Milić reflektira na tvrdnju Prodana, da se riječka resolucija osniva na nagodbi. Pita pregovornika i ,njegova 'Franka“, na čemu će počivati jedna država, ako ne na postojećim zakonima. Mi se stvarajući reso- luciju nismo ograničili na nagodbu, već smo zatražili njezino usavršenje, da hrv. narodu bude zajamčen politički, kulturni, financijalni i gospodarstveni napredak. Zgraža se na napadaje stranke prava na resolucijonaše. Koa- licija je sve žrtvovala na položaj i vladu i uređenje zemlje, zemlje, a vi rovarite još proti njoj! Htjeli da dođu unioniste i Frankovci! (T re- sić; da Frank uzmogne nove Danice ustra- jati!) Je li to pravo, je li pošteno ? Riječka je resolucija išla sa praktičnim radom, da Hrvatska postane evropska država, & ne da bude satrapija. 1 u Dalmaciji su počeli ro- variti. Onomadne su spriječili govornika u splitskom kazalištu, tako da je morao pre- kinuti radi časti Spljeta. Ako je kod pravaša iskrenog rodoljublja. morali bi se i oni pri- družiti koaliciji, pa zajedno raditi za prava naroda, a ne rušiti ju. Svi mi u Dalmaciji zgražamo -8e na taj rat, koji vodi ta vaša stranka u Hrvatskoj. Pregovornik je rekao, da je riječka resolucija mrtvorođeno čedo. Kakvo mrtvorođeno čedo, - kad_je proizvela svu onu promjenu u Hrvatskoj ? Tko je koalicija na temelju re- biste učinio ono ako ne solucije ! Prodan opet govori i to za stvarni ispravak. Značajno je što veli: Identificirati dalm. pravaše jedan ozbiljan političar ne bi smio reći. (Tresić: Drago nam je čuti !) '' rumbić prigovara, što lani nije bio sazvan sabor, te želi, da bi kroz ovo 9 mje- seca, što mandat saboru traje, još jednom bio sazvan, da riješi izbornu reformu i dokonča, kako je to vlada obećala, jezično pitanje. Dotiče se i nove naše politike, inangurisane riječkom resolucijom. Sva naša politika zad- njih dviju godina bila je pod uplivom tog političkog akta. Politički život kroz to doba dijeli se u dva dijela: prvi, mirno sudjelo- vanje u zajedničkom parlamentu na osnovi deklaracije; drugi, politika oporbe, politika borbe. Jedna i druga faza bile su plod zrela i razborita shvaćanja. Riječka resolucija bila je branič proti presizanju Ugarske na Hr- vatsku. Ona je u prvoj svojoj tački nagla- sila, da je samostalnost pravo svakog naro- da. a u zadnjoj stavci tražila obezbijeđenje samostalnog političkog, kulturnog, financi- jalnog i opće gospodartvenog opstanka i na- predka. Sad kad je nastao sukob valja vo- diti borbu. U šačicu hrv. boraca, koja je za- bezeknula ne sumo usfrajnošću nego i zre- lošću i taktom, može se imati pouzdanja, da će voditi borbu do kraja muževno, zrelo. Na 10. o. mj. otvara se zajednički sabor. Cijeli ugarski parlamenat zajedno sa svojim ministrima muči pamet, kako bi doskočili hrv. delegaciji, koja se tamo vraća, da na- stavi svoju borbu. Ona prelazi Dravu, ne da se bori kao Jelačić u tuđoj zemlji proti tuđoj slobodi, nego da se bori u tuđoj ze- mlji za svoju, a i Za tuđu sloobodu! (Odu- ševljeni pljesak u sabornici i na trijemovima). Kad idu na takav put, možemo se s njima dičiti i ponositi, pa im iz ovog sabora po- da obrani prava svoje , s Frankom to je tirada, koju - . tobožnjim veksacijama, kojima su rod, a i o prijateljskom nam Beču, i Maj- strović o neredima prigodom prolaska so- kolaša kroz zadar. p. Čingrija izvjestitelj financijskog odbora, kaže, da sve rasprave u ovom su- boru čine na njega jedan dojam, kao da se bore dva tabora: jedan zastupnici naroda, a drugi predstavnici c. k. vlade. Između ta dva tabora bije se neprekidan boj. A glavni je uzrok ovom antagonizmu, što vlada hoće da nam nametne tuđi jezik, proti čemu mi reagiramo. & vladine strane rečeno je, da nije ozbiljno govoriti o germanizaciji u Ze- mlji, gdje nema ni jednog urođenog Nijemca. 'To je nesmisao. Kad bi bilo Nijemaca,ne bisino ge tužili na germanizaciju ! Da se uvjere o germanizaciji, neka zavire na namjestništvo, na kot. poglavarstva, na oružničke urede. Dosta je baciti pogled i na nesretne ,pokra- jine, koje nam za leđima stoje, Bosnu i Her- cegovinu. Vidit ćemo tamo stvar ogavnu. U 25 godina austrijska je uprava te zemlje na pola ponijemčila. Od Berlinskog kongresa ona je dobila nalog. da u tim zemljama uvede red, a ona je uvela veliki nered ! (Tako je !) Spominje i njemačku pučku školu u Zadru, koja pod krinkom vojničkom služi samo u svrhe germanizacije. Klasičan pak primjer imamo u načinu, kojim vlada odgovara na resolucije ovog sabora o pri- znanju ispita položenih na hrvatskom sve- učilištu. Ona hoće da naši mladići budu prisiljeni pohađati njemačka sveučilišta. (Odo- bravanje). Sumnja u vladina obećanja o skorom riješenju jezičnog pitanja. Ima tomu zapreka i spoljašne naravi. Dosta je da kakav Bar- zilai u rimskom parlamentu digne glas proti izloženi naši Talijani i u Beču su odmah kosterni- rani. To je našim Talijanima velika usluga. (Majstrović: Znadu to oni vrlo dobro!) Ste strane oni mogu biti zadovoljni, ali ipak ne bi ih savjetovao, da se tomu previše vesele. S druge strane neka pogledaju na Trst, gdje traže sveučilište a nemaju ni tal. gimnazije, nego njemačku. Trst, ako hoće da ima tal. gimnaziju, mora da ju općina plaća. Jeli tako? (Glas sa tal. klupa: Jest, jest! Veselost). U Puli ista stvar. A mi go- vorimo ,dell' Italia unita“! (Živa veselost). Ako stvar prosyfiuju ozbiljno, onda bi se morali približiti nama, jer im od amo ne prijeti nikakova pogibelj, a od onamo nama i njima. U Istri kreću stvari na bolje, a to pobuđuje nadu, čina za sporazum. Nego tomu je najveća zapreka — Lega! Da nije nje, mnogo bi lakše došlo do sporazuma. Njezine škole ne ustrajaju se samo za to da održe njihov elemenat, nego imaju posljedicu, da odna- rođuju i našu djecu. U samoj naravi stvari to stoji. 'To je fatalno, ali je tako. Dok bude Leginih škola, teško će se moći utanačiti mir. (Krekich hrvatski : Dajte nam škole!) Na koncu bavi se i on riječkom rezo- lucijom. Nije istina, rezolucija nije mrtvo čedo. Govorit će se o njoj i njezinim po- sljedicama i onda, kad nas više ne bude! Ona je već donijela takovih posljedica. ka- kovim se njezini osnivaši nisu mogli nadati. Riječka je rezolucija srušila Khuenov sistem pomirila Hrvate sa Srbima, a ovo je velika stvar. (Trumbić: Najveća!) 1 dandanas vrši ona veliki upliv. U zadnje doba mad- žarska je štampa u velike zabrinuta i strep- njom očekuje hrvatsku delegaciju, koja će nastaviti opstrukciju na obranu materinske da se ipak može naći na, riječi. Izmišljaju razne okspedien te. Ne može se stalnošću predvidjeti, kako će se stvar svršiti; ali se nada, ako naši delegati ne popuste, da će sretno svršiti za Hrvatsku ! (Trumbić: Hoće ako Bog da! Odobra- vanje). Iza govora izvjestit-ljeva prelazi se na posebnu raspravu. u kojoj je govorio jedini Biankini. # w* * Sjednica XIV. u nedjelju 6. oktobra. — Nastavak posebne rasprave o predračunu pokraj. zaklade. Sjednica se držala u jutro i po podne. Raspravile su se i odobrile po- jedine stavke predračuna. Sudjelovalo je kod rasprave više govornika iznoseći razne pre- dloge i prigove. Najviše želja i prigovora iznio je pri raznim stavkama zast. Biankini izlažući ponajvećma potrebe svog izbornog kotara. Zagovarao je ustanovljenje telefonske interurbanske žice, potpomaganje brodogra- dilišta i kamenoloma u Korčuli itd. Dr. P. Čingrija preporuča, da se definitivno pre- suše bare i blatija prouzrokovana kopanjem gline za tvornicu opeka u Kuparima. Promijenjeni su ze tim neki paragrafi Pravila Zemljišno Vjeresijskog Zavoda i odobreni konačni računi istog zavoda za g. 1905 i 1906. Primljene su 2 zak. osnove, kojima se ustrajaju 2 nove općine, i to poljička i kra- jiška, ova potonja sa sjedištem u Šestanovcu (sada općina Omiš). Izvjestiteljem bio je Dr. Trumbić. Pri jednoj i drugoj točci go- vorio je Milić, uznoseći slavu starodrevnih Poljica i potrebu odciepljenja krajiške od omiške općine. Odnosne zakonske osnove prihvaćene su klicanjem : Živila Poljička i krajiška općina“. Sabor nije imenovao 6 konobarskih nad- zornika, jer se još vode pregovori na mini- starstvu, te vlada kami sistematizirati ta mjesta i otvoriti na ista redoviti natječaj. Čitavo poslije podne zauzelo je biranje raznih povjerenstva. Izborna reforma. Sjednica XV., u ponedjenik 7. oktobra. — Također se obdržavala u jutro i na ve- čer. Prihvaćena je u svim čitanjima zakon- ska osnova o sklopljenju zajma od milijun kruna na račun zemaljske zaklade. Prvobitno bio je Zemaljski Odbor predložio 600 000 K nu tu je svotu povisio financijski odbor, obaziruć se na velevažnu svrhu kojoj je namijenjena, a ta je, da se općinama daju laki zajmovi za nabavu školskih pomješća i stanova za ravnajuće osoblje javnih pučkih škola. O ovoj nabavi prihvaćena je odnosna zakonska osnova. Biran je za petog prisjednika zemalj- skog odbora dr. Pero Klaić,8 odvjetnik u Zadru. Primljeno je, da se dnevnice zastupnika povise od 8 na 12 K. Prešlo se za tim na prvo čitanje za- konske osnova o preinaci zemaljskog (reda i izbornog pravilnika za sabor kraljevine Dalmacije. Dr. Trumbić, izvjestitelj po- sebnog odbora sedmorice, čita izvješće, u kom se kaže, da razlozi navedeni u vladi- nom odgovoru na poznati saborski zaključak nijesu temeljiti, te se pobijaju. Dr. Katnić kao član zem. odbora, iznio je u odboru predlog koji nije prihvaćen. Izvjestitelj iznaša dotične 2 zakonske osnove. Radi stiske vre- mena sabor dozvoljava, da se pređe odmah na drugo čitanje tih osnova.