zaključeno, u dogovoru sa svima, koji su u vijećanju sudjelovali, da se nastoji, kako bi se na tom mjestu glasovitom sa prirodnih ljepota, sagradio kameni most, koji bi sa svo- jim arhitektonskim katakterom upriličenim okolici, služio kao trajna uspomena vladine akcije već započete za boljitak Dalmacije. (') Most bi se morao postaviti na mjesto, gdje se sada nalazi brodarica, koja nipošto ne odgovara današnjim prilikama, a morao bi tako visok biti, da ne bi smetao saobraćaju parnih lađa put vodovoda Krke, koji se na- lazi 5 km. na više. Pretečne radnje bi se mogle u godini 1908. pospješiti tako, da bi se temeljni kamen toga mosta mogao po- staviti još u jubilarnoj godini 1908. Nema više ,bosanskoga“ jezika. Naredba bosanske vlade od 14. o. mj. ustanovljuje, kako javljaju bosanske novine, da se službeni naziv bosanski“, koji se je do sada po Jagićevoj teoriji i obrazloženju rabio, imade sasvim zabaciti, a u uredovnom saobraćaju i u školama ima se od sada upo- trebljavati samo naziv srpsko-hrvatski jezik. Nema dakle više bosanskog jezika. Mala šteta! Narodni biljeg. Medu najizdašnija vrela dohodaka za družbu sv. ,Cirila i Metoda“ u Istri, imao bi spadati narodni biljeg po 2 filira komad. Klub ,Čirilo-Metodski zidari“ u Zagrebu. kad je godine 1904. u prosincu stavio taj biljeg u promet, spajao je s njime i najljepše nade. Mislio, da će se svake godine raspa- čati bar 1,000.000 tih biljega. Mnogima je teško češće dati većn svotu, pa da se i takvima pruži prilika, da doprinašaju svoj obol za ,Družbu“ uveden je ,Narodni bi- ljeg“ po 2 filira. Uspjelo se slabo. Ako prebrojimo sve inteligentnije obr- tnike, građane, trgovce, učitelje, svećenike, činovnike javne i privatne, onda nam taj broj daleko nadmašuje okolnost, da se je 1,000.000 narodnih biljega raspačao jedva u dvije godine, te dolazimo do tako ža- losnoga rezultata, da svaki koji ima i malo patriotskih čustava, mora da se zastidi i ža- losna srca da gleda na takav nehaj veli- koga djela inteligentnijih slojeva našega na- roda, među kojima se nije moglo naći niti 40.000, da kupe svaki mjesec bar 1 komad po 2 filira. Ko pročita ove redke i ako ima u sebi malo ljubavi za domovinu, ako hrvatski osjeća, morat će se ganuti i koli sam, toli i druge nagovarati da kupuju i propagiraju narodni biljeg. Neka ne bude ni jednoga Hrvata i Hrvatice, koji ne bi na dopisima i listovima rabili narodm biljeg, trgovca koji ga ne bi lijepio na račune. Klub ,Girilo-Metodski zidari“ u Zagre- bu, već je češće molio i pozivao putem no- vina sve, koji bi bili voljni doprinijeti tu malu žrtvu za hrvatsku svijest istarskoga naroda i koji bi naime preuzeli brigu oko raspačavanja i propagiranja narodnog bilje- ga, da bi mu se javili. Mnogi ne ćute duž- nost za rad! Mnogi drže, da ispunjavaju svoje dužnosti spram domovini ako joj viču Živila“; Ko tako ne drži, neka se obrati na klub ,Girilo-Metodski zidari“ u Zagrebu, da mu pošalje narodni biljeg, kojega će raspa- čavati u svojoj okolini. Mali i ne naporan rad, koji će donijeti velike koristi Hrvatstvu. Naprijed dakle Hrvati i Hrvatice za našu Istru! Političke vijesti. Hrvati i nagodba. Kako je poznato klub Južnih Slavena u Beču odlučio je postupati u pitanju na- godbe složno sa hrvatskom delegacijom u zajedničkom saboru. Odaslanici kluba Južnih Slavena imali su u Budimpešti u četvrtak zajedničku kon- ferencu sa hrv. delegatima. na kojoj se je vijećalo o stanovištu prama nagodbi. Poslije podne u ,,Hotel Continentalu* bio je banket u čast jugoslavenskim zastupnicima iz Beča. . Izmijenjene su mnogobrojne zdravice. Pero Magdić pozdravio je goste, na što je Hribar odgovorio toplim riječima, izjaviv, da člano- vi jugoslavenskog kluba prate narodnu bor- bu Hrvata s toplom simpatijom, te da su uvijek spremni ne samo riječima već i dje- lima dokazati, da Hrvati u ovoj borbi ne stoje osamljeni. Medaković je također izre- kao zdravicu, a na njegove riječi odgovorili su Hribar i Tresić. Sa strane Banovaca govo- rili su grof Kulmer, Zagorac, D.r Dušan Popović i Supilo. Posljednji je izjavio, da neodvisna stranka ne slijedi više svoju sta- ru tradicionalnu politiku, nego da kapitulira pred onakovim principima, protiv kojih se je prije toga uvijek borila. Pod tim okol- nestima promijenila se i politika Hrvata. Mi Hrvati, rekao je Supilo, nalazimo se pred velikom borbom. Nama pruža veliku mo- ralnu potpora, kad vidimo, koju ljubav pre- ma nama goje naša braća i da zato nije- smo osamljeni. Mi ne popuštamo u svetom pitanju naših narodnih prava i naša pobjeda dovest će do ojačanja i našu susjednu braću. Hribar i Rybarž govorili su slovenski. Na svršetak dinera došao je i narodnostni zas- tapnik Milan Hodža. Izjavio je, da je došao pozdraviti jugoslavenske zastupnike. Naši zastupnici otputovaše po podne natrag u Beč. Svrha dolaska bijaše, da oso- bno steku potpunu informaciju glede po- stupka spram nagodbe, da ne bi možda ošte- tili one interese, koji se tiču banovaca. U tom razgovoru dobili su jedni i drugi uti- sak, da im se nazori o bitnim točkama pot- punoma pokrivaju. No članovi jugoslaven- skog kluba nijesu mogli zauzeti još nika- kovo konačno stanovište, jer se sam klub još nije mogao baviti nagodbenim osnovama. U penedjenik u večer imao je o toj stvari jugoslavenski klub konferenciju, gdje se imalo odlučiti, da li će zastupnici opet doći u Budimpeštu ili će klub hrvatsko-srp- ske koalicije kao za revanche poslati iza- slanstvo u Beč. - Do sada nam nije poznato, što je klub zaključio, ali već ova sretna misao, da Hr- vati u ovakovim časovima zajednički i složno postupaju bez obzira na državne granice udarene dualizmom, mofa svakoga patriotu da obraduje. Složno je riječkom resolucijom hrvatsko pitanje bilo u svijet izneseno, složno mora da se i riješi. Hrv. delegacija u Pešti. Radi toga, što su Madžari usprkos parlamentarne skladnosti desavouirali jednog člana kandidata hrv. srp. koalicije u finan- cijski odbor, te izabrali Drohobeczkoga, svi Hrvati članovi raznih odbora zahvalili su se na svojim častima, isti hrvatski bilješ- nik D.r Dušan Popović zahvalio se wa tom mjestu. Madžari su se počeli ispričavati i hoće ponovno da biraju Hrvate u odbore. D.r Franko Potočnjak imao je biti is- ključen iz koalicije radi njegova nedostojna postupanja. "Tome je on sam predusreo, te je pisao pismo predsjedniku Medakoviću, u kome javlja da je spravan položiti svoj mandat na zajedničkom saboru. Hrv. dele- gacija za njime ne žali. Do sada nijesu još imali prigode dele- gati, da istupe u zajedničkom saboru. Ni kuća se još nije potpuno konstituirala. Ipak da se zadovolji nestrpljivoj javnosti i da se stane na put klevetanju, upotrebila .je de- legacija priliku, te pod formom interpelacija koju je u njezino ime podnio Dr. Mažara- nić i lijepo obrazložio, svoje načelno stano- vište spram Wekerle-Rakodezayeve vlade kao i razlog svoga povratka u' Budimpeštu. Očekuje se što će Wekerle odgovoriti na ovu interpelaciju. Upravo u ono vrijeme bio je u Budimpešti i Rakodezay, da bude Wekerleu na ruku u hrvatskom pitanju, što ga toliko mori. Čini se da mu je Rakodezay stavio na raspolaganje svoju glavu, ako je potreba, za mirno riješenje madžarsko-hrvat- skog spora. Grof Rudolf Normann, koji je bio kao virilist otposlan od hrvatskog sabora u za- jednički, položio je mandat, jer će pridržati onaj za magnatsku kuću. Pokret u Bosni i Hercegovini. Javljaju iz Banjaluke, da je izvršni odbor opozicionalaca zaključio slijedećeg mje- seca poslati u Beč deputaciju, koja će pre- dati spomenicu predsjedniku delegacija radi progona opozicijonalnih novina. Među mno- gima uapšena su dva novinara, a protiv 48 najodličnijih Srba građana Brčkoga poveo je državni odvjetnik parnicu radi zločina bune. Na 9. ov. mj. eksekutivni odbor mu- slimanske narodne organizacije imao je sa- stanak i nakon svestranog pretresanja stvari jednoglasno je zaključio, da se ovojesenskim delegacijama austrougarskim podnese još jedan opširan memorandum u pogledu po- znatih njihovih zahtjeva. Nova stranka u Ugarskoj. Nezadovoljnika u Košutovoj stranci ima sva sila. Kšout je sa prihvatom nagodbe u saboru vezao pitanje povjerenja. Tom pri- likem počeli su Košutovu stranku ostavljati redom Nagy, Hollo itd. Do sada ih je iza- šlo svega 17 zastupnika, a znade se još za osmericu, koji će izaći. Ovi svi misle sjedi- niti se u novu opozicijonalnu stranku, pod imenom , Ljudevit Košut“. v Gradska Kronika. Promoviran. — U subotu je bio pro- moviran na gradačkom sveučilištu za dok- tora prava naš prijatelj Rajmondo DeGiulli. Čestitamo. : Položio ispit. — Ovih je dana na zagrebačkom sveučilištu položio I. državni ispit dobrim uspjehom naš sumišljenik g. Gašpar Dalleore. Čestitamo. Električni tramway. — Mnogo li se o tomu piše, te kad se ne piše, tad se preštampava. Tako n. pr. zadnja ,Prava“ preštampala je, što je ,Dubrovnik“ napisao, a ako Bog da drugi ,Dubrovnik“ preštam- pat će što je ,Prava“ izbrbljala. 1 tako to ide naprijed, a niko od tih ljudi, zabrinutih za dobro Dubrovnika, da se obrati i upita što je na stvari. ,Tad što bismo mi imali pisat“, umuju oni. A ovako ima se uvijek uzroka, da se predbaci općini štogod, premda