( I SUBOTE — iu Qijena je listu unaprijeda: sa Dubrovnik i sa Austro-Ugarsku na godinu 10 K. Za ino- semstvo 10 K i poštarski troškovi. Ko ne vrati list, kad mu pretplata mine, smatra se — —— predbrojen i sa došasto polugodište. = IZLAZI SVAKE SRIJEDE ——————————————————— ———— ZL —————— POJEDINI BROJ 10 PARA Izdavatelj i odgovorni urednik Dr. Milorad Medini. — Pretplata i oglasi šalju se upravi, & dopisi uredništvu lista. Za izjave, priopćena, sahvale plaća se 40 para po retku, a za oglase 30 para. Oglasi, koji se više puta štampaju, po po 'Tu postaje zanimivo — za nezanimane. Ali oni, o kojih se budućnosti radi, gledaju zabrinuti na rad ,velikog kabineta“. Njima nije ni do nagodbe ni do t. zv. državnih potreba, za koje se plaše ,čimbenici“, da ih ne bi omela oporba Hrvata, ostalih na- rodnosti i sočalista. Za to nek se misle oni, koji su cijenili, kad su uglavili nagodbu s Madžarima, da su svoj posao dovršili, a onijem, koje su na taj žalosni način mimo- išli, drugo je na pameti. Oni vide nagod- bom utvrđeno za daljih desetak godina rop- stvo, pa ko im može zamjeriti, da mu gledaju izbjeći. Hoće li to postići, otimlje se svakom proricanju, jer ne zna niko, što se može sutra dogoditi. Kako danas stvari stoje, očito je, da je i Beču i Pešti mnogo do toga, da nagodbu provedu, pa zato bi bilo smjelo nadati se čemu s te strane. Konflikat između Ugarske i Beča, u koji su neki polagali to- liko nade, pripada već u prošlost, pa bi se protivnici dualističkog sustava nalazili sada u istim prilikama, kao i prije, nego je sukob nastao, kad ne bi bili upotrebili ove trza- vice, da se ojačaju i pošlju u parlamenat za svoje zastupnike ljude svoga pouzdanja. 'Taj preokret in peius Madžari sada osjećaju. Mješte 40 mameluka sjedi u saboru 40 zastupnika hrvatskog naroda, a ni Ru- munji ni Srbi ni Slovaci nijesu stali kod zadnjih izbora prekrštenih ruka, oni imadu svoga Lucaciu, Polita i Hodžu. Svi ti ljudi spremni su i kadri, da Madžare držo na uzdi u saboru, a van sabornice ime pejsko javno mnijenje, koje je veliko poma- galo Hrvatima i narodnostima u njihovoj borbi proti madžarskom zalumu. Kad se sve to uzme u obzir, pa pro- misli, što Madžari uopće mogu učiniti, naj- vjerojatnije je, da će oni s jedne strane zobi, a s druge oprezno upotrebljenim bičem po- kušati stvoriti za sebe povoljniji ambijenat. Na to upućuje i rad njihova trabanta Ra- kodezya, ali ovaj eksperimenat koliko može uspjeti, ako se nađe ljudi na prodaju, toliko je i pogibeljan, jer ne uspije li, protivnici će se povratiti na juriš s većom snagom. Pa opet nijesu ni vremena za bič, drugi vjetar duva sada u svijetu, ne može se više činiti, što se radilo nazad desetak godina. Dokaz je bura prosvjeda, što je podigoše ubojstva 'u_ Slovačkoj. Na ovakim razmišljanjima ne smiju se dakako graditi kule u zraku. Mi hoćemo samo da upozorimo, kako sadašnje stanje, pa i žalosno bilo, ipak ne daje povoda da očajamo. Pa ni ne smijemo kad rad pred- stavnika narodnih u Pešti pokazuje, da na čelu hrvatskog pokreta stoje ljudi, u pravom smislu riječi. Kako je Supilo goverio We- kerleu, mogao je samo govoriti čovjek, koji , VO“ Štamparija DeGiulli i dr. — se vedra čela bori za svoj narod. To vrijedi i za ostale delegate. Madžarima gledaju u oči zastupnici, koji se ne krste ni zobi ni bičem, a iz nji- hovih usta ne čujemo ni jedne riječi, ne vidimo ni jednog čina, po komu bi se ma iz daleka moglo naslućivati, da se oni boje za prava svojeg naroda. 'To samopouzdanje, taj vanjski znak snage duha treba da se prihvati svih nas, ako hoćemo da nešto postignemo. Nijesu časovi ni oklijevanja ni malodušnosti ni kleveta, već rada i prijegora, a i koliko više toga bude, toliko će biti povoljnija konačna bi- lansa gubitka i dobitka. Modžarsko - hrvatski Kkonfilkat. Rasprava o indemnitetu u zajedničkom saboru u Pešti traje. Hrvatski delegati su muževno već kod ove prve zgode istapili u obranu interesa Hrvatske. Pristaše komodne radikalne načelne politike naravno da stim nijesu zadovoljni. Oni govore sada e opstruk- ciji, a i ne misle, da je opstrukcija nemo- "guća proti zakonu 'od jednog paragrafa. Nu doći će do zgode i to, pa ni onda ne će biti mirni, htjeti će načelne izjave, istupe i što ti ja znam, po Frankovoj nauci. 'To je njihovo jedino uhvanje i jedini način spa- senja Hrvatske. Osim Supila i Popovića, kojih smo go- vore u izvatku zadnji put donijeli govorio je u sjednici od četvrtka i delegat Surmin. Zast. Šurmin u početku svojega govora osvrće se na prekjučerašnje izvode zast. Thalya, veleći, da se je morao zbiti velik preokret, kad ovaj zastupnik, koji se je brojio među stupove nekadašnje liberalne stranke, sada vodi najčišću 48-mašku poli- tiku. Inače je nerazumljivo, kako Thaly sa- dašnjoj vladi unatoč povišenju kvote izriče potpuno povjerenje. Prelazeći na govor mi- nistra-predsjednika Wekerlea, govornik se najodlučnije ograđuje proti tomu, što se Hr- vatima sada već po drugi put podmeću težnje, koje sežu preko granica. 'To međutim biva samo s razloga, da se prikriju druge, glavne tendencije. Tendencije, što ih pro- vađuju Hrvati idu u prvom redu za tim, da se na svim područjima poštivaju zakoni, te da se zakoni stvaraju za građane, a ne za državu. Ne radi li se samo u interesu države, nego također i u interesu pučanstva, lako se može doživjeti brodolom. U ostalom su Hrvati u pogledu svojih tendencija i onako već preko 100 godina samo učenici Madžara. Osvrćući se na gospodarski dio govora ministra-predsjednika, govornik iz- javlja, da će brojkama dokazati, kako su neispravne ironičke riječi ministra-predsjed- nika glede onih 6 milijona za izgradnju ličke željezničke. Financijalna nagodba, između Ugarske i Hrvatske, sklopljena NARODNA REPUBĐLIKA HRVA TOA * NAUCNA BIBLIOTEKA, DUDGOJ It —— godbi us razmjeran popust. Nefrankirana pisma ne primaju se. je s pomoću najodličnijih hrvatskih politi- čara i sa tadašnjom liberaluom strankom, ali Hrvatska je pri tome zlo prošla. Od 251 milijuna prihoda državnih željeznica Hrvatka ne dobiva ništa, dapače niti onaj udjel, što otpada na Hrvatsku iz 237 kilometara hr- vatskih željeznica, koje su sagrađene hrvat- skim novcem. Hrvatska ne dobiva niti filira od prihoda pošte. Govornik nastavlja u tom smislu, & zatim razlaže o jezičnom pitanju kod vojničke i šumarske uprave. 'Tom prigodom govornik žestoko napada ministra poljodjelstva, koji ne će, da zagrebačku šumarsku akademiju izjednači s ugarskim šumarskim akademijama a ne čini toga jedino s razloga, da ne mogu dobiti državnoga namještenja oni absolventi ove šumarske škole koji nijesu vješti madžar- skom jezika Od sveukupnoga šumarskoga osoblja samo su 22 postotka hrvatski činov- nici, a od ovih su većina još iz starih vre- mena, dok danas hrvatski natjecatelj za šu- marsku službu mora godine i godine čekati na namještenje, premda u Hrvatskoj imade dovoljno prostranih državnih šuma. Govor- nik zatim kritiznje tarifalnu politiku, upo- zorujući na nepravdu, što se na ovom po- dručju nanosi Hrvatskoj. Govornik izjavlja, da je sve ovo spomenuo samo za to, kako bi dokazao ministru-predsjedniku, da se u Hrvatskoj i prema Hrvatskoj zaken ne po- štuje. Šurminov govor trajao je čitava 2 sata. Na koncu se izjavio proti osnovi o indem- nitetu. Značajan je za madžarsko-hrvatski kon- flikat govor baruna D. Banify, koji je go- vorio iza Šurmina. On je kritizirao politiku vlade, ali će glasovati za indemnitet, premda nema u vladu povjerenja. Kritizira postupak vlade sa narodnostima, pa kaže da to ne smije biti, da Ugarska nije poliglotna nego jedinstvena madžarska država i jedinstven madžarski narod. Prelazi na hrvatsko pitanje i polemizira sa govorom zast. Supila. Kaže da je govor Supilov dao njemu pravo, kad je madžarsku koaliciju upozorio, da se ne upušta u pregovore sa resolucijonašima, jer da oni nijesu zagovaratelji madžarske jedin- stvene države. Poznaje on te ljude još od doba spaljenja madžarske zastave u Zagrebu. Brani vladavinu Khuenovu i veli, da samo takova vlada kakova je bila Khuenova može vladati u Hrvatskoj. Nije bio osobni prija- telj Khueuov, ali njegovom načinu vladanja mora da oda čast. Na prigovore kaže tekstualno ove riječi : Hrvati, osobito g. zastupnik Supilo nadasve žarsku politiku. Supilo: Samo hrvatsku politiku mora voditi hrvatski ban ! Banffy (viče na Supila). Ne, madžar- sku politiku, politiku madžarske jedinstvene 24