Vodvaška. Gospođa Neuratterova zanima se
mnogo za naše narodne vezove, koje vrlo
dobro poznaje, pa je naumila da na svom
putovanju sakupi eventualno jednu kolekciju
narodnog veziva, koju će moći upotrebiti za
ovogodišnju izložbu, koju priređuje gospe-
jinski klub u Pragu. Preporučamo stoga
našim ženskinjama, ako hoće da njihove rad-
nje, osobito narodne, dođu na ovu izložbu,
neka sada zgodu ne propuste, da se sa gos-
spođom Neuratterovom o tom sporazume.

Sjednica općinskoga vijeća bila je
sinoć. Sjednici je pristupilo 27 vijećnika.
Upada u oči veliki broj ,pravaša“ opozicije,
njih desetak cijelih.

Najprije su pročitani konačni računi za
god. 1906. i računi pojedinih zakiada, kojima
općina upravlja, te kako stoje bez rasprave
jednoglasno bijahu prihvaćeni. Jednoglasno
je iza toga prihvaćena neka neznatna prei-
naka u zakladnom pismu za ispitivanje du-
brovačke prošlosti. U odbor gospođa za di-
jeljenje kruha iz Amerlingove zaklade bile
su izabrane ove gospođe: Perović Marija,
Papi Marija, Jakša Marija, Gjivić Marija.
Odobrilo je vijeće, da se preudese podofi-
cirski stanovi u Domobranskoj vojarni u
Gružu, koje su podoficiri radi istrošenosti
bili napustili, a vojnička uprava za njih od-
bijala odnosnu najamninu. Prihvaćen je i
trebovnik te radnje popravka, koja iziskuje
K 3.900 troška. Jednoglasno su također
odobrene pogodbe za pobiranje općinskih
odredbina na klanje živoga za potrošak grada
i predgrađa u iznosu od K 8002 (590 K
manje nego lani) i jednaka pogodba za po-
trošak Gruža i Lapada u iznosu od K 1601.

Jedan utok — zanimiva izjava. Kod 7.
točke dnevnog reda ,Utok Hrv. pjevačkog
društva Gundulić proti odluci općinskog
upraviteljstva od 21. 9. t. g. br. 3847“ na-
stalo je neko živahnije raspoloženje. Pročitan
je najprije spomenuti utok potpisan od vijeć.
Mitrovića i vijeć. Orepića, u kojem se veli,
da je napadnuta općinska odluka mogla stati
u vremena inkvizicije, ali da u današnje
doba nije pristojna. Utok je uopće vrlo ra-
dikalan, te kaže da glazbari ni upravitelji
glazbe nijesu nikakvi robovi općinske uprave.
Utok niječe kategorično sve razloge, koji
su mogli općinu prisilit, da izda napadnutu
odluku, a svađa sve na zloću“ hoteliera g.
Odaka. Stoga se u utoku traži, da jednom

prestane progonstvo sa strane opć. upravi-,

teljstva i neka se napadnuta odluka ukine.
Načelnik bi htio da nešto kaže, ali ustaje
vijećnik Mitrović i hoće, da se nešto čita.
Načelnik ga umiruje i veli: Da se može
procijeniti prije pročitani utok i razloge,
koji su općinsku upravu naveli na napadnutu
odluku, potrebno je da se pročitaju i neki
zapisnici učinjeni u općini ob ovom poslu.
Čita se onda tužba Odakova. Opet ustaje
vijeć. Mitrović i nešto pita, a za njim i
vijeć. Orepić traži, da bi se pročitao i ne-
kakav cdgovor na ovu tužbu. Načelnik ih
umiruje. Neka se ustrpe, on će dati pročitati
sve, što se na stvar odnosi. Bit će dokazano
sve, što žele. U interesu je opć. uprave,
vijeća i javnosti da se sve zna i na vidjelo
iznese. A i on bi rada da se ovi ,disgusti“
više svrše, kad su i onako nepotrebni. Mi-
trović i Orepić se umiruju. Čitaju se dalje
prilozi k tužbi Odakovcj. To su izjave go-
stiju hotela Odakova. Ima ih svakojakih i
u raznim jezicima, a svi se izražavaju vrlo
nepovoljno o muzici, koja im smeta. Proči-
tan je i zapisnik učinjen na općini, kad je

osobno pristupio g. Odak i naveo tri pu-
tnika, koji su mu u hotel došli, a još istog
dana pobjegli radi nesnosne muzike, te po-
novio svoju tužbu. I u ovoj tužbi je pono-
vno naveo da je uzalud činio razne ponude
upraviteljima glazbe, ovi ih nijesu prihvatili
nego su rekli, da ovo sve "čine samo za
despet općini i da je rovinaju. Nastavlja se
dalje čitanjem (Orepić opet ustaje i hoće da
nalaže, da se nešto drugo čita. Načelnik
energično prosvjeduje na ovo nepotrebno i
nedolično uplitanje. On je tu da vodi ras-
pravu, niko drugi nema da se u to pača.
Orepić sjeda) izjava učinjenih na zapisniku
od upravitelja glazbe, izvještaj opć. redar-
stvenog povjerenika, koji je konstatovao
istinitost svih u tužbi navedenih činjenica i
uvjerio se o vjerodostojnosti pismeno izra-
ženih tužaba sa strane gostiju od hotela ,
te njegovo mnijenje, kako da se zlu doskoči.
Iza toga pročitana je i napadnuta odluka
opć. upraviteljstva, kojom se maređuje, da
Gundulićeva glazba ima vježbati samo u
određene satove i pri zatvorenim prozorima.
Iza nje pročitane su prijave redara o pre-
kršenju te naredbe.

Načelnik kaže, da su općinski upravi-
telji u ovoj neugodnoj prepirci iskali da
posredujućim načinom postupaju. Nakon
toliko tužaba moralo se nešto učiniti. Istina
utočnici ne će biti zadovoljni, ali i Odak
je nezadovoljan. Učinilo se ono, što se mo-
ralo strogim obzirom na zakonske propise.
(Mitrović ustaje i pita nešto. Odgovara mu
se. Načelnik upozoruje, da nije vrijeme za
razgovore). Liepopili cijeni, da bi se u svezi
sovim imao pročitati i drugi jedan utok,
da stvar tako otiđe jedna s drugom. Načel-
nik nakon odmora ne protivi se, premda
utok proti udarenoj globi radi prekršene
naredbe ne spada na kompetenciju vijeća
nego na kot. poglavarstvo. Pročitan je i taj
utok.

Ustaje tada Dum Antun Liepopili i
kaže, kad je vidio i razumio sve, što je
bilo u vijeću izneseno, nahodi, da je općin-
ska uprava u ovom _ poslu posve redovito
postupala. Priznaje, da će ispočetka g. Odak
bit imao sto tisuć razloga, da se potuži na
muziku ,Gundulićevu“, jer nije bila uređena
ali sada je drukčije. On pak izrazuje svoju
žalosi, da se uopće ova glazba i ustanovila
jer nepotrebita, ali sada kad je toliki trošak
učinjen za nju, valja ju uzdržat i trpjet,
a cijeni, po mogućnosti i doći joj u susret.

On predlaže na svrsi neka se preko podne-

senih utoka pređe na dnevni red a odluka
opć. upraviteljstva neka ostane i nadalje u
kreposti. Načelnik ponovno ugozoruje, da
se radilo po propisima i želi da se ova ras-
prava konačno svrši u miru. Stavlja se na
glasovanje predlog Liepopilia, koji je jedno-
glasno prihvaćen.

Nastavak sjednice. Načelnik skida 8.
točku s dnevnoga reda. Povišena je plaća
jednom općinskom činovniku. Odobreno je
da se u općinskom grobištn na Boninovu
proda jedno zemljište za nadgrobni spome-
nik. K molbi društva za promicanje interesa
Dubrovnika za pripomoć bila je kao prešna
pridružena i druga molba istog društva, što
nije bila na dnevnom redu, kojom se pozi-
valo općinu, uputi korake neka da Dubrovnik
bude zakonito proglašen Liječilištem (Cou-
rortom), e da bi se tako od stranaca mogla
pobirati stanovita taksa, koja bi išla &amo
za poljepšavanje grada. Iza kratke rasprave
bila su jednoglasno pri hvaćena dva predloga

1. da se društvu za promicanje interesi Du-
brovnika glasuje potpora od 500 kruna za
sada; 2. da općinska uprava ima uputiti
potrebite korake, da Dubrovnik bude pro-
glašen Liječilištem. Konačno riješene su još
neke neznetne stvarce.

Općinski zaključni računi za go-
dinu 1906. — Općinski zaključni računi
pokazuju prihod sa 345.310 K 59 h., a ras-
hod sa 341.132 K 65 h. Pretičak na kraju
godine računajući i onaj od prošlih godina,
iskazan je sa 34.571 K 78 h. K tomu treba
dodati pretičak u državnim obveznicama od
21.700 K, 1000 K položenu, kao jamčevinu
radi zapisa pok. Iva Čingrije i u vrijedno-
snim papirima 15.861 K 18 h. — Kad se
od gornjeg prihoda i rashoda dignu stavke,
koje se ne mogu smatrati kao pravi prihodi
niti rashodi, taj je prihod 267.334 K 07 h.,
a rashod 277.124 K 60 h. koji kad se sravne
sa rashodom i prihodom predračuna proiz-
lazi da se potrošilo više 33.755 K 18 hk; a
pobralo 23.964 K 65 h. Potrošilo se više u stav-
kama uprava, siromaštvo (4.652 K 20 h.),
nauk(3.672 K 60 h), gradnje (18.823 K 20 h),
povjereni djelokrug i razni izdaci, a prište-
dilo u stavkama imovina i sigurnost.

Povratni obroci dugova uplaćeni su kako
je bilo u predračunu. Tako izvorni dug Bla-
gom Djelu od 360.000 K smanjen je na
K 288.706:04; prvi javni dug od K 280.000
u obveznicam smanjen je na K 226.000;
drugi javni dug od K 200.000 u obveznicam
smanjen je na K 168.000.... Ukupno se
povratilo ove godine K 22.685:72 duga, a
ostaje ga još K 744.029:42.

I ne će da se opameti. — Lekcija
koju je prošle godine primio g. A. R.......
kad je ono nepromišljeno uvrijedio Sokolaše,
nije mu skratila njegov odviše dugački je-
zik U nedjelju po podne kad je prolazio
sprovod jednog poštarskog činovnika mimo
kafanu ,Marittimo“, neko od čeljadi, koje
je bila puna kafana, opazi kako činovnici,
koji prate sprovod nijesu u monturi nego
u crnu, na to spomenuti R......., koji se je
također nalazio u kafani, razviče se na vas
glas: ,Mi go visto gente salvadiga, ma
come qua a Ragusa, no mai!“ Svi se u
kafani u čudu pogledaše, a kad ga jedan od
prisutnih upozori, da se tako neskladno ne
smije izražati, počme se smeteno izgovarati,
kao da tebože ne vrijeđa, na što ga svi
prisutni zamuknuše. Da se ne bi promislilo
da možda nije baš ovako rekao, ili da smo
što uveličali ili iskrivili, navađamo od pri-
sutnih ove svjedoke: Ivo Pijevac, Stijepo
Vučetić, Miho Marassi, Emanuel Mileta,
Baldo Batinić, Lujo Suhor, Kristo Laptalo
i Miho Zuanić, a ustreba li ima ih još.

Bilo bi vrijeme da g. R....... skrati svoj
jezik, a ako mu je u krvi da se ne/može proći
bez vrijeđanja, neka ne zalazi među ljude,
ili neka bježi iz ovoga grada, gdje je za
njega gente salvadiga“.

Za novačenje u g. 1908. — Svi
mladići rođeni god. 1886., 1886. i 1887.,
koji su dojduće godine 1908. dužni doći
k stavnji, treba da se dojdućeg mjeseca no-
vembra prijave u općinskom uredu.

U inspekciji. — Jučer i prekjučer
progledao je kotarski liječnik Dr. Wendzi-
lović nautičku školu i gimnaziju zbog očne
bolesti Trachoma. Kako nam javljaju, ova
se pogubna bolest u dubrovačkom okružju
sve više širi. Trebalo bi se ozbiljno latiti
posla, da joj se stane na put. U drugim
Bictnim zemljama vlasti se za to brinu.

283

a

RSK

4