2 maasai

Istina je naprotiv, da je taj zaključak
bio sasvim pravilan, bez prigovora jedno-
glasno primljen i da ministar predsjednik,
kad je bio o razlozima odaslanja spomenute
deputacije informiran, nije ostao kod svo-
jih prijašnjih opazaka, koje nikako nisu bile
rečene u tonu ogorčenja.

Na dalnje ,Slovenčeve“ opaske, koje
ciljaju na političke nazore i na nutarnje
odnošaje u Svezi, i koje izviru iz neteme-
lite, sitničave politike, Sveza ne smatra
potrebnim reflektirati. — Beč, 30. oktobra
1907. Dr. Tresić- Pavičić m. p. tajnik, dr.
Ploj m. p., potpredsjednik.

Društvo ,,Velebit“ u Innsbrucku.

Hrv. akad. društvo ,Velebit“ u Inns-
brucku izabralo je na svojoj 1. glavnoj
skupštini, držanoj dne 26. 10. 1907, slijedeći
odbor :

Predsjednik: Artur Sok, stud. med.;
Podpresjednik : Ivo Baboselac, stud. med. ;
Tajnik : Ljudevit Kobali, stud. med.; Bla-
gajnik : Jakša Bojanić, atud. med. ; Oružar:
Ljudevit Jurak, stud. med.; Revizija: Ma-
rinko Ivanišević, stud. med. i Gustav Hackl,
stud. med.; Knjižničar: Josip Medved, stud
med.

Gradska kronika.

Položili ispit. — Na zagrebačkem
sveučilištu položili su prošlih dana prvi
državni ispit još ova gg: Božidar Bubalo,
Antun  Knego, Vuk Vuletić Vukasović,
Niko Zglav i Risto Vukanović.

+ Petar Dominković. — U pone-
djenik je preminuo u gradu u 66. godini
života Petar Domiiaković. trgovac i posje-
dnik, dobar i čestic građanin. U utornik je
bio lijepi sprovod pokojniku. Pokoj mu duši !

Koncerat sestara Černjecki. — U
našem gradu se nahode poznate ruske umjet-
nice sestre Vera i Nadežda Černjecki, te
večeras u prostranoj dvorani Narodne Štio-
nice priređuju koncerat. U mjesto da bilje-
žimo sve dobre glasove, koji prethode gla-
sovite ruske umjetnice u svom umjetničkom
turneju po cijeloj Kuropi, donijećemo ovdje
samo, što veli uvažena praška , Narodni
Politika“ o njima prigodom njihova kon-
certa u Pragu :

Ruske umjetnice Vera i Nadežda Čer-
njecki, dvije vanredne pojave, koje su dne
22. lipnja koncertirale, obdarili su naši u
glazbenoj struci mjerodavni kritičari osobi-
tim priznanjem. Očekivanje publike, koja je
dupkom napunila koncertnu dvoranu, izne-
nadiše umjetnice svojim rijetkim glazbenim
produktom. Gđa Vera Černjeckieva stoji u
radu prvih umjetnica na glasoviru. Ko što
ju u Beču usporediše sa Rubinsteinom, tako
ju mi moramo nazvati češkim Kubelikom
na glasoviru Ona zapovijeda svojim instru-
mentom upravo suverenskom sigurnošću i
crpe nedostignutom umjetnošću sve učinke,
koji se u tom instrumentu nalaze... Njezin
upravo  imponujući proizvod glasa, burni
manjkajuća sigur-

 

glasa a osobito živahan temperamenat krasi
umjetnicu“.

Cijelom Evropom na javnim koncertima,
i u privatnim i kraljevskim dvoranama
prošle su sestre umjetnice u sjajnom triumfu
— nadamo se, da će im i mali Dubrovnik
najsusretljivije ukazati počast, koja ih iđe.
Pristup je u dvoranu Štionice svakome slo-
bodan. Ulazne karte dobivaju se kod g. J.
Tošovića i u Štionici.

'Tekst pjesama dijelit će se na koncertu.

Program: 1. a) Nocturne od Choupin,
b) Žalosna koračnica (Marsch fenebre) od
Choupin, c) Šumski kralj (Erlkonig) od
Sehubert-Liszt : izvađaV. Černecka; 2. Aria
iz opere , Život za carja“ ed Glinke pjeva
N. Černecka; 3. Fantazija iz opere ,,Evgen
Onjegin“ od Čajkovski-Pabsta izvađa V. Čer-
necka; 4. a) Zvona od Taskina, b) Pusti
me u miru, romanca od Davidova, c) Ratar
od Cezara Kjii: pjeva N. Černecka; 5. a)
Barkarola od Rubinsteina, b) Slavuj od
Oljabijev-Liszt izvađa V. Černecka; 6. a)
Bajić ,Bila jednom ruža jedna“ balada Mi-
lodara M. Mitrovića, b) Arija iz opere
Samson i Dalila“ Saint-Sačnsa pjeva N.
Černecka; 7. ,Rigoleto“ od  Verdi-Liszta
izvađa V. Černecka; 8. a) Azra od Rubin-
stein, b) Carmen ,,Habanera“ pjeva N. Čer-

necka.
Cijene: Ulaznica sa sjedalom u redo-

vima K 4, ulaznica sa sjedalom po strani
K 3, ulaznica bez sjedala K 2, ulaznica za
učenike K 1.

Dar Sokolu. — Brat Čeh g. Hefman
poslao je našem Sokolu na dar lijepo poprsje
Tyrša. Kako čujemo uprava Sokola je odlu-
čila, da se poprsje stavi na pročelni zid
velike dvorane, e bi tako kip utemeljitelja
češkog, a i slavenskog Šokolstva sjećao So-
kole uvijek na veliki cilj njihove uredbe.
Ovaj plemeniti dar brata Čeha neka služi
za primjer našim građanima.

Zdravstveno povjerenstvo. — Radi
se o novom uređenju zdravstvenog povje-
renstva s osobitim obzirom na sušičave, koji
zlo svjetovani dolaze u zadnje doba u Du-
brovnik na liječenje. Zrak dubrovački za
to nije podesan, to se znade, ali neka go-
spoda liječnici možda i da se otresu bole-
snika, šalju ga u nas. Tu manu imadu oso0-
bito vojničke bonice po monarhiji, pa bi za
Dubrovnik bila sreća, kad bi vojničku bonicu
odavle premjestili, kako kažu, drugovdje.

U toliko bolesni dolaze i treba učiniti
štogod, da grad ne postane leglo sušice.
Za pobijanje sušice pestoje već propisi, &
vršenje njihovo i nadzor imalo bi preuzeti
prošireno zdravstveno povjerenstvo.

To treba da postoji po zakonu od g.
1874 kod svih općina, koji imadu svoga
liječnika, a imenuje ga vijeće. Ono se pak
samo može od slučaja do slučaja popuniti
s drugim osobama.

Da se to sve uredi i ustanovi način
rada bio je jučer na poglavarstvu sastanak,
komu je prisustvovao g. Dr. Vipauc «na-
mjesništva. Pozdravljamo s veseljem taj korak.

i jer će ih hrvatski narod, u pravom smi-
slu riječi, objeručke prihvatiti . . . .“

Poslije ovoga  introibo ,čedni“ pisac
govori o ,megalomaniji“.

Javna govornica. — Pod ovim nma-
slovom ima u ,Pravoj“ nekakvo otvoreno
pismo Ljubomira Taljerana, gdje se mi spo-
minjemo. Što smo mi o tomu gospodinu
pisali, pisali smo na temelju informacija,
koje moramo držati stalnim, dok nas g. Ta-
ljeran ne uvjeri o protivnom. Ovim pismom
on to nije uradio.

Mi smo prama g. Taljeranu postupali
više nego korektno, tiskali smo njegove
ispravke, neka na to nijesmo bili vezani,
kako je on htio. A što se dogodilo? — Je-
dva je na njegovu molbu ispravak bio tiskan
a eto pisma našem odgovornom uredniku
od njega, gdje se gospodin prijeti. To smo
pismo tiskali, da se vidi kakav je taj gos
podin Taljeran. Pa poslije svega toga, što
on još traži od nas? Da ga branimo od
opravdanih napadaja naših sumišljenika na
Mljetu ? Čudan čovjek.

Iz Župe. — (Nešto o duhanu. Na
adresu narodnih zastupnika). Sada
baš, kada se govori o zlatnim kulam za
Dalmaciju, događa se nešto, što ne ogovara
vladinu obećanju. Ove godine slabo je pla-
ćen duhan, oko K 1.60 kilo, a isti vlada
prodaje oko K 15 kilo! Vlada mjesto da u
prvom redu pomože težaku, ona za nj malo
mari. Narod je uslijed nerodice i neplodnih
zemalja primoran gojiti duhan, koji izvrsno
uspijeva u cijeloj Dalmaciji, a vlada mu
udara tako nisku cijenu, da gojitelj duhana
tek može zaslužiti nadnicu od 20 novčića.
A to je u današnje vrijeme za življenje
nedostatno. Narod ipak mora da goji duhan
jer maslina ne rađa, a loza propada. Sve ie
poskupilo, ne samo u monarhiji nege _>»
cijelom svijetu : a plaće su svakome povećali,
ma svakome, a duhan jednako slabo se plaća
bijednom težaku kao i prije! Je li ovo hu-
manitarno i pravedno? Kazati će nam se
da nije sile gojiti duhan: ali jest sile, jer
nevolja je, koja na to potiče težaka. Duhan
nosi državi ogromnu dobit, pa ipak se ne
plaća onako, kako bi težaku ostala prilična
nadnica.

U eri usrećenja Dalmacije morali bi
barem bolje plaćati no do sada, dok je vla-
dalo zanemarenje. Kad bi se duhan plaćao
samo jednu krunu više po kila nego do
sada, ne bi državi trebalo kupovati nimalo
u inozemstvu, jer u Dalmaciji, uz bolju
cijenu, narod bi ga više sadio i bolje oko
njega radio, te bi ga moglo biti dovoljno
za potrošak i najbolie vrste, tako bi narod
manje iseljivao. Naši narodni zastupnici na
parlamentu morali bi proučiti ovo životno
pitanje po narod i tražiti od vlade na te-
melju gori navedenih razloga povišenja ci-
jena. A vlada, ako joj je stalo 'do naroda
sigurno će pristati. Nu treba kucati dok
otvore! Zahtjev je pravedan i tim više, što
se radi o jednom viciju, pa mjesto K 15
vlada ga može prodati K 16 kilo — &ve-
jedno, isto će ga se pušiti bio skuplji, ili
jeftiniji, bolje ili gore vrste. Neka se nagradi
prilično težački krvavi trud i ne aprofitira
narodna nevolja, radi koje
narod eto primoran je duhan gojiti i ako
mu se ne isplaćuje potpuno trud. Kad bi