Cijena je listu unaprijeda: za Dubrovnik i za Austro-Ugarsku na godinu 10 K. Za ino- somstvo 10 K i poštarski troškovi. Ko ne vrati list, kad mu pretplata mine, smatra se : predbrojen i za došasto polugodište. === : Izdavatelj i odgovorni urednik Dr. Milorad Noedisi. zzzZzE—— Štamparija DeGiulli i dr. IZLAZI SVAKE SRIJEDE I SUBOTE POJEDINI BROJ 10 PARA Pretplata i oglasi šalju se upravi, & dopisi uredniftvu lista. Za izjave, priopćena, zahvale plaća se 40 para po retku, a za oglase 30 para. Oglasi, koji se više puta štampaju, po po — — godbi uz razmjeran popust. Nefrankirana pisma ne primaju se. — Novi atentat. Bilo je doba, kad su ,patrioti“ na sva usta govorili, da je Supilo prodan Madžarima. U isto doba ši- rili su glasove, da se je prodao lta- liji i Beogradu. Kako se jedno, drugo i treće moglo složiti, to je bio veliki rebus, koji uostalom gospoda kle- vetnici nijesu ni kušali riješiti. Oni su vidjeli neke pojave, koje nijesu mogli u svojoj ograničenosti dokučiti, ili su se prečinjali da ne dokučuju, samo da mogu izbaciti infamiju, da ljudi nove politike rade iz vlastitog interesa, eda dođu do jasala, kako se to u našim novinama kaže. Pa dobro! Politika Supilova bila je zbilja nedokučiva ljudima, koji misle srcem, i mi smo takove poli- tičare mogli barem donekle ispričati — onda dakako, t. j. prije rogo su se vidjeli plodovi rada ljudi Supi- lova kova. Ali sada je došlo doba, da posumnjaš i u ljude, kojih patrio- tizam nijesmo se tada ni usudili sta- viti u sumnju. Svi ti Starčevići, Pa- velići i drugi propovjednici slobodne i ujedinjene Velike Hrvatske mogli bi napokon shvatiti, da delegati u Pešti nijesu nikakvi prodanici i da je njima na srcu budućnost Hrvaiske više nego mnogim i mnogim njiho- vim drugovima. Oni bi morali razu- mjeti i to, da bacati ovaj čas kli- pove pod noge delegatima, znači olakotiti posao Madžarima, i da uz ovaki izborni red, kakav je sada u Hrvatskoj, zavisi mnogo o slozi opo- zicije, hoće li kod eventualnih izbora birači sačuvati svoju neodvisnost. Prama tomu trebalo bi da sad udese svoj rad, a ne pustiti Franke i Fran- koviće, da slobodno vrše žalosnu ulogu skrivenih tuđinshih pomagača. Jer koliko je sada jasno, da Supilo nije radio ni za čast ni za novac, toliko je jasno i to, da bi politika Frankova, kad ne bi bila našla pro- tivnika u Supilu, bila predala Hr- vatsku na milost i nemilost Madža- rima. Ona se temeljila na skroz pogri- ješenoj pretpostavci, da će Beč na- dariti Hrvatsku, ako mu pomogne proti Pešti. Slučajno se i dogodilo, što je Beč želio, jer današnji sukob između Madžara i Hrvata došao je bez sumnje Beču u dobar čas. Ali on nije pomogao nas, nego se je po- žurio, da brže bolje u svoju korist upotrebi madžarske neprilike, pušta- jući kao naknadu slobodne ruke Pešti u Hrvatskoj. Jednako bi se ,zahvalan“ bio pokazao Beč, i da je namjera Fran- kova uspjela, pa izbori doveli u hr- vatski sabor većinu prijatnu Beču, samo s tom razlikom, da bi mješte Supila i drugova u Budimpešti sada sjedjeli ondje Tomašići. Mi smo uvjereni, da je za tim Frank i išao, jer mu ne vjerujemo u hrvatski patriotizam, ali sve kad bismo pretpostavili dobru uamjeru, uspjeh bi njegove politike bio za Hrvatsku porazan. To bi — pona- vljamo — morali da razumiju i Starčevići i Prodani, a eto ih, vidimo gdje uza sve to pružaju Franku roku za novu igru i svojim imenom hoće da pokriju prljavštine svoga vođe. U tu svrhu sazivlju stranački zbor i Zagrebu. ,Prava“ je izrekla, da će tu biti svi Hrvati, ali između tih svih zaludu ćemo tražiti jed- u. ga, koji će imati srca ustati na obranu Hrvatske. Koji pođu, ići će da svojom nazočnosti sankcijoniraju nov atentat na neodvisnost Hrvatske, i dadu Franku bijeli list za dalje spletke. I dalmatinski ,čisti“ hoće tamo da idu, hoće da umnože one tisuće, koje će klieati Franku. Sretan put — kad im ponos to pokloustvo do- pušta. Pismo iz Zagreba. Zagreb, 6. XI. 1907. (Madžarske osnove). — Madžarska koa- licija, osobito pak šesdesetosmaške stranke, a na čelu im lukavi i prevejani ministar predsjednik Dr. Wekerle snuju i umuju, da pronađu način, da unište hrvatsko-srpsku koaliciju. Ne ć6 više da za nju znadu, pre- kinuše svaku svezu s našom koalicijom i sada traže sveze sa starim madžaronima. No madžaroni se ne dadu tako lako na lijepak. Oni vide, da su sada Madžarima od velike potrebe i za to su skupi. Traže za sebe REPUNBLAKA HVF S-ElA EA E E=SZz=a=eaa. o .aJ Jad _ _ ___ ___ mjesta sve trojice odjelnih predstojnika, sva velikožupanska mjesta, a i još štogod, što u novine ne dolazi. Nu tim još nijesu zado- voljni, oni hoće, da Košut javno u saboru izjavi svoj ,pater peccavi“, što se je u opće približio i paktirao sa resolucijonašima, a odbio pomoć vjerne prijateljice Madžara — narodne stranke. Košut oklijeva još takovo što učiniti, jer jaka Hollo-ova grupa u neod- visnoj stranci ne. će da se veže prama ni- komu i za to nastoji odvratiti svoga vođu od izjave, koja bi stranci mogla vezati ruke. Nego kao da je nagovaranju Wekerleovu uspjelo posvema nagovoriti Košuta i umjesiti ga po svoju, te se već pogovara da on pro- klinje dan kada se je sastao sa Supilom. Izjava Košutova, koja ima, da rehabilitira madža- rone i da im dade zadovoljštinu imala bi pasti na 10. novembra. Tada bi bila i mad- . žaronska vlada imenovana i to Šumanović kao podban: glasoviti sastavljač poznate okružnice Lewin pl. Chavrak predstojnikom za bogoštovje i nastavu, a sveučilišni pro- fesor Dr. Franjo Spevec odjelnim predstj- nikom za pravosuđe. Ovo su kandidati mi- nistra Josipovića, ne zna se još samo, da li će odnosne osobe primiti tu čast. Svakako prije izjave Košutove, kojom se svečano odriče resolucijonaša, nema ništa od ove osnove. Za ovakov način riješenja hrvatske krize najviše rade Wekerle i Szterenyi. Ko- šut pod utjecajem Hollo-ve grupe još okli- jeva. Hollo naime i družina mu kažu, da se je narodna stranka u vrijeme madžarskog pokreta i borbe bila stavila Beču na raspo- laganje, a to bi mogla i u buduće učiniti. Kada bi vlada iz sredine narodne stranke bila imenovana, bio bi sazvan hr- ' vatski sabor, koji bi se odmah i raspustio. Izbori bi se obavili u proljeću 1908. A iz- bori bi se tada obavili stoga razloga, kada budu naime izborne listine revidirane. Na- zor nad tim revidiranjem vodili bi pouzdanici madžaronske vlade. Nije teško pogoditi, da bi kod revidiranja izbornih listina bilo križanja i prekriživanja imena neodvisnih izbornika. Kada izborne listine budu tako skalup- ljene, onda će se izbori provesti uz asisten- cija žandara i vojske i prolivene, narodne krvi izići će većina, koja će pripadati narodnoj stranci. Imaju da se za dugo opetuju zlo- djela Khuenove ere. 'To je račun Madžara, nadajmo se bez krčmara. Svijesni hrvatski narod, kako je dobro u današnjoj sjednici zajedničkog sa- bora kazao delegat Tuškan, narod, koji je odolio navali Turaka, znati će, da se i ovim kobnim madžarskim osnovama odupre. Aa NAUČNA BIBLIOTEKA, DOBIO: NIK