovr: o prigodom svečanosti rođendana kraljeva za- grebačko građanstvo bilo priredilo. U pre- velikoj čednosti ovoga puta nastojao je da izbjegne takovim ovacijama. Ako je njegov strah pred neugodnim ovacijama dotle dotjerao, da pred tim ižlje- vima narodnog nezadovoljstva bježi, a da se ne zna kamo, onda bi logično a i pe metno učinio, da uopće pobjegne sa mjesta, na koje su ga njegovi gospodari u Pešti održaće se u postavili, da provađa odurnu zadaću. Narod njega izbjegava, ne trpi ga, prezire, dakle najjednostavniji izlaz iz neugodna pozi u koji je zapao, imao bi biti — bijeg. Narod bi mu to odobrio i zaželio sretan put.