zaključeno, u dogovoru sa svima, koji su u
vijećanju sudjelovali, da se nastoji, kako bi
se na tom mjestu glasovitom sa prirodnih
ljepota, sagradio kameni most, koji bi sa svo-
jim arhitektonskim katakterom upriličenim
okolici, služio kao trajna uspomena vladine
akcije već započete za boljitak Dalmacije. (')
Most bi se morao postaviti na mjesto, gdje
se sada nalazi brodarica, koja nipošto ne
odgovara današnjim prilikama, a morao bi
tako visok biti, da ne bi smetao saobraćaju
parnih lađa put vodovoda Krke, koji se na-
lazi 5 km. na više. Pretečne radnje bi se
mogle u godini 1908. pospješiti tako, da bi
se temeljni kamen toga mosta mogao po-
staviti još u jubilarnoj godini 1908.

Nema više ,bosanskoga“ jezika.

Naredba bosanske vlade od 14. o. mj.
ustanovljuje, kako javljaju bosanske novine,
da se službeni naziv bosanski“, koji se je
do sada po Jagićevoj teoriji i obrazloženju
rabio, imade sasvim zabaciti, a u uredovnom
saobraćaju i u školama ima se od sada upo-
trebljavati samo naziv srpsko-hrvatski jezik.

Nema dakle više bosanskog jezika. Mala
šteta!

Narodni biljeg.

Medu najizdašnija vrela dohodaka za
družbu sv. ,Cirila i Metoda“ u Istri, imao
bi spadati narodni biljeg po 2 filira komad.

Klub ,Čirilo-Metodski zidari“ u Zagrebu.
kad je godine 1904. u prosincu stavio taj
biljeg u promet, spajao je s njime i najljepše
nade. Mislio, da će se svake godine raspa-
čati bar 1,000.000 tih biljega. Mnogima je
teško češće dati većn svotu, pa da se i
takvima pruži prilika, da doprinašaju svoj
obol za ,Družbu“ uveden je ,Narodni bi-
ljeg“ po 2 filira. Uspjelo se slabo.

Ako prebrojimo sve inteligentnije obr-
tnike, građane, trgovce, učitelje, svećenike,
činovnike javne i privatne, onda nam taj
broj daleko nadmašuje okolnost, da se je
1,000.000 narodnih biljega raspačao jedva u
dvije godine, te dolazimo do tako ža-
losnoga rezultata, da svaki koji ima i malo
patriotskih čustava, mora da se zastidi i ža-
losna srca da gleda na takav nehaj veli-
koga djela inteligentnijih slojeva našega na-
roda, među kojima se nije moglo naći niti
40.000, da kupe svaki mjesec bar 1 komad
po 2 filira.

Ko pročita ove redke i ako ima u sebi
malo ljubavi za domovinu, ako hrvatski
osjeća, morat će se ganuti i koli sam, toli i
druge nagovarati da kupuju i propagiraju
narodni biljeg. Neka ne bude ni jednoga
Hrvata i Hrvatice, koji ne bi na dopisima i
listovima rabili narodm biljeg, trgovca koji
ga ne bi lijepio na račune.

Klub ,Girilo-Metodski zidari“ u Zagre-
bu, već je češće molio i pozivao putem no-
vina sve, koji bi bili voljni doprinijeti tu
malu žrtvu za hrvatsku svijest istarskoga
naroda i koji bi naime preuzeli brigu oko
raspačavanja i propagiranja narodnog bilje-
ga, da bi mu se javili. Mnogi ne ćute duž-
nost za rad! Mnogi drže, da ispunjavaju
svoje dužnosti spram domovini ako joj viču
Živila“;

Ko tako ne drži, neka se obrati na
klub ,Girilo-Metodski zidari“ u Zagrebu, da
mu pošalje narodni biljeg, kojega će raspa-
čavati u svojoj okolini. Mali i ne naporan
rad, koji će donijeti velike koristi Hrvatstvu.
Naprijed dakle Hrvati i Hrvatice za našu Istru!

 

 

Političke vijesti.

Hrvati i nagodba.

Kako je poznato klub Južnih Slavena
u Beču odlučio je postupati u pitanju na-
godbe složno sa hrvatskom delegacijom u
zajedničkom saboru.

Odaslanici kluba Južnih Slavena imali
su u Budimpešti u četvrtak zajedničku kon-
ferencu sa hrv. delegatima. na kojoj se je
vijećalo o stanovištu prama nagodbi. Poslije
podne u ,,Hotel Continentalu* bio je banket

u čast jugoslavenskim zastupnicima iz Beča. .

Izmijenjene su mnogobrojne zdravice. Pero
Magdić pozdravio je goste, na što je Hribar
odgovorio toplim riječima, izjaviv, da člano-
vi jugoslavenskog kluba prate narodnu bor-
bu Hrvata s toplom simpatijom, te da su
uvijek spremni ne samo riječima već i dje-
lima dokazati, da Hrvati u ovoj borbi ne
stoje osamljeni. Medaković je također izre-
kao zdravicu, a na njegove riječi odgovorili
su Hribar i Tresić. Sa strane Banovaca govo-
rili su grof Kulmer, Zagorac, D.r Dušan
Popović i Supilo. Posljednji je izjavio, da
neodvisna stranka ne slijedi više svoju sta-
ru tradicionalnu politiku, nego da kapitulira
pred onakovim principima, protiv kojih se
je prije toga uvijek borila. Pod tim okol-
nestima promijenila se i politika Hrvata. Mi
Hrvati, rekao je Supilo, nalazimo se pred
velikom borbom. Nama pruža veliku mo-
ralnu potpora, kad vidimo, koju ljubav pre-
ma nama goje naša braća i da zato nije-
smo osamljeni. Mi ne popuštamo u svetom
pitanju naših narodnih prava i naša pobjeda
dovest će do ojačanja i našu susjednu braću.
Hribar i Rybarž govorili su slovenski. Na
svršetak dinera došao je i narodnostni zas-
tapnik Milan Hodža. Izjavio je, da je došao
pozdraviti jugoslavenske zastupnike.

Naši zastupnici otputovaše po podne
natrag u Beč. Svrha dolaska bijaše, da oso-
bno steku potpunu informaciju glede po-
stupka spram nagodbe, da ne bi možda ošte-
tili one interese, koji se tiču banovaca. U
tom razgovoru dobili su jedni i drugi uti-
sak, da im se nazori o bitnim točkama pot-
punoma pokrivaju. No članovi jugoslaven-
skog kluba nijesu mogli zauzeti još nika-
kovo konačno stanovište, jer se sam klub
još nije mogao baviti nagodbenim osnovama.

U penedjenik u večer imao je o toj
stvari jugoslavenski klub konferenciju, gdje
se imalo odlučiti, da li će zastupnici opet
doći u Budimpeštu ili će klub hrvatsko-srp-
ske koalicije kao za revanche poslati iza-
slanstvo u Beč. -

Do sada nam nije poznato, što je klub
zaključio, ali već ova sretna misao, da Hr-
vati u ovakovim časovima zajednički i složno
postupaju bez obzira na državne granice
udarene dualizmom, mofa svakoga patriotu
da obraduje. Složno je riječkom resolucijom
hrvatsko pitanje bilo u svijet izneseno,
složno mora da se i riješi.

Hrv. delegacija u Pešti.

Radi toga, što su Madžari usprkos
parlamentarne skladnosti desavouirali jednog
člana kandidata hrv. srp. koalicije u finan-
cijski odbor, te izabrali Drohobeczkoga, svi
Hrvati članovi raznih odbora zahvalili su
se na svojim častima, isti hrvatski bilješ-
nik D.r Dušan Popović zahvalio se wa tom
mjestu. Madžari su se počeli ispričavati i
hoće ponovno da biraju Hrvate u odbore.

D.r Franko Potočnjak imao je biti is-

ključen iz koalicije radi njegova nedostojna
postupanja. "Tome je on sam  predusreo, te
je pisao pismo predsjedniku Medakoviću, u
kome javlja da je spravan položiti svoj
mandat na zajedničkom saboru. Hrv. dele-
gacija za njime ne žali.

Do sada nijesu još imali prigode dele-
gati, da istupe u zajedničkom saboru. Ni
kuća se još nije potpuno konstituirala. Ipak
da se zadovolji nestrpljivoj javnosti i da se
stane na put klevetanju, upotrebila .je de-
legacija priliku, te pod formom interpelacija
koju je u njezino ime podnio Dr. Mažara-
nić i lijepo obrazložio, svoje načelno stano-
vište spram  Wekerle-Rakodezayeve vlade
kao i razlog svoga povratka u' Budimpeštu.

Očekuje se što će Wekerle odgovoriti
na ovu interpelaciju. Upravo u ono vrijeme
bio je u Budimpešti i Rakodezay, da bude
Wekerleu na ruku u hrvatskom pitanju, što
ga toliko mori. Čini se da mu je Rakodezay
stavio na raspolaganje svoju glavu, ako je
potreba, za mirno riješenje madžarsko-hrvat-
skog spora.

Grof Rudolf Normann, koji je bio kao
virilist otposlan od hrvatskog sabora u za-
jednički, položio je mandat, jer će pridržati
onaj za magnatsku kuću.

Pokret u Bosni i Hercegovini.

Javljaju iz Banjaluke, da je izvršni
odbor opozicionalaca zaključio slijedećeg mje-
seca poslati u Beč deputaciju, koja će pre-
dati spomenicu predsjedniku delegacija radi
progona opozicijonalnih novina. Među mno-
gima uapšena su dva novinara, a protiv 48
najodličnijih Srba građana Brčkoga poveo
je državni odvjetnik parnicu radi zločina
bune.

Na 9. ov. mj. eksekutivni odbor mu-
slimanske narodne organizacije imao je sa-
stanak i nakon svestranog pretresanja stvari
jednoglasno je zaključio, da se ovojesenskim
delegacijama austrougarskim podnese još
jedan opširan memorandum u pogledu po-
znatih njihovih zahtjeva.

Nova stranka u Ugarskoj.

Nezadovoljnika u Košutovoj stranci ima
sva sila. Kšout je sa prihvatom nagodbe u
saboru vezao pitanje povjerenja. Tom pri-
likem počeli su Košutovu stranku ostavljati
redom Nagy, Hollo itd. Do sada ih je iza-
šlo svega 17 zastupnika, a znade se još za
osmericu, koji će izaći. Ovi svi misle sjedi-
niti se u novu opozicijonalnu stranku, pod
imenom , Ljudevit Košut“.

v

Gradska Kronika.

Promoviran. — U subotu je bio pro-
moviran na gradačkom sveučilištu za dok-
tora prava naš prijatelj Rajmondo DeGiulli.
Čestitamo. :

Položio ispit. — Ovih je dana na
zagrebačkom sveučilištu položio I. državni
ispit dobrim uspjehom naš sumišljenik g.
Gašpar Dalleore. Čestitamo.

Električni tramway. — Mnogo li
se o tomu piše, te kad se ne piše, tad se
preštampava. Tako n. pr. zadnja ,Prava“
preštampala je, što je ,Dubrovnik“ napisao,
a ako Bog da drugi ,Dubrovnik“ preštam-
pat će što je ,Prava“ izbrbljala. 1 tako to
ide naprijed, a niko od tih ljudi, zabrinutih
za dobro Dubrovnika, da se obrati i upita
što je na stvari. ,Tad što bismo mi imali
pisat“, umuju oni. A ovako ima se uvijek
uzroka, da se predbaci općini štogod, premda