zara >

SEE RANIERI SEE ESET

NINI NEEENEESNIPNSNENSNES enii totiunanamtičtemnattaamreninat_emat===m

 

m ———m=a<m<m<mm“—>“m———>—_—_————======—============—==—=—=———TmTr

 

 

države. (U saboru velika buka. Svi viču
protiv Supila, a odobravaju Banffyu).

Predsjednik Rakovsky upozoruje Supila
da ne prekida govorniku, a osobito ga upo-
zoruje da ne ističe krive državopravne na-
zore.

Supilo opetuje: Samo hrvatsku poli-
tiku. (Madžari prosvjeduju).

Banffy pokazuje prema vladi i kaže:
Ovo su uspjesi vaše politike. U Hrvatskoj
treba vladati najstrožom rukom. Treba silom
uspostaviti poremećeno državno jedinstvo.
To mora biti zadaća hrvatskoga bana.

Hrvati viču protiv Banffya. Madžari
oduševljeno plješću i viču mu: Eljen!

Valja upozoriti, da je na početku ove
sjednice bio predložio zast. madžarski Ugron,
da se sjednice produlje za 1 sat. Pri čitanju
njegova podneska doviknuo mu je del. Su-
pilo: ,Zašto se tako žurite ? Je li to, da što
prije možete povisiti kvotu ?“ Na to mu je
odgovorio Ugron: ,Ne, nego da budemo
prije gotovi s vama, kad govorite u jeziku,
koga niko ne razumije“. Ne zna se još, kako
će se kuća podnijeti prema ovome liberal-
nome podlogu Ugrona, nu svakako služi za
dokaz, kako su Madžari raspoloženi uslijed
istupa Hrvata i kako nastoje, da im sve
više otegote borbu ne bi li se tako izmorili.

Prošle sedmice nije više niko govorio
u saboru. U ponedjenik se rasprava o im-
demnitetu nastavila, a potrajati će jamačno
cijelu ovu sedmicu, jer kako se javlja svi
Hrvati će u raspravi uzeti riječ. Kao prvi go-
vornik ove sedmice imao je biti zast. Babić-
Gjalski. Za tim je imao bivši predstojnik
bogoštovnoga odjela zast. Roje odgovoriti
na napadaje ministra-predsjednika navlastito
što se tiče Rojčeva postupanja glede madžar-
skih škola u Hrvatskoj.

Sada ili nikada!

U povodu gornjeg Banffyevog govora te-
lefoniraju iz Budimpešte (sam Supilo) ,Ri-
ječkom N. Listu“ : Govor baruna Banffya
i oduševljeno pljeskanje madžarske većine,
kojim je ona sankcijonirala njegove izvode,
da hrvatski ban mora da vodi u Hrvatskoj
madžarska politiku najbolji je dokaz, o čem
se radi, kako tu za poštenog Hrvata i Sr-
bina ne može biti izgovora i izlike, da sve
svoje sile uloži, da ove tendencije onemo-
gući. Sad ili nikada. Ako sada  popustimo,
možemo slobodno kazati, da smo uza sve
t. zv. gospodarske koncesije Hrvatskoj isko-
pali grob. Ovo su momenti, kada hrvatski
narod mora cijelom svijetu pokazati što je i
ko je. — Ove odvažne riječi najbolje osvjet-
ljuju raspoloženje i namjere hrvatskih de-
legata.

——mm————————————————m—m=<m<=mu—m—=

Dalmatinski namjesnik.

Neke novine donijele su vijest, da sre-
dišnja vlada u Beču ne kani za sada ništa
poduzeti u pitanju promjene namjesnikovo
osobe. Nardelli je gotovo ozdravio pa, ne
zabita li mirovinu, povratit će se u Zadar
na svoje mjesto.

Oduzet post-debit!

I Riječkom Novom Listu“ ovih dana
oduzela je bosanska vlada post-debit za
Bosnu i Hercegovinu. Nazad nekoliko go-
dina to je učinila ,Novom Listu“. Kad je
\ovaj prestao izlaziti, te se počeo izdavati

'Tim bosanska vlada izdaje najljepšu
svjedodžbu pravom hrvatskom nezavisnom
i slobodnom narodnom radu ovoga lista.

Zloporabe kod Lloyda.

Tršćanski ,, Balkan“ od duže vremena
iznaša na javu velikih i nemilih zloporaba,
koje Lloydovi upravitelji izvršuju na račun
društva a sebi na korist. Članci su pisani
njemački i talijanski. Upraviteljstvo ,, Uloyda“
na nijednu od teških rekriminacija do sada
nije ništa poduzelo niti se pokušalo oprav-
dati, ni samo ni preko drugoga. Sada je
stvar došla i pred parlamenat. Njemački
nacijonalni zastupnici Markhl, Dr. Hofmann,
Dobernigg i dr. upravili su ovih dana u za-
stupničkoj kući carev. vijeća interpelaciju
na ministra trgovine na temelju članaka
,Balkana“ o austrijskom Lloydu, koji rade
o zloporabama kod tog društva.

Saziv hrvatskog sabora.

Opet se pogovara, da će se hrvatski
sabor sazvati za mjesec prosinac. Nu to je
nevjerojatno, jer bi s tim bio zadat zadnji
udarac Wekerleovom trabantu i njegovoj
madžarskoj politici u Hrvatskoj. Zanimivo
je, kako se zast. Tuškan u razgovoru sa
zast. Kmetyem izrazio o tome. On je rekao :
Hrvati bi se pomirili, kad bi se raspisali
novi izbori. Knety je na to odgovorio, da
se tim ne bi ništa pomoglo. 'Taj Tuškana
sigurno nije razumio!

Supilu ponuđeno podbanstvo.

Sada je izbilo na javu, kako su Mad-
žari mislili osobnim ,,koncesijama“ ušutkati
Hrvate, da napuste borbu proti pragmatici.
Supilu je samome bilo ponuđeno podban-
stvo, ali je on to najodlučnije odbio. Mad-
žari bi i sada bili spremni na velike osobne
koncesije, samo da se spor izgladi. Žirtvovali
bi i Rakodezaya.

Pa još Frank viče, da su resolucijonaši
sve, što su do sada radili, činili jedino iz
težnje za vlašću, pa da će opet popustili
samo da dođu na vladu. Mi bismo bili zbilja
znatiželjni vidjeti, kako bi se bio junak
Plinare, Danice, Jigera itd. ponio u ovakim
momentima.

Izborna reforma i Hrv. Stranka.

Nar. List“ piše: Hrvatska stranka uči-
nila je sve što je mogla u saboru za sveopće
pravo glasa. Ona je pobila stanovište vlade
i donijela gotovu zakonsku osnovu na teme-
lju sveopćeg prava glasa i zastupstva ma-
njine.

Osnova nije bila glasovana za to što u
saboru nisu bile prisutne tri četvrtine za-
stupnika, biva 33. Pošto se je g. Pugliesi
odrekao mandata, hrvatskih i srpskih za-
stupnika ima u sve 34. Od Srba su manj-
kala dva i Bakota čisti“ treći — i po tomu
već nije moglo biti 33 prisutnih. Klub Hr-
vatske stranke nema nego 22 zastupnika,
te po tomu glasovanje nije zavisilo samo od
njega. Da je klub pustio da zakonska osnova
dođe do glasovanja u drugom čitanju, bilo
bi se konstatiralo, da u saboru nema 33 za-
stupnika i time bi se smatralo po poslovniku,
da je osnova odbijena. A to bi bio jedan
negativan čin, po kojemu bi izgledalo da je
sabor protivan sveopćem pravu glasa. Baš

«da 'se to me dogodi, glasovan je Katnićev

promijeniti iz temelja, radikalno. Promjene
bi imale sastojati u tomu: najprije da se
uvede direktno i tajno glasovanje (a to je
najvažnija stvar), za tim da se snizi broj
zastupnika veleporeznika i trgovačkih ko-
mora, a da se poveća broj zastupnika vanj-
skih općina. Ove su promjene najpotrebitije
u smislu zdravog demokratskog shvaćanja.

* Provedenje Katnićeva predloga zavisi
od vlade, koja ima da odluči, hoće li se
ovaj sabor još jedanput sazvati prije novih
izbora. Hrvatska je stranka i u tom pogledu
izvršila svoju dužnost, u koliko je preko Dr.
Trumbića iznijela predlog, koji je sabor je-
dnoglasno prihvatio, da bude sazvano još
jedno saborsko zasjedanje prije novih izbora.

Zast. Masačyk i hrvatski zahtjevi.

Ovih dana u bečkom parlamentu poz-
nati češki naprednjak zast. Masafyk govorio
je među ostalim i o hrvatskom pitanju. Govo-
reći o novoj nagodbi ne nalazi u njoj oso-
bite koristi za Austriju. Ni željeznička sveza
sa Dalmacijom nije baš ona, koju ta zemlja
i Hrvati trebaju. U pitanju odnošaja Ugar-
ske sa Hrvatskom, govornik stoji sa Hrvat-
skom i tumači $&. 4 nagodbe ugarsko-hrvat-
ske g. 1868. u korist Hrvatske. Zadnji go-
vor ministra Becka učinio mu je utisak, kao
da sam priznaje pobjedu Ugarske. Ministar
je ostavio Ugarskoj riješenje hrvatskoga pi-
tanja. Ali mi moramo zauzeti hrvatsko sta-
novište i upotrebiti ga kao oružje borbe proti
Ugarskoj. 'To oružje mi ćemo trebati.

Nova hrvatska smotra.

Gosp. Milan Marjanović počeo je u Za-
grebu da izdava novu popularnu smotru pod
naslovom ,Zvono“. Prvi je broj obilan sa-
držajem i raznovrsnošću. List je jeftin.
Izlazit će na najmanje 24 stranice svake
druge subote. Cijena mu je na godinu K 5,
pojedini broj 20 para. Do nove god. 1 K.

Hrvatsko uredovanje.

Nar. List“ doznaje, da se je napokon
i na financijalnim uredima počelo pisati hr-
vatskim jezikom u unmutrnjoj službi. Prva
riješenja dobiše ,expediatur“. Evala mladim
rodoljubima, koji započeše. Sad je, mislimo,
dužnost svih činovnika Hrvata i Srba, koji
su u financijskoj službi u Zadru i u pokra-
jini, da svi prionu listom uz hrvatsko ure-
dovanje. Zapreka nikakovih ne može da
bude. Led je probiven i put je utrt. Dok
vlada uredi jezično pitanje, može još proći
vremena, pa zašto da se međuto ostane pri
staroj zloj navici, koja je mogla vrijediti
pred 50 godina, ali danas ne, nikako? Kako
se već uređuje hrvatski u drugim granama
uprave, tako neka se ureduje i u financijal-
noj. Nema zakona, a nema bogme ni obraza,
koji bi to danas mogao zapriječiti.
Iz jugoslavenske sveze u Beču.

Jugoslavenska sveza u Beču izdala je
slijedeću izjavu: List , Slovenac donio .je
bio različite verzije o razgovoru ministra
predsjednika s potpredsjednikom »Jugosla-
venske Sveze“ drom. Plojem glede odaslanja
deputacije u Peštu k hrvatskoj delegaciji ug.
hrv. sabora i dogođajina u prvoj klubskoj
sjednici.

Jugoslavenska Sveza“ izjavljuje, da ;je
sasvim neistinito, da je min. predsjednik u
toku navedenog razgovora spomenuo o80-
:bu klubskog člana Hribara ili bijelokranjsku

 eljeznicu, kao što i nije istina, da je -za-

'ključak, da se deputacija otpošalje, stvoren
nepravilno.