God. XVI.
U DUBROVNIKU, 23. listopada 1907.
, Broi 85.
A REPE LEM
Cijena je listu unaprijeda: za Dubrovnik i za Austro-Ugarsku na godinu 10 K. Za ino-
somstvo 10 ,K i poštarski troškovi. Ko ne vrati list. kad mu gostplato a mine, smatra se
predbrojen i za došasto polugodište. ei
Izdavatelj i odgovorni urednik Dr. Ivo DeGiulli.
Štamparija DeGiulli i dr.
Srpski radikalizam.
Narodnoj politici pojavio se od neko
doba neprijatelj u srpskom radikalizmu.
Istina je, da ovaj ne će naškoditi onoliko,
koliko se začetnici ovog pokreta nadaju. On
nalazi među samim Srbima otpora, koji po-
kazuje, kako je naš narod u svojoj većini
zreo za samostalan uprav narodni rad. Ali
prezrijeti neprijatelja ne smijemo, jer nas
prošlost i sadašnjost uči, da _je naša politička
i kulturna razrovanost jako zgodan teren za
svesrpstvo i svehrvatstvo. Pod izlikom udru-
ženja razdijeljenih udova narodnih šire se
take teorije, koje svaki tuđinac može upo-
trebiti za svoje svrhe. Tako se Beč služi
fanatizmom ,čistih“, Pešta srpstvom radi-
kalaca, da potkopaju koaliciju.
Jednim i drugim nedostaje shvaćanja
narodnosti — oni vide samo srpstvo i hr-
vatstvo, pa se prama specijalnom interesu
jedne ili druge strane i ravnaju. Tako su
radikali u banovini istupili iz koalicije zbog
srpskog patriarhe. Mijogim će se taj uzrok
činiti smiješan, ali ko se udube u shvaćanje
radikalaca, vidi, da nema ništa prirodnije
od toga. patriarhe to je napose
srpsko pitanje, i to ne baš neznatno, kad
se promisli da je patriarha na čelu uprave
srpsko-erkovnih dobara i srpske crkvene
autonomije. Kako pak radikali shvaćaju srp-
stvo u uskom plemensko religijoznom zna-
čenju, za njih je ta autonomija mnogo preča
od političke autonomije Hrvatske i Slavonije,
koju koalicija brani.
Pitanje
Srpski radikali u banovini dosljedni su
dakle sami sebi, kad Hrvatsku žrtvuju Mad-
žarima, samo da dobiju za patriarhu čovjeka
svoga srca. Slična sebična politika osveti se
doista kasnije začetnicima njezinim, ali na
to oni ne misle, niti mogu misliti, njih je
srpstvo okupilo tako, da ne vidi drugo oko
sebe, oni nemadu kada da vide budućnost
te se sjete, kako je Branković u svoje mlado
doba bio veliki radikal, a kako je svršio
kao vjeran sluga dobrog gospod»ra.
Tako radi organizova na srpska radikalna
stranka u banovini, a tako rade i raspršani srp-
ski radikali po krajevima, gdje još nijesu ure-
đeni u stranku, već su se povrstali u re-
: dove drugih stranaka. Ove ih na žalost trpe
u pogriješenoj misli, da Srbi, gdjegod je
koji, imadu biti skupa na obranu srpstva,
ali tim postizavaju samo to, da stranke po-
staju nesposobne za svaku akciju. Kad bi
se Hrvati bili držali toga, onda bi još bila
bijesnila među njima i Srbima bratoubilačka
borba. Oni su žrtvovali Hrvate, koji nijesu
htjeli da čuju za Srbe, ideji sloge; toj ideji
mogli bi i Srbi žrtvovati svoje n. 'ikale.
Željeznički spoj Dalmacije. .
Kako druge novine javljaju dalmatinski
odbor poslao je ministru predsjedniku ba-
runu Becku jednu brzojavku, u kojoj se
izjavljuje, da je sa ugodnim iznenađenjem
primio vijest, prema kojoj je zajamčeno toli
potrebno željezničko pripojenje Dalmacije sa
Monarhijom. Odbor se zato zahvaljuje.
Neka nam bude slobodno .ovdje
da za sretno riješeno željezničko
napo-
menuti,
pitanja Dalmacije najmanje je zaslužan ba-
run Beck. U prvom redu sretnom politikom
koju su dalmatinski rodoljubi poduzeli sa
onima u banovini na veliko nezadovoljstvo
Beča i sljedbenika njegove politike, barun
Beck je samo u stisci okolnosti bio prisiljen
da urgira i traži od ugarske vlade pristanak
na taj spoj. To su međutim tražile i ,veće
državne potrebe“, a naoseb strategija, a da
ne spominjemo, da je vlada austrijska rije-
šenjem željezničkog pitanja učinila jednu
dužnost. prema «samoj, sebi. . koju. _je. već
davno morala izvršiti. "Toliko na hvalospjeve,
kao da je barun Beck iz prevelike , ljubavi“
za Dalmaciju konačno kraju priveo pitanje
željezničkog spoja Dalmacije.
Uz ovo treba spomenuti i činjenicu, da
sveza željeznička sa Dalmacijom nije zajam-
čena nagodbenim zakonom, već posebnim
dogovorom između Ugarske i Austrije. Taj
dogovor sastoji, rek bi, u jednoj protoko-
larnoj izjavi, koja može vrijediti i ne vrije-
diti, prama okolnostima i volji ministara,
koji će kroz ne dugo, kako se čini, naslije-
diti Becka i Wekerlea. Treba pak upozoriti
i na izjavu Wekerlea, koji je kazao u za-
jedničkom saboru, da se ugarska vlada oba-
vezala graditi ovu željeznicu, ali da je ta
obaveza uslovna, naime da vrijedi samo
onda, ako Hrvatska pomogne izgradnju sa
svojim sredstvima iz investicijonalne kra-
jiške zaklade. Nije kazao u kolikom razmjeru
bi ta pripomoć Hrvatske imala biti. Ovo nije
dakle posve na čistu.T'u Madžari mogu naći na-
čina da se izvuku, a za to je dosta da po-
stave neprihvatljive i nemoguće zahtjeve.
Da budeš veliki pesimista u ovom pi-
tanju dosta je sjetit se povjesti pitanja že-
ljezničke pruge Aržano-Bugojno. Ona je
nedvoumnim zakonom zajamčena, a gdje je
i kad će doći?
Zadružni savez.
Dne 17. 0. mj. bila je u Spljetu sjed-
nica zadružnog saveza dalmatinskih zadruga,
na kojoj je bio imenovan poslovođom gosp.
Ivo Antičević, općinski tajnik i blagajnik u
Omišu, u nas dobro poznati radenik na za-
družnom polju, koji će nadamo se kao vri-
jedan i upućen potpuno odgovoriti zadaći,
1 in ima u rukovođenju. našega saveza.
Do sada se je u savez prijavilo 46 za-
IZLAZI SVAKE SRIJEDE I SUBOTE
POJEDINI BROJ 10 PARA
Pretplata i oglasi šalju se upravi, a dopisi uredništvu lista. Za izjave, priopćena, zahvale
plaća se 40 para po retku, a sa oglase 30 para. Oglasi, koji se više puta štampaju, po po
godbi uz razmjeran popust. Nefrankirana pisma ne primaju se.
druga, a još ih je preko 20 u izgledu, tako
da će novom godinom 1908. savez imati
dovoljan broj, a da po zakonu ima pravo na
posebnu reviziju.
U istoj sjednici prihvaćen je poslovnik,
opredjeljena je visina kamata, na uloške
412%, a na zajmove 5%, uvjeti sasma
povoljni prema današnjoj skupoći novca.
Savez raspolaže već sa jedan milijun kruna
iz ukupnih pretičaka pojedinih zadruga, koje
su po pravilniku obvezane polagati ih kod
saveza. Osim toga na raspoloženju je saveza
200—300 tisuća iz zemaljske zaklade sa
3% i uplaćeni poslovni djelovi.
Govorilo se i o poljodjelskoj poslovnici,
koja bi se imala zasnovati u Spljetu, a za
koju je ministarstvo obećalo 9000 kruna
godišnje pripomoći. Prama razvitku 1ada i
broju družinara, bit će od potrebe pokrenuti
zadružno glasilo. Ovo će se baviti isključivo
poslovima, koji zasjecaju u gospodarska pi-
tanja u djelokrugu zadrugarstva
Ovo izvješće neka služi za odgovor
onim afaristima u Dalmaciji, koji slave Lju-
bljanske svezu, & napadaja, nesretnici, do-
maći savez, koji je tek u život stupio. Nema
sumnje, da će sve naše zadruge, koje čvr-
sto za grlo ne drži Ljubljanska sveza, pri-
stupiti domaćem savezu, u kojega naravno
i više pouzdanja i više koristi svak će
imati, nego ili kod vanjskih.
Industrijalna škola u Spljetu.
Početkom školske godine 1907.-1908.
otvorila se u Spljetu obrtna strukovna škola
za usavršenje radnika i naučnika, koja je
organizovana tako, da će s vremenom biti
podignuta do potpune industrijalne škole.
Već se osim strukovnog risanja, predaje
matematika, poslovni stil, tehnologija bro-
dograditeljstva, a pridodat je i čipkarski
tečaj. Do sada se upisalo u ovu školu preko
350 učenika i učenica. Na čelu je školi di-
rektor inžinir Kamilo 'Tončić.
Kakvi su prema nama.
Iz Beča javljaju, da je burzovna ko-
mora zaključila, da ne će preporučiti kvo-
tiranije dalmatinskog zajma, pošto obveznice
nijesu sastavljene u — njemačkom jeziku.
Znali smo i prije za raspoloženje beč-
kih čifuta prema Dalmaciji. Sjetimo se pa-
robrodarskog pitanja, Lloyda itd. Stoga nas
ova vijest ne iznenađuje. Čekamo samo, da
naša dobra vlada uvaži preporuku njihovu.
Most preko Krke.
Javlja ,Smotra dalm.“ : Ministarstveni
savjetnik vitez pl. Weber, kojega je Mini-
starstvo unutrašnjih posala poslalo u Dal
maciju, vijećao je s vlastima i zanima-
nicima o mjestu, gdje bi se imao sagraditi
veliki most preko Krke kod Skradina, koji -
također spada u vladin program za unapre-
đenje ekonomskih prilika Dalmacije. Bilo je
NARODNA REPUBLIKA Hitvi T$tA
NAUČNA BIBLIOTEKA, DUGE:
..
PA
440