uzela obvezu, da će taj spoj uspostaviti prihvativši stari projekt ogulinske željeznice, te će tu prugu izgraditi do god. 1911“. Bečki ,,Finanzielles Tagblatt“ vrlo nepe- voljno sudi o ovoj željeznici. Po njegovom mnijenju samo velika transversalna balkan- ska željeznica Spljet-Sofija mogla bi učiniti Dalmaciju jakim kulturnim središtem i trgo- vačkom metropolom za cijeli zapadni Balkan. Projektirana željeznica preko Like da će biti za Dalmaciju od male koristi, a za Austriju od nikakve. Za riješenje jezičnog pitanja. Na poziv g. dvorskog savjetnika Ton- čića, da klubovi stranaka zastupanih u dal- matinskom saboru naznače pouzdanike, ko- jima će vlada priopćiti prije izmaka ove godine temeljna načela, koja imaju biti pri- mijenjena pri uređenju jezičnog pitanja, odazvaše se klubovi i naznačiše slijedeće pouzdanike : Hrvatska stranka č. zast. Mi- lića, srpska stranka č. zast. Simića, stranka prava č. zast. Prodana, talijanska č. zast. Dra. Ziliotta i Dra. Krekicha. Iz hrvatske stranke. Iza istupa trojice iz kluba ,,Hrvatske Stranke“ bio je prihvaćen ovaj zaključak : Pošto list ,Naše Jedinstvo“ često ističe, da pripada Hrvatskoj stranci, s toga klub izja- vljuje, da niti klub niti pojedini članovi nje- govi ne stoje u nikakvom odnošaju sa tim listom. Raspravljalo se također i o sazivu skup- štine Hrvatske stranke. Korčulanska plovidba. Pišu iz Korčule: Korčulanska plovidba nabavila je u Engleškoj drugi parobrod i tim će omogućit i preuzet poštarsku službu između Korčule-Račišća-Prigradice, te Kor- čule-Kučišća-Orebića uslijed ugovora društva sa poštarskom upravom. Parobrod je dosta velik, vrlo lijep i sasvim udoban. Namještaj mu je gospodski, a ima dovoljno mjesta da se na njemu pri ružnom vremenu zakloni udobno preko stotine osoba. Parnom stroju najnovijeg sistema pridružen je i stroj za električnu rasvjetu. Narodnosni sporazum za Istru. Ovih zadnjih dana vijećao je saborski odbor za izbornu reformu i za narodnosni sporazum u Istri. Vijećenja su trajala više dana, nu potanje se o njima ne zna. Već na 10. o. mj. imali su biti stvoreni odluču- jući zaključci, nu do toga nije došlo, te su vijećanja momentano odgođena. Ne zna se uopće da li će doći do konačnog rezultata kroz ovo malo dana, što je još istarski sa- bor na okupu. Regbi da ima dobre volje s jedne i druge strane, što se vidi iz mir- noće, kojom se cijela ova acija vodi, pa bi bilo poželjeti da do sporazuma dođe. Školski štrajk u Blatu? Brzojavljaju ,Narodnom L.“ iz Blata na otoku Korčuli, u ponedjenik: Kod muške škole mjesto šest imamo samo tri učiteljske sile. Pučanstvo je uzrujano. Prijeti opći štrajk školske djece, jer su roditelji ogorčeni, što djeca planduju. Potrebe dubrovačkog Kotara. Tijekom saborskog zasjedanja iznio je g. zast. Biankini mnoštvo interpelacija i predloga, koji rađe o potrebama dubrovač- kog izbornog kotara. Osim onih, koje smo spomenuli kroz redovita izvješća o saboru, danas nadopunjujemo još ovim : U sjednici XIII. dne 5. oktobra uz prije spomenuto interpelirao je i o lukobranu u Lopudu. Osim toga podnio je ova tri predloga: 1: da vlada što prije opskrbi pit- kom vodom sela Lumbardu, Račišće, Pupnat i Žrnovo općine korčulanske; 2. da vlada udijeli što obilatiju pripomoć za gradnju puta između grada Korčule i Račišća; 3. da vlada uvrsti u program za gospodarsko podignuće zemlje osnovanje uzornog škvara u Korčuli i pročišćenje stoljetnih kameno- loma u općini korčulanskoj. — U istoj sje- dnici kod posebne rasprave o predračunu pokrajinske zaklade zagovarao je da se u Mr- cinama ustanovi žandarska postaja. Mrcine su na granici hercegovačkoj, izložene ne- prestanom prolazu naroda i svakovrsnih sumnjivih osoba. I ove godine pokradeno je više dućana. Ova je postaja tim potrebitija, što je obližnja postaja na Grudi predaleko. Preporuča vladi da ovoj potrebi čim prije doskoči. — Potužio se također, kako selja- nima Vitaljine u Konavlima, koji posjeduju poluotok Puntadostro, gdje imadu svoje vinograde, nasade buhača, povrća itd., od nekoliko godina, ljeti u lipnju ili srpnju, za 20—30 dana vojnička vlast zabranjuje. dolaziti na vlastite zemlje, jer okolne tvrđave pucaju preko njih u nišan oštrim nabojima. Tako težaci gube dobar dio svoga ploda. Tuže se, dođe komisija, ali odštete ne pri- maju. Neka se vlada živo zauzme, da ove nepodopštine svrše. — U sjednici XIV. od 6. oktobra što življe preporučuje vladi, da bi došla u susret općini Kuni za dogradnju vrlo važne ceste iz Kune do obližnje luke. Crkvice. Velikim žrtvama one općine i dr- žavnom pripomoći u više godina, veliki dio te ceste je zgotovljen, ali nema vrijednosti dok ne bude potpuno dovršena. Još se mo- raju sagraditi blizu dva kilometra. U tu svrhu obratila se općina molbom na vladu. — Preporučuje još vladi i zemalj. odboru gradnju puta iz Korčule u Račišće, iz Kne- že u Pupnat, iz Banje u Žrnovo, iz Plata na more, pa združenje puta, koji vodi iz sre- dozemne ceste Konavala preko Pločica u Molunat, dovršenje i uređenje puta od Plo- čica preko Mikulića do Poljica, dovršenje puta od Mrcina preko Vodovađe do Debe- loga Brijega. Ne bi, veli, tako brzo svršio ovu letaniju, kad bi još htio nabrojiti sve puteve, koje bi trebalo graditi ili korjenito popraviti, osobito u mom izbornom kotaru, a primence u gornjoj strani Župe, na Mljetu i Lastovu. — lstiče onda kako je nužno da se čim prije urede vode u općini Kor- čula, gdje živih izvora nema. Za pronašašće žive vode u općini korčulanskoj, osobito u gradu, gdje ima podmorskih vrela, vlada bi imala upotrebiti svrdalj za krivelaciju ne- davno nabavljen. — Poluotok Pelješac obi- luje živim vrelima, ali nijesu uređena. Že- ljeti je dakle samo, da se vlada pri uređenju voda na Pelješcu odluči na gradnju potrebitih bunara ili gustijerna. — Željeti je također da svrne svoju pažnju i na nestašicu vode na otoku Lastovu gdje netom cvrčak po- čme cvrčati nestane vode, te ju oni otočani moraju poći tražiti do Orebića. — U savezu sa pitkim vodama spominje razuzdane i mrtve vode, koje toliko škode nanose. Preporuča što brže uređenje ili presušenje blata blizu izvora Rijeke Dubrovačke, koja toliko udi visi stanovnika obližnjih sela Prijevor, Rožat, Tinturija i Komolac, pak uređenje blata u selu Blatu na Mljetu, konačno pre- sušenje famoznih vodenih jama tik tvornice opeka u Župi i uređenje potoka u Platu. Ovom zgodom i g. zast. Dr. Pero Čingrija podupro je preporuku Biankinia glede pre- sušenja bara u Župi dubrovačkoj, prouzro- kovanih tvornicom opeka. Priznaje, da je vlada nešto učinila za liječenje malarije, kojom su one bare okužile prije zdravo pu- čanstvo; ali sada kad vlada hoće da razvije široku akciju, preporuča joj, da ono blato definitivno uredi. — Preporučio je vladi, da riješi bez otezanja i najpovoljnije molbu uljarske zadruge u Orašcu za potrebitu državnu pripomoć, tim više što je ovogo- dišnji rod maslina u onom kraju zdrav i lijep. — Odnosno svog predloga q uzornom škvaru i kamenolomima u Korčuli kazao je: Između najpopularnijih obrta u Dalma- ciji jest od starine brodograditeljstvo. Po svoj našoj obali cvali su škvari. Korčula je uvijek u tom obrtu nosila barjak, još iz rimskog doba. I jaka mletačka Republika gradila je na Korčuli najveće svoje ubojne gjemije. Još od g. 1623. postoji na Korčuli Banka sv. Josipa za zaštitu brodograditelj- stva. Hoće li vlada zbilja da podigne eko- nomski Dalmaciju, mora podignuti čim prije i brodograditeljnu industriju. Stoga je stavio predlog, da vlada podigne uzorni škvar na Korčuli. Drugi dio predloga odnosi se na kamenarsku industriju, koja također od sta- rine cvate u općini Korčulanskoj. Nego te stoljetne kamenolome treba pročistiti i urediti ih tako, da se rađa bude mogla racijonalno obavljati. 'To je pitanje javne opće koristi. — Preporuča molbu sela Mr- cine, te važne tačke na granici Hercegovine, kojom pitaju potporu od vlade za uređenje svog pazara. Promicanju obrta i poljodjelstva mnogo doprinose i perijodični pazari. — Najživlje preporuča uspostavljenje parobro- darske sveze izmedu Neretve, Trpnja, Cr- kvica, Drača i Malog Stona u vezi sa opsto- jećom prugom Ston Veliki, Šipan, Slano, Gruž i obratno. — Nužno je također usta- noviti poštarski uređ u Sugjurgju na otoku Šipanu, pristajanjem parobroda pruge Gruž- Ston. — Lopud treba brzojavni ured i oda- vna ga pita, te bi vlada imala uslišati ta pravednu želju. Tako je zastupnik našeg izbornog ko- tara časno izvršio svoju dužnost iznijevši vladi pred oči najpreče potrebe svoga ko- tara, a na njoj je sada da i ona izvrši svoju. Gradska kronika. Lične vijesti. Ovih dana bio je u Dubrovniku na običnom putovanju zdra- stveni izvjestitelj, namj. savjetnik Dr. Gji- vanović. — Upravitelj poštarskog i brzo- javnog ureda g. K. pl. Ghetaldi povratio se s dopusta i preuzeo ured. Promaknuti. — Naši sugrađani, gg. profesori Vid Vuletić-Vukasović na ženskom preparandiju u Dubrovniku i Stjepan Zaka- rija na muškom preparandiju u Arbanasima, bili sa promaknuti u VIII. razred čina; ta- kođer g. Vlaho Turčinović, kancelista kod namjesništva, imenovan je kotarskim tajni- kom. + Frano Forchtgott, c. k. viši po-' štarski oficijal preminuo je na 12. o. m. Bio je iako vrijedan činovnik, dobro i po- šteno čeljade! Pokoj mu duši! G.đa Neuratterova Maruša Pavle poznata češka spisateljica i folkloristica iz Praga nalazi se ovih dana na putovanju kroz Dubrovnika sa svojim suprugom Der