"mm m——_——————m=m=—=—m=m—=——m=—=—===—=—==——=—=—=======— avak zna, da je ona odustala od namjere, da ona gradi Tramway, i da je njezinim na- stojanjem ustrojio se odbor, u kojemu su uz zastupstvo općine zastupnici obiju mjesnih banaka. Što ie taj odbor uradio, ne znamo ni mi tačno. Samo čujemo, da se računajuć iznašlo, da se tramway električni ne bi nikako isplatio, pa se promišlja način, kako bi se moglo: uvesti štogod drugo, što ne bi pozo- balo onoliko stotina hiljada u investicije. Svakako preporučujemo odboru, da već svrši svoje predradnje, jer se i nama čini, da ide prem dugo, pa da će još prije nego tramway počne juriti, koga ubit — briga za Dubrovnik. A što bismo mi, jadni, ako nam ih smrt pokosi u evijetu mladosti, kad se domovina i Europa toliko od njih nada. Trachoma. - Na glasove o proširenju ove bolesti povratio se je iz Metkovića zdravstveni referenat namjesnički savjetnik g. Dr. Jako Gjivanović. Čujemo, da će se škole desinficirat i upotrebiti sve druge mjere opreznosti. Zašto se to nije prije uči- nilo? Još lani je općina upozorila na širenje ove teške zarazne bolesti među školskom djecom. U ženskoj pučkoj školi, gdje se je cije- nilo. da bolest nije zahvatila maha, našlo se je sedam slučajeva. U muškim je školama još gore, nije pošteđena nijedna. Preporučujemo roditeljima, da sami paze na djecu te da jena najmanji znak povedu u liječnika. Posljedica bolesti «može biti i slje- pilo, a čim se ranije počme liječiti tim je liječenje lakše. Hrvatski 'Nikanori. — U ,Pravoj“ ima uvodni člahak iškolani bedaci“. Srbi imadu jednoga Nikanora!... Članak je inače vrlo zanimiv, jer je ovo šesti put, da. ,Prava“ mijenja svoj program. Onomadne je bila skupština, gdie su se nanovo konstituirali — bilo je i po- treba poslije skupštine u Spljetu. 'Tu se je ozbiljno i trijezno vijećalo, ima li ,,Pra- va“ biti popovska ili svjetovnjačka, gospod- ska ili pučka, i kad su odlučili, da ima bit svictovnjačka i pučka, izabrali su za pred- sjednika — d. Antuna Liepopili. Njemu su uz bok stavili g. Nika Caputa, a u odboru su našli mjesta i za odvjetnika Dr. Sal. Man- dolfa i ostalu pravašku dubrovačku aristo- kracija. Mi bismo htjeli znati, u koju kate- goriju iskolanih“ spadaju ovi ! lškolani bedaci“ navještaj su novog preokreta, svjetovnjačke i pučke politike kanonika stolne dubrovačke crkve D._A Liepopili. Domalo ćemo čut, ako bude ovako naprijed hodit, još štogod. Trgovačka komora. -— Ima dva mjeseca da je stiglo riješenje utoka i do- stavljeno zanimanicim, & komora još nije konstituirana. Bravo! Domalo će izaći karta geografićna gdje će prenijet Dalmaciju u Afriku, kamo no ovakim dogođajima faktično i spada. Da budemo na čistu. — Pod ovim naslovom ima u ,Pravoj“ napadaj na dal- matinsko trgovačko društvo, , iz trgovačkih krugova,“ kaže se. Nazad malo vremena Prava“ se bila požurila da društvo poh- vali. Što se dogodilo kroz tako kratko doba, da je sad ,prisiljena“ primati napadaje ? U Dubrovniku se govori, da je uzrok ovo : Društvo je bilo u g. Gi. Kovačevića kupilo njegove podrume na Gradi, ali g. M. Guska bio se obvezao prama društva, daje spravan podrume uzeti na sebe, ako ne bu- du konvenirali. Sad se čuje da ih je druš- tvo predalo g. Guski, jer su bili odveć sku- po plaćeni. : Otad je ,Pravu“ obuhvatila patriotička zabrinutost. Zaklada za ispitivanje dub. pro- šlosti. — Čitamo u ,Dubrovniku“ : ,U prošlom općinskom vijeću među ostalim zanimivim i nezanimivim stvarima, vijećalo se i o nekoj izmjeni u zakladnom »Pismu za ispitivanje. dubr. prošlosti. ,,Cr- ,vena Hrvatska“ izvijestila, da je vijeće gla- ,sovalo i odobrilo jednu neznatnu pro- ,mjenu u zakladnom pismu. Naše je mišlje- ,uje, da je javnost dužna znati tu ,neznatnu »izmjenu“, koja je mnogo i mnogo zanimlji- ,vija za građane od afera pravaške mužike. Ne ćemo se ni malo začuditi, ako nam »uUrvena Hrvatska“ i na ovo *predbaci ,neko naročito shvatanje novinarske dužno- ,sti, kad ona onako mramornim mukom prelazi preko mnogih dužnosti općine“. Prvo svega kazat ćemo, da bi dužnost bila redakcije ,Dubrovnika“ slati na sjednice općinskog vijeća svoga izvjestitelja, onako kako uvijek mi šaljemo. Ako ne će ni to, već čekaju, da mi izvjestimo, tad bi barem mogli ako im nije što jasno, potruditi se u općinski ured, prije nego napišu nešto...... kako je ovo, što smo gore iznijeli. U zakladnom pismu, kako je bilo prvi put glasovano od vijeća, vrijednost dfžavnih obveznica, bila je naznačena u krunama, a kako takovih obveznica nema, valjalo je promijeniti zaklšdno pismo tako, da vrijed- nost bude naznačena u forintama, dakle mjesto 2000 K, dotično 200 K, trebalo je sta- viti 1000 fl., dotično 100 fi. 'Tau smo promjenu nazvali neznatnu, a sad kad čuje ,Dubrovnik“, o čem se ra- dilo, bogme ne će ni on kazati, da je znatna“. Postala je međutim ,zanimljivija za građane od aiera pravaške muzike“, jer pokazuje, da Dubrovnik“ znade također iznijeti ,afere“, koje ni malo ne zaostaju za aferama“ Kate Lude. Ovaj slučaj iznosimo mješte odgovora na njegov uvodni članak! Mihanovićeva flota. — Novine su javljale prošlih dana, da su neka engleška društva ponudila našem zemljaku Mihano- viću u Buonos Airesu, da će kupiti čitavu njegovu flotu. Ponuđena svota bila je 500 milijuna franaka. Neki su tvrdili, da se je Mihanović odlučio na prodaju i da će se ova izvršiti što prije. Jedan naš kapetan, koji se je upravo vratio iz Južne Amerike, + gdje je bio u službi Mihanovićevog paro- brodarskog društva, uvjerava kako veli ,Nar. List“ da Mihanović podnipošto ne kani rasprodati svoje flote, nego naprotiv, da je uvijek množi. Mihanović se uvijek živo za- nima za parobrodarske prilike u Dalmaciji i rekbi, da on nije ioš sasvim batalio misao da u našem parobrodarskom pitanju zauzme aktivnu uloga. Mihanovićeva flota broji sada 267 brodova, što parobroda za putnike (39) što teretnih parobroda (26) riječnih paro- broda (59) i jedrenjača (35). Desetak paro- broda taman se dograđuju. Za domaću tmjetnost. — Bez dvojbe najljepši nadgrobni spomenik, što ga god. 1906. u našem gradskom groblju ima, to je spo- menik blagopokojnom bilježniku Dr. Katiću Čim se uđe u ono mjesto vječnoga mire na desnoj strani pri ulazu, oko pane odmah na veliki bijeli mramorni križ, što ga grli tužna plačuća dijeva u naravnoj veličini. U onom kamenom kipu kao da je umjetnik ulio sav osjećaj tuge. Izraz lica, pečal ukočenog po- gleda mami ti suzu, misao se vije vječnosti, a usne šapću molitvu dobromu doktoru i rodoljubu. Spomenik je ovih dana dovršen i amo prenešen, a izgradio ga je naš zemljak iz Spljeta gospodin Pavao Bilinić. Kod onako vještog majstora nadamo se ne će fa- liti posla ni naručbe, već će u Dubrovniku naći još mušterija, dapače poznato nam je, da su neke naše ugledne obitelji sa gospo- dinom Bilinićem stupile već u pregovore za slične nadgrobne spomenike. Iz Sokola. — Pozivlju se braća Soko- lovi, da dođu u četvrtak na 77%. u Soko- lanu, gdje će se pripraviti za nedjeljni izlet u Zaton i obližnja mjesta, eventualno u Rijeku. Slomio nogu. — Kočijaš Bartul Mra- mor otišao bijaše po podne na 20. ov.m. u mjesnu klaonicu rad nepoznatih uzroka. Na nesreću se popuze po sred klaonice, te slo- mije nogu. Bijaše prenesen u bonicu. Agencija austr. Lloyda u Gružu časti se pozvati p. n. građanstvo, da po- sjeti Lloydov parobrod ,,Baron Beck“, koji na povratku sprvog puta iz Carigrada do- lazi u Grušku luku u srijedu u 4 sata po podne i zadržava se 1 sat. Na raspoloženje posjetnicima biti će barobrodić »Ida“. Pišu nam iz okolice. — Ne znamo, smiju li pučki učitelji siliti djecu, da kupuju u njih pisanke i druge školske potrebe. Tr- govci plaćaju porez, pa kad već ima u mjestu trgovac, koji se zamučio, da potrebno dobavi u daćan, nepravedno je, da mu uči- telji čine utakmicu, prodavajuć k tomu istu stvar skuplje, nego obični trgovac. Slano, 16. oktobra 1907. — U petak je viđeno u moru kod otoka Olipe mrtvo tijelo Iva Dučića iz Vitaljine, te je bio obaviješten mjesni lučki ured. Kada je u subotu pošla komisija, našla je samo na obali .neke komadiće od tijela pokojnikova, po čemu oh bijaše potonuo raskoman (?) Na- đen je također njegov koret (paletun) i u- nutra još dobro se čitajuća pozivnica za sud iusve 67 K i 62 helera Poštanske vijesti. — Danom 1. No- vembra 1907 otvara se c. k. poštanski ured u Studencima. Taj će novi ured biti u poštarskoj svezi pet puta na sedmicu pomoću pješačke pošte Studence-Lovreć. Okružju novog ureda pripada će mjesta Studence, Aržano, Svib i Dobranje, koja će biti spojena sa poštanskim uredom u Sta- dencima sredstvom seoske pošte tri puta na sedmicu. : \ + Knjige društva Sv. Jeronima. — Primili smo knjige što ih društvo sv. Jero- godine svojim članovima uz .: Poučni razgovori II, F. Milobar: O narodnom gospodarstvu, Mila- ković: Izbor umjetnog pjesništva za puk, Venier: Život Sv. Pavla, Ljetopis i ime- nik književnoga sv. Jeronima a