zara > SEE RANIERI SEE ESET NINI NEEENEESNIPNSNENSNES enii totiunanamtičtemnattaamreninat_emat===m m ———m=a<m<m<mm“—>“m———>—_—_————======—============—==—=—=———TmTr države. (U saboru velika buka. Svi viču protiv Supila, a odobravaju Banffyu). Predsjednik Rakovsky upozoruje Supila da ne prekida govorniku, a osobito ga upo- zoruje da ne ističe krive državopravne na- zore. Supilo opetuje: Samo hrvatsku poli- tiku. (Madžari prosvjeduju). Banffy pokazuje prema vladi i kaže: Ovo su uspjesi vaše politike. U Hrvatskoj treba vladati najstrožom rukom. Treba silom uspostaviti poremećeno državno jedinstvo. To mora biti zadaća hrvatskoga bana. Hrvati viču protiv Banffya. Madžari oduševljeno plješću i viču mu: Eljen! Valja upozoriti, da je na početku ove sjednice bio predložio zast. madžarski Ugron, da se sjednice produlje za 1 sat. Pri čitanju njegova podneska doviknuo mu je del. Su- pilo: ,Zašto se tako žurite ? Je li to, da što prije možete povisiti kvotu ?“ Na to mu je odgovorio Ugron: ,Ne, nego da budemo prije gotovi s vama, kad govorite u jeziku, koga niko ne razumije“. Ne zna se još, kako će se kuća podnijeti prema ovome liberal- nome podlogu Ugrona, nu svakako služi za dokaz, kako su Madžari raspoloženi uslijed istupa Hrvata i kako nastoje, da im sve više otegote borbu ne bi li se tako izmorili. Prošle sedmice nije više niko govorio u saboru. U ponedjenik se rasprava o im- demnitetu nastavila, a potrajati će jamačno cijelu ovu sedmicu, jer kako se javlja svi Hrvati će u raspravi uzeti riječ. Kao prvi go- vornik ove sedmice imao je biti zast. Babić- Gjalski. Za tim je imao bivši predstojnik bogoštovnoga odjela zast. Roje odgovoriti na napadaje ministra-predsjednika navlastito što se tiče Rojčeva postupanja glede madžar- skih škola u Hrvatskoj. Sada ili nikada! U povodu gornjeg Banffyevog govora te- lefoniraju iz Budimpešte (sam Supilo) ,Ri- ječkom N. Listu“ : Govor baruna Banffya i oduševljeno pljeskanje madžarske većine, kojim je ona sankcijonirala njegove izvode, da hrvatski ban mora da vodi u Hrvatskoj madžarska politiku najbolji je dokaz, o čem se radi, kako tu za poštenog Hrvata i Sr- bina ne može biti izgovora i izlike, da sve svoje sile uloži, da ove tendencije onemo- gući. Sad ili nikada. Ako sada popustimo, možemo slobodno kazati, da smo uza sve t. zv. gospodarske koncesije Hrvatskoj isko- pali grob. Ovo su momenti, kada hrvatski narod mora cijelom svijetu pokazati što je i ko je. — Ove odvažne riječi najbolje osvjet- ljuju raspoloženje i namjere hrvatskih de- legata. ——mm————————————————m—m=<m<=mu—m—= Dalmatinski namjesnik. Neke novine donijele su vijest, da sre- dišnja vlada u Beču ne kani za sada ništa poduzeti u pitanju promjene namjesnikovo osobe. Nardelli je gotovo ozdravio pa, ne zabita li mirovinu, povratit će se u Zadar na svoje mjesto. Oduzet post-debit! I Riječkom Novom Listu“ ovih dana oduzela je bosanska vlada post-debit za Bosnu i Hercegovinu. Nazad nekoliko go- dina to je učinila ,Novom Listu“. Kad je \ovaj prestao izlaziti, te se počeo izdavati 'Tim bosanska vlada izdaje najljepšu svjedodžbu pravom hrvatskom nezavisnom i slobodnom narodnom radu ovoga lista. Zloporabe kod Lloyda. Tršćanski ,, Balkan“ od duže vremena iznaša na javu velikih i nemilih zloporaba, koje Lloydovi upravitelji izvršuju na račun društva a sebi na korist. Članci su pisani njemački i talijanski. Upraviteljstvo ,, Uloyda“ na nijednu od teških rekriminacija do sada nije ništa poduzelo niti se pokušalo oprav- dati, ni samo ni preko drugoga. Sada je stvar došla i pred parlamenat. Njemački nacijonalni zastupnici Markhl, Dr. Hofmann, Dobernigg i dr. upravili su ovih dana u za- stupničkoj kući carev. vijeća interpelaciju na ministra trgovine na temelju članaka ,Balkana“ o austrijskom Lloydu, koji rade o zloporabama kod tog društva. Saziv hrvatskog sabora. Opet se pogovara, da će se hrvatski sabor sazvati za mjesec prosinac. Nu to je nevjerojatno, jer bi s tim bio zadat zadnji udarac Wekerleovom trabantu i njegovoj madžarskoj politici u Hrvatskoj. Zanimivo je, kako se zast. Tuškan u razgovoru sa zast. Kmetyem izrazio o tome. On je rekao : Hrvati bi se pomirili, kad bi se raspisali novi izbori. Knety je na to odgovorio, da se tim ne bi ništa pomoglo. 'Taj Tuškana sigurno nije razumio! Supilu ponuđeno podbanstvo. Sada je izbilo na javu, kako su Mad- žari mislili osobnim ,,koncesijama“ ušutkati Hrvate, da napuste borbu proti pragmatici. Supilu je samome bilo ponuđeno podban- stvo, ali je on to najodlučnije odbio. Mad- žari bi i sada bili spremni na velike osobne koncesije, samo da se spor izgladi. Žirtvovali bi i Rakodezaya. Pa još Frank viče, da su resolucijonaši sve, što su do sada radili, činili jedino iz težnje za vlašću, pa da će opet popustili samo da dođu na vladu. Mi bismo bili zbilja znatiželjni vidjeti, kako bi se bio junak Plinare, Danice, Jigera itd. ponio u ovakim momentima. Izborna reforma i Hrv. Stranka. Nar. List“ piše: Hrvatska stranka uči- nila je sve što je mogla u saboru za sveopće pravo glasa. Ona je pobila stanovište vlade i donijela gotovu zakonsku osnovu na teme- lju sveopćeg prava glasa i zastupstva ma- njine. Osnova nije bila glasovana za to što u saboru nisu bile prisutne tri četvrtine za- stupnika, biva 33. Pošto se je g. Pugliesi odrekao mandata, hrvatskih i srpskih za- stupnika ima u sve 34. Od Srba su manj- kala dva i Bakota čisti“ treći — i po tomu već nije moglo biti 33 prisutnih. Klub Hr- vatske stranke nema nego 22 zastupnika, te po tomu glasovanje nije zavisilo samo od njega. Da je klub pustio da zakonska osnova dođe do glasovanja u drugom čitanju, bilo bi se konstatiralo, da u saboru nema 33 za- stupnika i time bi se smatralo po poslovniku, da je osnova odbijena. A to bi bio jedan negativan čin, po kojemu bi izgledalo da je sabor protivan sveopćem pravu glasa. Baš «da 'se to me dogodi, glasovan je Katnićev promijeniti iz temelja, radikalno. Promjene bi imale sastojati u tomu: najprije da se uvede direktno i tajno glasovanje (a to je najvažnija stvar), za tim da se snizi broj zastupnika veleporeznika i trgovačkih ko- mora, a da se poveća broj zastupnika vanj- skih općina. Ove su promjene najpotrebitije u smislu zdravog demokratskog shvaćanja. * Provedenje Katnićeva predloga zavisi od vlade, koja ima da odluči, hoće li se ovaj sabor još jedanput sazvati prije novih izbora. Hrvatska je stranka i u tom pogledu izvršila svoju dužnost, u koliko je preko Dr. Trumbića iznijela predlog, koji je sabor je- dnoglasno prihvatio, da bude sazvano još jedno saborsko zasjedanje prije novih izbora. Zast. Masačyk i hrvatski zahtjevi. Ovih dana u bečkom parlamentu poz- nati češki naprednjak zast. Masafyk govorio je među ostalim i o hrvatskom pitanju. Govo- reći o novoj nagodbi ne nalazi u njoj oso- bite koristi za Austriju. Ni željeznička sveza sa Dalmacijom nije baš ona, koju ta zemlja i Hrvati trebaju. U pitanju odnošaja Ugar- ske sa Hrvatskom, govornik stoji sa Hrvat- skom i tumači $&. 4 nagodbe ugarsko-hrvat- ske g. 1868. u korist Hrvatske. Zadnji go- vor ministra Becka učinio mu je utisak, kao da sam priznaje pobjedu Ugarske. Ministar je ostavio Ugarskoj riješenje hrvatskoga pi- tanja. Ali mi moramo zauzeti hrvatsko sta- novište i upotrebiti ga kao oružje borbe proti Ugarskoj. 'To oružje mi ćemo trebati. Nova hrvatska smotra. Gosp. Milan Marjanović počeo je u Za- grebu da izdava novu popularnu smotru pod naslovom ,Zvono“. Prvi je broj obilan sa- držajem i raznovrsnošću. List je jeftin. Izlazit će na najmanje 24 stranice svake druge subote. Cijena mu je na godinu K 5, pojedini broj 20 para. Do nove god. 1 K. Hrvatsko uredovanje. Nar. List“ doznaje, da se je napokon i na financijalnim uredima počelo pisati hr- vatskim jezikom u unmutrnjoj službi. Prva riješenja dobiše ,expediatur“. Evala mladim rodoljubima, koji započeše. Sad je, mislimo, dužnost svih činovnika Hrvata i Srba, koji su u financijskoj službi u Zadru i u pokra- jini, da svi prionu listom uz hrvatsko ure- dovanje. Zapreka nikakovih ne može da bude. Led je probiven i put je utrt. Dok vlada uredi jezično pitanje, može još proći vremena, pa zašto da se međuto ostane pri staroj zloj navici, koja je mogla vrijediti pred 50 godina, ali danas ne, nikako? Kako se već uređuje hrvatski u drugim granama uprave, tako neka se ureduje i u financijal- noj. Nema zakona, a nema bogme ni obraza, koji bi to danas mogao zapriječiti. Iz jugoslavenske sveze u Beču. Jugoslavenska sveza u Beču izdala je slijedeću izjavu: List , Slovenac donio .je bio različite verzije o razgovoru ministra predsjednika s potpredsjednikom »Jugosla- venske Sveze“ drom. Plojem glede odaslanja deputacije u Peštu k hrvatskoj delegaciji ug. hrv. sabora i dogođajina u prvoj klubskoj sjednici. Jugoslavenska Sveza“ izjavljuje, da ;je sasvim neistinito, da je min. predsjednik u toku navedenog razgovora spomenuo o80- :bu klubskog člana Hribara ili bijelokranjsku eljeznicu, kao što i nije istina, da je -za- 'ključak, da se deputacija otpošalje, stvoren nepravilno.