| mmm mnm kao tobože da mu je gosp. urednik ,C.H.“ uzrok njegovog djela. Iste večeri se je po kafani Balanca hvalisao da je dao ostavku i da ne će ostati, jer da je amo fukara, opet se danas glasa da se; već kaje, što je dao ostavku, jer da ne zna ni kud će ni kamo će te lako da izmoli od gosp. načelnika da mu je povrati ... Nekoliko općinara. Gradska kronika. Dojdući broj ,Crvene“ radi blagdana Svih Svetih, koji spada u petak, izaći će mjesto kao obično u nedjelju u jutro. Novi doktor. Naš sugrađanin Niko Ivetta biti će sutra promoviran na ačkom sveučilištu na čast doktora prava. jestitamo. U službenim posjetima. — U Du; brovniku je boravio min. savi. g. Weber, o čijem posjetu bili smo u svoje doba javili. On je obišao u pratnji savj. Benje i kot. inž. Nazora puteve po okolici. Nezadovoljan je — kako čujemo — putem do Metkovića, u koji nijesu ticali, odkad su ga Francuzi proveli. Od g. načelnika bio je upozoren na put od Gruža, koji bi svakako trebalo na nekim mjestima urediti. Gospojinski odbor. — Čujemo da se je konstituirao ,Sokolski gospojinski odbor za svečanost otvora otvora Sokolane. Do sada su odboru pristupili g.đice: Bronzan, Dalleore, Galjuf, Giorgi, Markovinčić, Mar- garetić, Medini i Pitarević. Za presjednicu je birana g.đica Markovinčić, a za tajnicu gjica Giorgi. Gospojinski je odbor preuzeo na se rasprodaju blokova. Ovaj nas korak naših vrijednih gospođica veoma veseli, jer pokazuje, kako i kod nas ženski svijet zna shvaćati svoju domovinsku dužnost. Oni koji plaćaju. — Zahvaljujem, g. uredniče na usluzi, koju ste mi učinili štampavajući moj članak pod ovim naslovom. Vaše primjedbe su opravdane da se mora trošiti za neophodno potrebito pa makar se i prirez povećao. Ali pitanje je što je neop- .hodno potrebito za sve stranke u Dubrovniku. Mislim da u ovom mi u Dubrovniku dan današnji ne bi se nikako složili, jer dok jedni hoće vodovod, drugi hoće klaonicu, a drugi traže stipendija i potpore i milosti, neki pak i tramway i urešenje grada, da bude kao mali Parigj, ali.... na tuđe troškove. A to su baš oni, koji na sva usta viču, da oni predstavljaju puk, javno mni- jenje, male i velike poreznike(!). Rada bi da pokušaju naći, ko će im od poreznika gy9 ono potpisati. Nek pokušaju pa ćemo vidjeti gdje je većina, je li da se troši što oni hoće, ili da ne. Kad ima potrebnih trošaka, čemu ih tražiti, forsirati. Glede delegata iz Hrvatske to ćete mislim vi rastumačiti. Jedan poreznik. Bilo im je već protumačeno, a oni su dobro razumjeli, kad su se zastidili potpi- sati onaj ,znameniti“ utok. E, dum Antune ! Gdje je ono ,sedamsto i'devedesetičetiri“ potpisa? Bufoni! Ne će unajmiti. — Nazad ne vele doba bio se je proširio glas, da vojnička vlast misli privatnicima unajmiti neke zgrade a između ovih spominjalo se u prvom redu bivši samostan, a u doba austrijsko vojnički arsen. Općina se na to bila obratila voj- ničkoj vlasti, da kad već me služi, unajme -arseno njoj. Ovih je dana stigao odgovor, da arseno ne misle unajmiti. Kad će više prestati lažima, izmi- šljotinama i klevetama. — Piše ,,Nar. List“, glavni organ Hrv. stranke: ,Prava Crvena Hrvatska“ javlja da će ,iza energi- čnog istupa trojice zastupnika iz kluba Hrv. stranke“ istupiti još iz Hrv. stranke i gg. Dr. Ivčević i Dn. Frano Ivanišević, jer ,da ne mogu trpjeti više razvratnu politiku ne- kih i prepotencu“. Ova je vijest od prve do zadnje riječi lažna. Niti su tri zastupnika nenergično istupila“ (morali su ili pokuditi vlastito djelo ili izaći iz stranke) niti gg. Dr. Ivčević i Dn. Frano Ivanišević misle ih slijediti. Toli jedan koli drugi iskreni su i odani pristaše Hrv. stranke, u kojoj nema ni razvratne politike pi prepotence. Kad će jednom dubrovački list prestati lažima, iz- mišljotinama i klevetama?“ -— Kad ne bude nekome više potrebit, slobodni smo mi od- govoriti. A to bi imalo bit u skoro, ako smo dobro obaviješteni, jer su se počeli uvjeravati, da im ,Prava“ više škodi nego koristi. Još jedan od onih što plaćaju : Pišu nam: Istina je da štampa stvara javno mnije, navlastito u širim slojevima, koji nijesu toliko upućeni u javni život, da zna- du i mogu suditi stanovitu pisaniju u no- vinama, koja često ima samo vanjski oblik brige za javni interes, a u suštini je samo zlobna i proračunana. Po novinama našim mjesnim, na ulici, po kafanama čuje se od izvjesne čeljadi, kako kritikuju a destra e sinistra, iznašaju lijepe ideje, kroje najfan- tastičnije projekte, a to sve u interesu ovoga našega grada, koji im je toliko prirasao k srdcu. Naravno to sve zato, da mogu reći, kako je današnjoj općoj zanemarenosti kriva — općina. To. veli ,Prava“, a to s malim razlikama ponavljaju, i drugi Katoni. Da uvjere i druge o svojim idejama i dokaza oni iznose ij činjenice tako poraz- Si... iš da se često pisci sami sebi moraju nasmijati. Ne ćemo puniti prostor tim ludostima na papiru zasoljenim i okiće. nim, nu dosta će biti, ako rečemo, da kad' sve iznešeno o općoj nemarnosti i propu- stima općine skupiš i istiještiš, ostaje razbi- jeno caklo na zvoniku — kojega nuzgredno rečeno vlada je obećala do brzo u staro stanje postaviti — i cijeli oblaci u zraku lijepo smišljenih projekata i bez sumnje do- brih ideja. Lijepo! I ti projekti i te ideje, da ne- madu one neke tendencije, mogli bi služiti ili kao dokaz brige stanovitih krugova za dobro građa ili kao plod bujne fantazije nekih, koji nestašicu drugog materijela tim popunjuju. Svakako ija priznajem, da bi bilo dobro i potrebno mnogo toga u gradu urediti i nabaviti. Drugo je pitanje, da li je sve to neophodno potrebito i možemo li se bez toga proći u«današnje doba. Ja idem sa stanovišta, da je danas za svakoga a osobito za šire slojeve, glavno pitanje kruha. A nas su daće. gllitisle sa svih strana. Do sada naš prirez dorastao je već do 90 %, a velika skupoća vlada u svemu. Općina naša ima još duga oko 800.000 kruna, a taj dug našla je sadašnja uprava, te ga je prilično i snizila. A za izvršenje lijepih projekata i ideja htjelo bi se još puno i puno hiljada kruna, a toga nam je dosta. Ovoga sadašnjega jedva ćemo se kurtarisati još kroz 20 godina, & već da nove pravimo ! Eto kakvoga bi rade oni htjeli od op- ćine! Povećanje prireza i nove daće zar? Tome ćemo se mi, koji plaćamo oprijeti i nastojati zapriječiti. A oni koji zato glave ne taru, neka i nadalje nastavljaju svojim kritikama, osnovama i idejama. Od kula u zraku malo koristi, a valaj ni štete! Donosimo ovo pismo, a slobodno sva- komu izreći svoje mišljenje i unaprijeda, bez obzira slažemo li se ili ne. Kritika i prijed- lozi su dopušteni, samo od zanovetanja da- leko vam kuća. Kazalište. — U subotu donna Jua- nita, u nedjelju ša bella Armena (ponovno !) i ,gran via“, u ponedjenik korisnica prime donne sa Mascotte a jučer ,Grandi ma- novrea“. Predstavljalo se prilično dobro, u nedjelju najgore, a u ponedjenik najbolje. Družina se kazalištu navikla, a općinstvo njoj. Slušalaca obično dosta. U družini prednjači prima donna Var- ney. Vidjeli smo je u dosta uloga, a svugdje je više ili manje zadovoljila, najbolje u Mascotte, koju je i izabrala za svoju kori- snicu. Lijepa njezina pojava sa dražesnim kretnjama izmamila je često puta pljesak. Uz te predstavljačke vrline, koje u opereti dosta vrijede, ima ona i ugodan glas, kojim sigurno vlada. Od muških pjevača prvo mjesto ide svakako baritona g. Ricci. Glas mu nema potrebite jačine, ali je sladak. Drugi, ako nijesu izvrsni pjevači, a ono ne ističu se svojim slabostima, pa jedan igpunja drugoga. Samo su kori slabi; malo muških glasova, a kad ženskinje pjeva samo, rijetko je kada složno. Večeras se dava ponovno ,Mis-Elyett“ Ne razumiju. — ,Prava“ traži, ko će im razjasniti našu vijest, gdje smo se osvrnuli na neke dogođaje iz ,obiteljskog“ života naših đeneralaša. Ne razumiju dakle! Hm! Znak, da im je mozak io! Nek se obrate liječniku za savjet! Epidaurske starine. — Pišu nam iz Gavtata: Amošnji privremeni odbor za iskopavanje rimskih starina učinio je dne 23. 1 24. ovi j i cavtatskom polj . na dobro sačuvanu zgradu, kojoj sa miri iz nutra bili obloženi mramorom, koji se je dii» još sačuvao. Sudeći po tome i iebu za vodu, koji ide duljinom tu su imale biti ,therme“ (kupalište). Pošto je zemljište ei jo sta prestalo se je iskopav ! se ne dobije dozvola crkovne RO» vlasti. Međutim će se rikazati i statut starijoj vlasti za osnuće ruštva za iskopavanje starina ovdje i u okolici konavoskoj. Na tužbu Zaljanate. — Jučer se kaznena rasprava okru- zat oma oi VN se čitaoci suda proti Tečvea i r. Kako