| mmm mnm

 

kao tobože da mu je gosp. urednik ,C.H.“
uzrok njegovog djela. Iste večeri se je po
kafani Balanca hvalisao da je dao ostavku
i da ne će ostati, jer da je amo fukara, opet
se danas glasa da se; već kaje, što je dao
ostavku, jer da ne zna ni kud će ni kamo će
te lako da izmoli od gosp. načelnika da mu
je povrati ... Nekoliko općinara.

Gradska kronika.

Dojdući broj ,Crvene“ radi blagdana
Svih Svetih, koji spada u petak, izaći će
mjesto kao obično u nedjelju u jutro.

Novi doktor. Naš sugrađanin
Niko Ivetta biti će sutra promoviran na

ačkom sveučilištu na čast doktora prava.

jestitamo.

U službenim posjetima. — U Du;
brovniku je boravio min. savi. g. Weber, o
čijem posjetu bili smo u svoje doba javili.
On je obišao u pratnji savj. Benje i kot.
inž. Nazora puteve po okolici. Nezadovoljan
je — kako čujemo — putem do Metkovića,
u koji nijesu ticali, odkad su ga Francuzi
proveli. Od g. načelnika bio je upozoren na
put od Gruža, koji bi svakako trebalo na
nekim mjestima urediti.

Gospojinski odbor. — Čujemo da se
je konstituirao ,Sokolski gospojinski odbor
za svečanost otvora otvora Sokolane. Do
sada su odboru pristupili g.đice: Bronzan,
Dalleore, Galjuf, Giorgi, Markovinčić, Mar-
garetić, Medini i Pitarević. Za presjednicu
je birana g.đica Markovinčić, a za tajnicu
gjica Giorgi. Gospojinski je odbor preuzeo
na se rasprodaju blokova. Ovaj nas korak
naših vrijednih gospođica veoma veseli, jer
pokazuje, kako i kod nas ženski svijet zna
shvaćati svoju domovinsku dužnost.

Oni koji plaćaju. — Zahvaljujem,
g. uredniče na usluzi, koju ste mi učinili
štampavajući moj članak pod ovim naslovom.
Vaše primjedbe su opravdane da se mora
trošiti za neophodno potrebito pa makar se i
prirez povećao. Ali pitanje je što je neop-
.hodno potrebito za sve stranke u Dubrovniku.
Mislim da u ovom mi u Dubrovniku dan
današnji ne bi se nikako složili, jer dok
jedni hoće vodovod, drugi hoće klaonicu, a
drugi traže stipendija i potpore i milosti,
neki pak i tramway i urešenje grada, da
bude kao mali Parigj, ali.... na tuđe
troškove. A to su baš oni, koji na sva usta
viču, da oni predstavljaju puk, javno mni-
jenje, male i velike poreznike(!). Rada bi
da pokušaju naći, ko će im od poreznika
gy9 ono potpisati. Nek pokušaju pa ćemo
vidjeti gdje je većina, je li da se troši što
oni hoće, ili da ne. Kad ima potrebnih
trošaka, čemu ih tražiti, forsirati.

Glede delegata iz Hrvatske to ćete
mislim vi rastumačiti. Jedan poreznik.

Bilo im je već protumačeno, a oni su
dobro razumjeli, kad su se zastidili potpi-
sati onaj ,znameniti“ utok. E, dum Antune !
Gdje je ono ,sedamsto i'devedesetičetiri“
potpisa? Bufoni!

Ne će unajmiti. — Nazad ne vele
doba bio se je proširio glas, da vojnička
vlast misli privatnicima unajmiti neke zgrade
a između ovih spominjalo se u prvom redu
bivši samostan, a u doba austrijsko vojnički
arsen. Općina se na to bila obratila voj-
ničkoj vlasti, da kad već me služi, unajme
-arseno njoj. Ovih je dana stigao odgovor,
da arseno ne misle unajmiti.

 

 

Kad će više prestati lažima, izmi-
šljotinama i klevetama. — Piše ,,Nar.
List“, glavni organ Hrv. stranke: ,Prava
Crvena Hrvatska“ javlja da će ,iza energi-
čnog istupa trojice zastupnika iz kluba Hrv.
stranke“ istupiti još iz Hrv. stranke i gg.
Dr. Ivčević i Dn. Frano Ivanišević, jer ,da
ne mogu trpjeti više razvratnu politiku ne-
kih i prepotencu“. Ova je vijest od prve do
zadnje riječi lažna. Niti su tri zastupnika
nenergično istupila“ (morali su ili pokuditi
vlastito djelo ili izaći iz stranke) niti gg.
Dr. Ivčević i Dn. Frano Ivanišević misle
ih slijediti. Toli jedan koli drugi iskreni su
i odani pristaše Hrv. stranke, u kojoj nema
ni razvratne politike pi prepotence. Kad će
jednom dubrovački list prestati lažima, iz-
mišljotinama i klevetama?“ -— Kad ne bude
nekome više potrebit, slobodni smo mi od-
govoriti. A to bi imalo bit u skoro, ako
smo dobro obaviješteni, jer su se počeli
uvjeravati, da im ,Prava“ više škodi nego
koristi.

Još jedan od onih što plaćaju :
Pišu nam: Istina je da štampa stvara javno
mnije, navlastito u širim slojevima, koji
nijesu toliko upućeni u javni život, da zna-
du i mogu suditi stanovitu pisaniju u no-
vinama, koja često ima samo vanjski oblik
brige za javni interes, a u suštini je samo
zlobna i proračunana. Po novinama našim
mjesnim, na ulici, po kafanama čuje se od
izvjesne čeljadi, kako kritikuju a destra e
sinistra, iznašaju lijepe ideje, kroje najfan-
tastičnije projekte, a to sve u interesu ovoga
našega grada, koji im je toliko prirasao k
srdcu. Naravno to sve zato, da mogu reći,
kako je današnjoj općoj zanemarenosti kriva
— općina. To. veli ,Prava“, a to s malim
razlikama ponavljaju, i drugi Katoni.

Da uvjere i druge o svojim idejama i
dokaza oni iznose ij činjenice tako poraz-
Si... iš da se često pisci sami sebi
moraju nasmijati. Ne ćemo puniti prostor
tim ludostima na papiru zasoljenim i okiće.
nim, nu dosta će biti, ako rečemo, da kad'
sve iznešeno o općoj nemarnosti i propu-
stima općine skupiš i istiještiš, ostaje razbi-
jeno caklo na zvoniku — kojega nuzgredno
rečeno vlada je obećala do brzo u staro
stanje postaviti — i cijeli oblaci u zraku
lijepo smišljenih projekata i bez sumnje do-
brih ideja.

Lijepo! I ti projekti i te ideje, da ne-
madu one neke tendencije, mogli bi služiti
ili kao dokaz brige stanovitih krugova za
dobro građa ili kao plod bujne fantazije
nekih, koji nestašicu drugog materijela tim
popunjuju. Svakako ija priznajem, da bi
bilo dobro i potrebno mnogo toga u gradu
urediti i nabaviti. Drugo je pitanje, da li
je sve to neophodno potrebito i možemo li
se bez toga proći u«današnje doba. Ja
idem sa stanovišta, da je danas za svakoga
a osobito za šire slojeve, glavno pitanje
kruha. A nas su daće. gllitisle sa svih strana.
Do sada naš prirez dorastao je već do 90 %,
a velika skupoća vlada u svemu.

Općina naša ima još duga oko 800.000
kruna, a taj dug našla je sadašnja uprava,
te ga je prilično i snizila. A za izvršenje
lijepih projekata i ideja htjelo bi se još puno
i puno hiljada kruna, a toga nam je dosta.
Ovoga sadašnjega jedva ćemo se kurtarisati
još kroz 20 godina, & već da nove pravimo !

Eto kakvoga bi rade oni htjeli od op-
ćine! Povećanje prireza i nove daće zar?
Tome ćemo se mi, koji plaćamo oprijeti i

nastojati zapriječiti. A oni koji zato glave
ne taru, neka i nadalje nastavljaju svojim
kritikama, osnovama i idejama. Od kula u
zraku malo koristi, a valaj ni štete!

Donosimo ovo pismo, a slobodno sva-
komu izreći svoje mišljenje i unaprijeda, bez
obzira slažemo li se ili ne. Kritika i prijed-
lozi su dopušteni, samo od zanovetanja da-
leko vam kuća.

Kazalište. — U subotu donna Jua-
nita, u nedjelju ša bella Armena (ponovno !)
i ,gran via“, u ponedjenik korisnica prime
donne sa Mascotte a jučer ,Grandi ma-
novrea“. Predstavljalo se prilično dobro, u
nedjelju najgore, a u ponedjenik najbolje.
Družina se kazalištu navikla, a općinstvo
njoj. Slušalaca obično dosta.

U družini prednjači prima donna Var-
ney. Vidjeli smo je u dosta uloga, a svugdje
je više ili manje zadovoljila, najbolje u
Mascotte, koju je i izabrala za svoju kori-
snicu. Lijepa njezina pojava sa dražesnim
kretnjama izmamila je često puta pljesak.
Uz te predstavljačke vrline, koje u opereti
dosta vrijede, ima ona i ugodan glas, kojim
sigurno vlada. Od muških pjevača prvo
mjesto ide svakako baritona g. Ricci. Glas
mu nema potrebite jačine, ali je sladak.
Drugi, ako nijesu izvrsni pjevači, a ono
ne ističu se svojim slabostima, pa jedan
igpunja drugoga. Samo su kori slabi; malo
muških glasova, a kad ženskinje pjeva samo,

rijetko je kada složno.

Večeras se dava ponovno ,Mis-Elyett“

Ne razumiju. — ,Prava“ traži, ko
će im razjasniti našu vijest, gdje smo se
osvrnuli na neke dogođaje iz ,obiteljskog“
života naših đeneralaša. Ne razumiju dakle!
Hm! Znak, da im je mozak io! Nek
se obrate liječniku za savjet!

Epidaurske starine. — Pišu nam
iz Gavtata: Amošnji privremeni odbor za
iskopavanje rimskih starina učinio je dne
23. 1 24. ovi j i
cavtatskom polj

. na dobro sačuvanu zgradu, kojoj sa miri iz

nutra bili obloženi mramorom, koji se je
dii» još sačuvao. Sudeći po tome i

iebu za vodu, koji ide duljinom
tu su imale biti ,therme“ (kupalište). Pošto
je zemljište ei jo sta prestalo se
je iskopav ! se ne dobije dozvola
crkovne RO» vlasti. Međutim će se

rikazati i statut starijoj vlasti za osnuće
ruštva za iskopavanje starina ovdje i u
okolici konavoskoj.
Na tužbu Zaljanate. — Jučer se
kaznena rasprava okru-
zat oma oi VN
se čitaoci

suda proti
Tečvea i r. Kako