Vodvaška. Gospođa Neuratterova zanima se mnogo za naše narodne vezove, koje vrlo dobro poznaje, pa je naumila da na svom putovanju sakupi eventualno jednu kolekciju narodnog veziva, koju će moći upotrebiti za ovogodišnju izložbu, koju priređuje gospe- jinski klub u Pragu. Preporučamo stoga našim ženskinjama, ako hoće da njihove rad- nje, osobito narodne, dođu na ovu izložbu, neka sada zgodu ne propuste, da se sa gos- spođom Neuratterovom o tom sporazume. Sjednica općinskoga vijeća bila je sinoć. Sjednici je pristupilo 27 vijećnika. Upada u oči veliki broj ,pravaša“ opozicije, njih desetak cijelih. Najprije su pročitani konačni računi za god. 1906. i računi pojedinih zakiada, kojima općina upravlja, te kako stoje bez rasprave jednoglasno bijahu prihvaćeni. Jednoglasno je iza toga prihvaćena neka neznatna prei- naka u zakladnom pismu za ispitivanje du- brovačke prošlosti. U odbor gospođa za di- jeljenje kruha iz Amerlingove zaklade bile su izabrane ove gospođe: Perović Marija, Papi Marija, Jakša Marija, Gjivić Marija. Odobrilo je vijeće, da se preudese podofi- cirski stanovi u Domobranskoj vojarni u Gružu, koje su podoficiri radi istrošenosti bili napustili, a vojnička uprava za njih od- bijala odnosnu najamninu. Prihvaćen je i trebovnik te radnje popravka, koja iziskuje K 3.900 troška. Jednoglasno su također odobrene pogodbe za pobiranje općinskih odredbina na klanje živoga za potrošak grada i predgrađa u iznosu od K 8002 (590 K manje nego lani) i jednaka pogodba za po- trošak Gruža i Lapada u iznosu od K 1601. Jedan utok — zanimiva izjava. Kod 7. točke dnevnog reda ,Utok Hrv. pjevačkog društva Gundulić proti odluci općinskog upraviteljstva od 21. 9. t. g. br. 3847“ na- stalo je neko živahnije raspoloženje. Pročitan je najprije spomenuti utok potpisan od vijeć. Mitrovića i vijeć. Orepića, u kojem se veli, da je napadnuta općinska odluka mogla stati u vremena inkvizicije, ali da u današnje doba nije pristojna. Utok je uopće vrlo ra- dikalan, te kaže da glazbari ni upravitelji glazbe nijesu nikakvi robovi općinske uprave. Utok niječe kategorično sve razloge, koji su mogli općinu prisilit, da izda napadnutu odluku, a svađa sve na zloću“ hoteliera g. Odaka. Stoga se u utoku traži, da jednom prestane progonstvo sa strane opć. upravi-, teljstva i neka se napadnuta odluka ukine. Načelnik bi htio da nešto kaže, ali ustaje vijećnik Mitrović i hoće, da se nešto čita. Načelnik ga umiruje i veli: Da se može procijeniti prije pročitani utok i razloge, koji su općinsku upravu naveli na napadnutu odluku, potrebno je da se pročitaju i neki zapisnici učinjeni u općini ob ovom poslu. Čita se onda tužba Odakova. Opet ustaje vijeć. Mitrović i nešto pita, a za njim i vijeć. Orepić traži, da bi se pročitao i ne- kakav cdgovor na ovu tužbu. Načelnik ih umiruje. Neka se ustrpe, on će dati pročitati sve, što se na stvar odnosi. Bit će dokazano sve, što žele. U interesu je opć. uprave, vijeća i javnosti da se sve zna i na vidjelo iznese. A i on bi rada da se ovi ,disgusti“ više svrše, kad su i onako nepotrebni. Mi- trović i Orepić se umiruju. Čitaju se dalje prilozi k tužbi Odakovcj. To su izjave go- stiju hotela Odakova. Ima ih svakojakih i u raznim jezicima, a svi se izražavaju vrlo nepovoljno o muzici, koja im smeta. Proči- tan je i zapisnik učinjen na općini, kad je osobno pristupio g. Odak i naveo tri pu- tnika, koji su mu u hotel došli, a još istog dana pobjegli radi nesnosne muzike, te po- novio svoju tužbu. I u ovoj tužbi je pono- vno naveo da je uzalud činio razne ponude upraviteljima glazbe, ovi ih nijesu prihvatili nego su rekli, da ovo sve "čine samo za despet općini i da je rovinaju. Nastavlja se dalje čitanjem (Orepić opet ustaje i hoće da nalaže, da se nešto drugo čita. Načelnik energično prosvjeduje na ovo nepotrebno i nedolično uplitanje. On je tu da vodi ras- pravu, niko drugi nema da se u to pača. Orepić sjeda) izjava učinjenih na zapisniku od upravitelja glazbe, izvještaj opć. redar- stvenog povjerenika, koji je konstatovao istinitost svih u tužbi navedenih činjenica i uvjerio se o vjerodostojnosti pismeno izra- ženih tužaba sa strane gostiju od hotela , te njegovo mnijenje, kako da se zlu doskoči. Iza toga pročitana je i napadnuta odluka opć. upraviteljstva, kojom se maređuje, da Gundulićeva glazba ima vježbati samo u određene satove i pri zatvorenim prozorima. Iza nje pročitane su prijave redara o pre- kršenju te naredbe. Načelnik kaže, da su općinski upravi- telji u ovoj neugodnoj prepirci iskali da posredujućim načinom postupaju. Nakon toliko tužaba moralo se nešto učiniti. Istina utočnici ne će biti zadovoljni, ali i Odak je nezadovoljan. Učinilo se ono, što se mo- ralo strogim obzirom na zakonske propise. (Mitrović ustaje i pita nešto. Odgovara mu se. Načelnik upozoruje, da nije vrijeme za razgovore). Liepopili cijeni, da bi se u svezi sovim imao pročitati i drugi jedan utok, da stvar tako otiđe jedna s drugom. Načel- nik nakon odmora ne protivi se, premda utok proti udarenoj globi radi prekršene naredbe ne spada na kompetenciju vijeća nego na kot. poglavarstvo. Pročitan je i taj utok. Ustaje tada Dum Antun Liepopili i kaže, kad je vidio i razumio sve, što je bilo u vijeću izneseno, nahodi, da je općin- ska uprava u ovom _ poslu posve redovito postupala. Priznaje, da će ispočetka g. Odak bit imao sto tisuć razloga, da se potuži na muziku ,Gundulićevu“, jer nije bila uređena ali sada je drukčije. On pak izrazuje svoju žalosi, da se uopće ova glazba i ustanovila jer nepotrebita, ali sada kad je toliki trošak učinjen za nju, valja ju uzdržat i trpjet, a cijeni, po mogućnosti i doći joj u susret. On predlaže na svrsi neka se preko podne- senih utoka pređe na dnevni red a odluka opć. upraviteljstva neka ostane i nadalje u kreposti. Načelnik ponovno ugozoruje, da se radilo po propisima i želi da se ova ras- prava konačno svrši u miru. Stavlja se na glasovanje predlog Liepopilia, koji je jedno- glasno prihvaćen. Nastavak sjednice. Načelnik skida 8. točku s dnevnoga reda. Povišena je plaća jednom općinskom činovniku. Odobreno je da se u općinskom grobištn na Boninovu proda jedno zemljište za nadgrobni spome- nik. K molbi društva za promicanje interesa Dubrovnika za pripomoć bila je kao prešna pridružena i druga molba istog društva, što nije bila na dnevnom redu, kojom se pozi- valo općinu, uputi korake neka da Dubrovnik bude zakonito proglašen Liječilištem (Cou- rortom), e da bi se tako od stranaca mogla pobirati stanovita taksa, koja bi išla &amo za poljepšavanje grada. Iza kratke rasprave bila su jednoglasno pri hvaćena dva predloga 1. da se društvu za promicanje interesi Du- brovnika glasuje potpora od 500 kruna za sada; 2. da općinska uprava ima uputiti potrebite korake, da Dubrovnik bude pro- glašen Liječilištem. Konačno riješene su još neke neznetne stvarce. Općinski zaključni računi za go- dinu 1906. — Općinski zaključni računi pokazuju prihod sa 345.310 K 59 h., a ras- hod sa 341.132 K 65 h. Pretičak na kraju godine računajući i onaj od prošlih godina, iskazan je sa 34.571 K 78 h. K tomu treba dodati pretičak u državnim obveznicama od 21.700 K, 1000 K položenu, kao jamčevinu radi zapisa pok. Iva Čingrije i u vrijedno- snim papirima 15.861 K 18 h. — Kad se od gornjeg prihoda i rashoda dignu stavke, koje se ne mogu smatrati kao pravi prihodi niti rashodi, taj je prihod 267.334 K 07 h., a rashod 277.124 K 60 h. koji kad se sravne sa rashodom i prihodom predračuna proiz- lazi da se potrošilo više 33.755 K 18 hk; a pobralo 23.964 K 65 h. Potrošilo se više u stav- kama uprava, siromaštvo (4.652 K 20 h.), nauk(3.672 K 60 h), gradnje (18.823 K 20 h), povjereni djelokrug i razni izdaci, a prište- dilo u stavkama imovina i sigurnost. Povratni obroci dugova uplaćeni su kako je bilo u predračunu. Tako izvorni dug Bla- gom Djelu od 360.000 K smanjen je na K 288.706:04; prvi javni dug od K 280.000 u obveznicam smanjen je na K 226.000; drugi javni dug od K 200.000 u obveznicam smanjen je na K 168.000.... Ukupno se povratilo ove godine K 22.685:72 duga, a ostaje ga još K 744.029:42. I ne će da se opameti. — Lekcija koju je prošle godine primio g. A. R....... kad je ono nepromišljeno uvrijedio Sokolaše, nije mu skratila njegov odviše dugački je- zik U nedjelju po podne kad je prolazio sprovod jednog poštarskog činovnika mimo kafanu ,Marittimo“, neko od čeljadi, koje je bila puna kafana, opazi kako činovnici, koji prate sprovod nijesu u monturi nego u crnu, na to spomenuti R......., koji se je također nalazio u kafani, razviče se na vas glas: ,Mi go visto gente salvadiga, ma come qua a Ragusa, no mai!“ Svi se u kafani u čudu pogledaše, a kad ga jedan od prisutnih upozori, da se tako neskladno ne smije izražati, počme se smeteno izgovarati, kao da tebože ne vrijeđa, na što ga svi prisutni zamuknuše. Da se ne bi promislilo da možda nije baš ovako rekao, ili da smo što uveličali ili iskrivili, navađamo od pri- sutnih ove svjedoke: Ivo Pijevac, Stijepo Vučetić, Miho Marassi, Emanuel Mileta, Baldo Batinić, Lujo Suhor, Kristo Laptalo i Miho Zuanić, a ustreba li ima ih još. Bilo bi vrijeme da g. R....... skrati svoj jezik, a ako mu je u krvi da se ne/može proći bez vrijeđanja, neka ne zalazi među ljude, ili neka bježi iz ovoga grada, gdje je za njega gente salvadiga“. Za novačenje u g. 1908. — Svi mladići rođeni god. 1886., 1886. i 1887., koji su dojduće godine 1908. dužni doći k stavnji, treba da se dojdućeg mjeseca no- vembra prijave u općinskom uredu. U inspekciji. — Jučer i prekjučer progledao je kotarski liječnik Dr. Wendzi- lović nautičku školu i gimnaziju zbog očne bolesti Trachoma. Kako nam javljaju, ova se pogubna bolest u dubrovačkom okružju sve više širi. Trebalo bi se ozbiljno latiti posla, da joj se stane na put. U drugim Bictnim zemljama vlasti se za to brinu. 283 a RSK 4