"mm m——_——————m=m=—=—m=m—=——m=—=—===—=—==——=—=—=======—

avak zna, da je ona odustala od namjere,
da ona gradi Tramway, i da je njezinim na-
stojanjem ustrojio se odbor, u kojemu su uz
zastupstvo općine zastupnici obiju mjesnih
banaka.

Što ie taj odbor uradio, ne znamo ni
mi tačno. Samo čujemo, da se računajuć
iznašlo, da se tramway električni ne bi nikako
isplatio, pa se promišlja način, kako bi se
moglo: uvesti štogod drugo, što ne bi pozo-
balo onoliko stotina hiljada u investicije.

Svakako preporučujemo odboru, da već
svrši svoje predradnje, jer se i nama čini,
da ide prem dugo, pa da će još prije nego
tramway počne juriti, koga ubit — briga za
Dubrovnik. A što bismo mi, jadni, ako nam
ih smrt  pokosi u evijetu mladosti, kad se
domovina i Europa toliko od njih nada.

Trachoma. - Na glasove o proširenju
ove bolesti povratio se je iz Metkovića
zdravstveni referenat namjesnički savjetnik
g. Dr. Jako Gjivanović. Čujemo, da će se
škole  desinficirat i upotrebiti sve druge
mjere opreznosti. Zašto se to nije prije uči-
nilo? Još lani je općina upozorila na širenje
ove teške zarazne bolesti među školskom
djecom.

U ženskoj pučkoj školi, gdje se je cije-
nilo. da bolest nije zahvatila maha, našlo se
je sedam slučajeva. U muškim je školama
još gore, nije pošteđena nijedna.

Preporučujemo roditeljima, da sami paze
na djecu te da jena najmanji znak povedu u
liječnika. Posljedica bolesti «može biti i slje-
pilo, a čim se ranije počme liječiti tim je

liječenje lakše.

Hrvatski 'Nikanori. — U ,Pravoj“
ima uvodni člahak iškolani bedaci“. Srbi

imadu jednoga Nikanora!...

Članak je inače vrlo zanimiv, jer je
ovo šesti put, da. ,Prava“ mijenja svoj
program. Onomadne je bila skupština, gdie
su se nanovo konstituirali — bilo je i po-
treba poslije skupštine u Spljetu. 'Tu se
je ozbiljno i trijezno vijećalo, ima li ,,Pra-
va“ biti popovska ili svjetovnjačka, gospod-
ska ili pučka, i kad su odlučili, da ima bit
svictovnjačka i pučka, izabrali su za pred-
sjednika — d. Antuna Liepopili. Njemu su
uz bok stavili g. Nika Caputa, a u odboru
su našli mjesta i za odvjetnika Dr. Sal. Man-
dolfa i ostalu pravašku dubrovačku aristo-
kracija. Mi bismo htjeli znati, u koju kate-
goriju iskolanih“ spadaju ovi !

lškolani bedaci“ navještaj su novog
preokreta, svjetovnjačke i pučke politike
kanonika stolne dubrovačke crkve D._A
Liepopili. Domalo ćemo čut, ako bude ovako
naprijed hodit, još štogod.

Trgovačka komora. -— Ima dva
mjeseca da je stiglo riješenje utoka i do-
stavljeno  zanimanicim, & komora još nije
konstituirana. Bravo! Domalo će izaći karta
geografićna gdje će prenijet Dalmaciju u
Afriku, kamo no ovakim dogođajima faktično
i spada.

Da budemo na čistu. — Pod ovim
naslovom ima u ,Pravoj“ napadaj na dal-
matinsko trgovačko društvo, , iz trgovačkih
krugova,“ kaže se. Nazad malo vremena
Prava“ se bila požurila da društvo poh-
vali. Što se dogodilo kroz tako kratko doba,
da je sad ,prisiljena“ primati napadaje ?
U Dubrovniku se govori, da je uzrok ovo :

Društvo je bilo u g. Gi. Kovačevića kupilo

njegove podrume na Gradi, ali g. M.
Guska bio se obvezao prama društva, daje
spravan podrume uzeti na sebe, ako ne bu-
du konvenirali. Sad se čuje da ih je druš-
tvo predalo g. Guski, jer su bili odveć sku-
po plaćeni. :

Otad je ,Pravu“ obuhvatila patriotička
zabrinutost.

Zaklada za ispitivanje dub. pro-
šlosti. — Čitamo u ,Dubrovniku“ :

,U prošlom općinskom vijeću među
ostalim zanimivim i nezanimivim stvarima,
vijećalo se i o nekoj izmjeni u zakladnom
»Pismu za ispitivanje. dubr. prošlosti. ,,Cr-
,vena Hrvatska“ izvijestila, da je vijeće gla-
,sovalo i odobrilo jednu neznatnu pro-
,mjenu u zakladnom pismu. Naše je mišlje-
,uje, da je javnost dužna znati tu ,neznatnu
»izmjenu“, koja je mnogo i mnogo zanimlji-
,vija za građane od afera pravaške mužike.
Ne ćemo se ni malo začuditi, ako nam
»uUrvena Hrvatska“ i na ovo *predbaci
,neko naročito shvatanje novinarske dužno-
,sti, kad ona onako mramornim mukom
prelazi preko mnogih dužnosti općine“.

Prvo svega kazat ćemo, da bi dužnost
bila redakcije ,Dubrovnika“ slati na sjednice
općinskog vijeća svoga izvjestitelja, onako
kako uvijek mi šaljemo. Ako ne će ni to,
već čekaju, da mi izvjestimo, tad bi barem
mogli ako im nije što jasno, potruditi se u
općinski ured, prije nego napišu nešto......
kako je ovo, što smo gore iznijeli.

U zakladnom pismu, kako je bilo prvi
put glasovano od vijeća, vrijednost dfžavnih
obveznica, bila je naznačena u krunama, a
kako takovih obveznica nema, valjalo je

promijeniti zaklšdno pismo tako, da vrijed-

nost bude naznačena u forintama, dakle
mjesto 2000 K, dotično 200 K, trebalo je sta-
viti 1000 fl., dotično 100 fi.

'Tau smo promjenu nazvali neznatnu,
a sad kad čuje ,Dubrovnik“, o čem se ra-
dilo, bogme ne će ni on kazati, da je
znatna“. Postala je međutim ,zanimljivija
za građane od aiera pravaške muzike“, jer
pokazuje, da Dubrovnik“ znade također
iznijeti ,afere“, koje ni malo ne zaostaju za
aferama“ Kate Lude.

Ovaj slučaj iznosimo mješte odgovora
na njegov uvodni članak!

Mihanovićeva flota. — Novine su
javljale prošlih dana, da su neka engleška
društva ponudila našem zemljaku Mihano-
viću u Buonos Airesu, da će kupiti čitavu
njegovu flotu. Ponuđena svota bila je 500
milijuna franaka. Neki su tvrdili, da se je
Mihanović odlučio na prodaju i da će se
ova izvršiti što prije. Jedan naš kapetan,
koji se je upravo vratio iz Južne Amerike,

+ gdje je bio u službi Mihanovićevog  paro-

brodarskog društva, uvjerava kako veli ,Nar.
List“ da Mihanović podnipošto ne kani
rasprodati svoje flote, nego naprotiv, da je
uvijek množi. Mihanović se uvijek živo za-
nima za parobrodarske prilike u Dalmaciji
i rekbi, da on nije ioš sasvim batalio misao
da u našem parobrodarskom pitanju zauzme
aktivnu uloga. Mihanovićeva flota broji sada
267 brodova, što parobroda za putnike (39)
što teretnih parobroda (26) riječnih  paro-
broda (59) i jedrenjača (35). Desetak paro-
broda taman se dograđuju.

Za domaću tmjetnost. — Bez
dvojbe najljepši nadgrobni spomenik, što ga

god. 1906.

u našem gradskom groblju ima, to je spo-
menik blagopokojnom bilježniku Dr. Katiću
Čim se uđe u ono mjesto vječnoga mire na
desnoj strani pri ulazu, oko pane odmah na
veliki bijeli mramorni križ, što ga grli tužna
plačuća dijeva u naravnoj veličini. U onom
kamenom kipu kao da je umjetnik ulio sav
osjećaj tuge. Izraz lica, pečal ukočenog po-
gleda mami ti suzu, misao se vije vječnosti,
a usne šapću molitvu dobromu doktoru i
rodoljubu. Spomenik je ovih dana dovršen
i amo prenešen, a izgradio ga je naš zemljak
iz Spljeta gospodin Pavao Bilinić. Kod
onako vještog majstora nadamo se ne će fa-
liti posla ni naručbe, već će u Dubrovniku
naći još mušterija, dapače poznato nam je,
da su neke naše ugledne obitelji sa gospo-
dinom Bilinićem stupile već u pregovore za
slične nadgrobne spomenike.

Iz Sokola. — Pozivlju se braća Soko-
lovi, da dođu u četvrtak na 77%. u Soko-
lanu, gdje će se pripraviti za nedjeljni izlet
u Zaton i obližnja mjesta, eventualno u
Rijeku.

Slomio nogu. — Kočijaš Bartul Mra-
mor otišao bijaše po podne na 20. ov.m. u
mjesnu klaonicu rad nepoznatih uzroka. Na
nesreću se popuze po sred klaonice, te slo-
mije nogu. Bijaše prenesen u bonicu.

Agencija austr. Lloyda u Gružu
časti se pozvati p. n. građanstvo, da po-
sjeti Lloydov parobrod ,,Baron Beck“, koji
na povratku sprvog puta iz Carigrada do-
lazi u Grušku luku u srijedu u 4 sata po

podne i zadržava se 1 sat. Na raspoloženje
posjetnicima biti će barobrodić »Ida“.

Pišu nam iz okolice. — Ne znamo,
smiju li pučki učitelji siliti djecu, da kupuju
u njih pisanke i druge školske potrebe. Tr-
govci plaćaju porez, pa kad već ima u
mjestu trgovac, koji se zamučio, da potrebno
dobavi u daćan, nepravedno je, da mu uči-
telji čine utakmicu, prodavajuć k tomu istu
stvar skuplje, nego obični trgovac.

Slano, 16. oktobra 1907. — U petak
je viđeno u moru kod otoka  Olipe
mrtvo tijelo Iva Dučića iz Vitaljine, te je
bio obaviješten mjesni lučki ured. Kada je
u subotu pošla komisija, našla je samo na
obali .neke komadiće od tijela pokojnikova,
po čemu oh bijaše potonuo raskoman (?) Na-
đen je također njegov koret (paletun) i u-
nutra još dobro se čitajuća pozivnica za sud
iusve 67 K i 62 helera

Poštanske vijesti. — Danom 1. No-
vembra 1907 otvara se c. k. poštanski ured
u Studencima.

Taj će novi ured biti u poštarskoj
svezi pet puta na sedmicu pomoću pješačke
pošte Studence-Lovreć.

Okružju novog ureda pripada će mjesta
Studence, Aržano, Svib i Dobranje, koja će
biti spojena sa poštanskim uredom u Sta-
dencima sredstvom seoske pošte tri puta na
sedmicu. : \

+ Knjige društva Sv. Jeronima. —
Primili smo knjige što ih društvo sv. Jero-
godine svojim članovima uz
.: Poučni razgovori II, F.
Milobar: O narodnom gospodarstvu, Mila-
ković: Izbor umjetnog pjesništva za puk,
Venier: Život Sv. Pavla, Ljetopis i ime-
nik književnoga sv. Jeronima

a