Milić reflektira na tvrdnju Prodana,
da se riječka resolucija osniva na nagodbi.
Pita pregovornika i ,njegova 'Franka“, na
čemu će počivati jedna država, ako ne na
postojećim zakonima. Mi se stvarajući reso-
luciju nismo ograničili na nagodbu, već smo
zatražili njezino usavršenje, da hrv. narodu
bude zajamčen politički, kulturni, financijalni
i gospodarstveni napredak. Zgraža se na
napadaje stranke prava na resolucijonaše. Koa-
licija je sve žrtvovala na položaj i vladu i
uređenje zemlje,
zemlje, a vi rovarite još proti njoj! Htjeli
da dođu unioniste i Frankovci! (T re-
sić; da Frank uzmogne nove Danice ustra-
jati!) Je li to pravo, je li pošteno ? Riječka
je resolucija išla sa praktičnim radom, da
Hrvatska postane evropska država, & ne da
bude satrapija. 1 u Dalmaciji su počeli ro-
variti. Onomadne su spriječili govornika u
splitskom kazalištu, tako da je morao pre-
kinuti radi časti Spljeta. Ako je kod pravaša
iskrenog rodoljublja. morali bi se i oni pri-
družiti koaliciji, pa zajedno raditi za prava
naroda, a ne rušiti ju. Svi mi u Dalmaciji
zgražamo -8e na taj rat, koji vodi ta vaša
stranka u Hrvatskoj. Pregovornik je rekao,
da je riječka resolucija mrtvorođeno čedo.
Kakvo mrtvorođeno čedo, - kad_je proizvela
svu onu promjenu u Hrvatskoj ? Tko je
koalicija na temelju re-

biste

učinio ono ako ne
solucije !

Prodan opet govori i to za stvarni
ispravak. Značajno je što veli: Identificirati
dalm. pravaše
jedan ozbiljan političar ne bi smio reći.
(Tresić: Drago nam je čuti !)

'' rumbić prigovara, što lani nije bio
sazvan sabor, te želi, da bi kroz ovo 9 mje-
seca, što mandat saboru traje, još jednom bio
sazvan, da riješi izbornu reformu i dokonča,
kako je to vlada obećala, jezično pitanje.
Dotiče se i nove naše politike, inangurisane
riječkom resolucijom. Sva naša politika zad-
njih dviju godina bila je pod uplivom tog
političkog akta. Politički život kroz to doba
dijeli se u dva dijela: prvi, mirno sudjelo-
vanje u zajedničkom parlamentu na osnovi
deklaracije; drugi, politika oporbe, politika
borbe. Jedna i druga faza bile su plod zrela
i razborita shvaćanja. Riječka resolucija bila
je branič proti presizanju Ugarske na Hr-
vatsku. Ona je u prvoj svojoj tački nagla-
sila, da je samostalnost pravo svakog naro-
da. a u zadnjoj stavci tražila obezbijeđenje
samostalnog političkog, kulturnog, financi-
jalnog i opće gospodartvenog opstanka i na-
predka. Sad kad je nastao sukob valja vo-
diti borbu. U šačicu hrv. boraca, koja je za-
bezeknula ne sumo usfrajnošću nego i zre-
lošću i taktom, može se imati pouzdanja, da
će voditi borbu do kraja muževno, zrelo.
Na 10. o. mj. otvara se zajednički sabor.
Cijeli ugarski parlamenat zajedno sa svojim
ministrima muči pamet, kako bi doskočili
hrv. delegaciji, koja se tamo vraća, da na-
stavi svoju borbu. Ona prelazi Dravu, ne
da se bori kao Jelačić u tuđoj zemlji proti
tuđoj slobodi, nego da se bori u tuđoj ze-
mlji za svoju, a i Za tuđu sloobodu! (Odu-
ševljeni pljesak u sabornici i na trijemovima).
Kad idu na takav put, možemo se s njima
dičiti i ponositi, pa im iz ovog sabora po-

da obrani prava svoje ,

s Frankom to je tirada, koju -

. tobožnjim veksacijama, kojima su

rod, a i o prijateljskom nam Beču, i Maj-
strović o neredima prigodom prolaska  so-
kolaša kroz zadar.

p. Čingrija izvjestitelj financijskog
odbora, kaže, da sve rasprave u ovom su-
boru čine na njega jedan dojam, kao da se
bore dva tabora: jedan zastupnici naroda,
a drugi predstavnici c. k. vlade. Između ta
dva tabora bije se neprekidan boj. A glavni
je uzrok ovom antagonizmu, što vlada hoće
da nam nametne tuđi jezik, proti čemu mi
reagiramo. & vladine strane rečeno je, da
nije ozbiljno govoriti o germanizaciji u Ze-
mlji, gdje nema ni jednog urođenog Nijemca.
'To je nesmisao. Kad bi bilo Nijemaca,ne bisino
ge tužili na germanizaciju ! Da se uvjere o
germanizaciji, neka zavire na namjestništvo,
na kot. poglavarstva, na oružničke urede.
Dosta je baciti pogled i na nesretne ,pokra-
jine, koje nam za leđima stoje, Bosnu i Her-
cegovinu. Vidit ćemo tamo stvar ogavnu.
U 25 godina austrijska je uprava te zemlje
na pola ponijemčila. Od Berlinskog kongresa
ona je dobila nalog. da u tim zemljama
uvede red, a ona je uvela veliki nered !
(Tako je !) Spominje i njemačku pučku školu
u Zadru, koja pod krinkom vojničkom služi
samo u svrhe germanizacije. Klasičan pak
primjer imamo u načinu, kojim vlada
odgovara na resolucije ovog sabora o pri-
znanju ispita položenih na hrvatskom sve-
učilištu. Ona hoće da naši mladići budu
prisiljeni pohađati njemačka sveučilišta. (Odo-
bravanje).

Sumnja u vladina obećanja o skorom
riješenju jezičnog pitanja. Ima tomu zapreka
i spoljašne naravi. Dosta je da kakav Bar-
zilai u rimskom parlamentu digne glas proti
izloženi
naši Talijani i u Beču su odmah  kosterni-
rani. To je našim Talijanima velika usluga.
(Majstrović: Znadu to oni vrlo dobro!)
Ste strane oni mogu biti zadovoljni, ali
ipak ne bi ih savjetovao, da se tomu previše
vesele. S druge strane neka pogledaju na
Trst, gdje traže sveučilište a nemaju ni tal.
gimnazije, nego njemačku. Trst, ako hoće
da ima tal. gimnaziju, mora da ju općina
plaća. Jeli tako? (Glas sa tal. klupa: Jest,
jest! Veselost). U Puli ista stvar. A mi go-
vorimo ,dell' Italia unita“! (Živa veselost).
Ako stvar prosyfiuju ozbiljno, onda bi se
morali približiti nama, jer im od amo ne
prijeti nikakova pogibelj, a od onamo nama
i njima. U Istri kreću stvari na bolje, a to
pobuđuje nadu,
čina za sporazum. Nego tomu je najveća
zapreka — Lega! Da nije nje, mnogo bi
lakše došlo do sporazuma. Njezine škole ne
ustrajaju se samo za to da održe njihov
elemenat, nego imaju posljedicu, da odna-
rođuju i našu djecu. U samoj naravi stvari
to stoji. 'To je fatalno, ali je tako. Dok bude
Leginih škola, teško će se moći utanačiti
mir. (Krekich hrvatski : Dajte nam škole!)

Na koncu bavi se i on riječkom rezo-
lucijom. Nije istina, rezolucija nije mrtvo
čedo. Govorit će se o njoj i njezinim po-
sljedicama i onda, kad nas više ne bude!
Ona je već donijela takovih posljedica. ka-
kovim se njezini osnivaši nisu mogli nadati.
Riječka je rezolucija srušila Khuenov sistem

pomirila Hrvate sa Srbima, a ovo je velika
stvar. (Trumbić: Najveća!) 1 dandanas
vrši ona veliki upliv. U zadnje doba mad-
žarska je štampa u velike zabrinuta i strep-
njom očekuje hrvatsku delegaciju, koja će
nastaviti opstrukciju na obranu materinske

da se ipak može naći na,

         

 

riječi. Izmišljaju razne okspedien te. Ne može
se stalnošću predvidjeti, kako će se stvar
svršiti; ali se nada, ako naši delegati ne
popuste, da će sretno svršiti za Hrvatsku !
(Trumbić: Hoće ako Bog da! Odobra-
vanje).

Iza govora izvjestit-ljeva prelazi se na
posebnu raspravu. u kojoj je govorio jedini
Biankini.

# w*
*

Sjednica XIV. u nedjelju 6. oktobra. —
Nastavak posebne rasprave o predračunu
pokraj. zaklade. Sjednica se držala u jutro
i po podne. Raspravile su se i odobrile po-
jedine stavke predračuna. Sudjelovalo je kod
rasprave više govornika iznoseći razne pre-
dloge i prigove. Najviše želja i prigovora
iznio je pri raznim stavkama zast. Biankini
izlažući ponajvećma potrebe svog izbornog
kotara. Zagovarao je ustanovljenje telefonske
interurbanske žice, potpomaganje brodogra-
dilišta i kamenoloma u Korčuli itd. Dr. P.
Čingrija preporuča, da se definitivno pre-
suše bare i blatija prouzrokovana kopanjem
gline za tvornicu opeka u Kuparima.

Promijenjeni su ze tim neki paragrafi
Pravila  Zemljišno Vjeresijskog Zavoda i
odobreni konačni računi istog zavoda za g.
1905 i 1906.

Primljene su 2 zak. osnove, kojima se
ustrajaju 2 nove općine, i to poljička i kra-
jiška, ova potonja sa sjedištem u Šestanovcu
(sada općina Omiš). Izvjestiteljem bio je Dr.
Trumbić. Pri jednoj i drugoj točci go-
vorio je Milić, uznoseći slavu starodrevnih
Poljica i potrebu odciepljenja krajiške od
omiške općine. Odnosne zakonske osnove
prihvaćene su klicanjem : Živila Poljička
i krajiška općina“.

Sabor nije imenovao 6 konobarskih nad-
zornika, jer se još vode pregovori na mini-
starstvu, te vlada kami sistematizirati ta
mjesta i otvoriti na ista redoviti natječaj.

Čitavo poslije podne zauzelo je biranje
raznih povjerenstva.

Izborna reforma.

Sjednica XV., u ponedjenik 7. oktobra.
— Također se obdržavala u jutro i na ve-
čer. Prihvaćena je u svim čitanjima zakon-
ska osnova o sklopljenju zajma od milijun
kruna na račun zemaljske zaklade. Prvobitno
bio je Zemaljski Odbor predložio 600 000
K nu tu je svotu povisio financijski odbor,
obaziruć se na velevažnu svrhu kojoj je
namijenjena, a ta je, da se općinama daju
laki zajmovi za nabavu školskih pomješća i
stanova za ravnajuće osoblje javnih pučkih
škola. O ovoj nabavi prihvaćena je odnosna
zakonska osnova.

Biran je za petog prisjednika zemalj-
skog odbora dr. Pero Klaić,8 odvjetnik u
Zadru.

Primljeno je, da se dnevnice zastupnika
povise od 8 na 12 K.

Prešlo se za tim na prvo čitanje za-
konske osnova o preinaci zemaljskog (reda
i izbornog pravilnika za sabor kraljevine
Dalmacije. Dr. Trumbić, izvjestitelj po-
sebnog odbora sedmorice, čita izvješće, u
kom se kaže, da razlozi navedeni u vladi-
nom odgovoru na poznati saborski zaključak
nijesu temeljiti, te se pobijaju. Dr. Katnić
kao član zem. odbora, iznio je u odboru
predlog koji nije prihvaćen. Izvjestitelj iznaša
dotične 2 zakonske osnove. Radi stiske vre-
mena sabor dozvoljava, da se pređe odmah

na drugo čitanje tih osnova.