+
:

 

uke SURA RER li 2. VSŽ RO RA NINA

AJET EIA m O

> A EA DE SAASC NOR a

IAPOOREEMSTIE £ DEAL |O

KORN NOY ON

REESE A ze.

e A

se također i glasovi pojavljivati, koji zahti-
jevuju, da se već iednom sa tim ,,veleizdajni-
cima“ obračuna. Wekerle hoće, da promijeni
radi toga poslovnik, no još dobar dio neod-
višne stranke mrmoši proti tomu. Madžarske
novine , Egyertetes“ donašaju danas članak u

kojem vele, da se ne može radi Hrvata.

promijeniti poslovnik. Sabor mora naći
drugi način, da ne dozvoli govoriti ovim
frivolnim hrvatskim zelenišima. U opće i
ostale madžarske novine uplašene su, te sa
strahom konstatiraju za njih poraznu činje-
nicu, da se na obzorju madžarske politike
opet pojavljuje strašilo hrvatske opstrukcije.

Danas pod vodstvom delegata profesora
Dra. Gjura Šurmina otišli su u Beč dele-
gati Tuškan, Zagorac i Pribičević, da se sa
jugoslovenskim klubom dogovore glede nau-
mljene zajedničke akcije. U jučerašnjoj sjed-
nici koalicije precizirana su temeljna načela
koja imaju biti vodićem kod ovih pregovora.
Ovako glasi vijest iz Budimpešte. Bez sumnje
će svakog pravog rodoljuba ova vijest obra-
dovati. Poslije svih onih vijesti o nesuglasju
u jugoslovenskoj svezi, te o neizvjesnosti,
koja je radi toga bila zavladala, čak se je
i govorilo o raspustu sveze i slično, poslije
svega toga pak evo radosne vijesti, da će
se jugoslovenska sveza dogovoriti sa našom
delegacijom glede zajedničkog djelovanja.
Ne ćemo biti optimiste, ali je sigurno, da su
naši delegati otputovali, ne da se vrate ne
obavljenog posla, nego da se povrate već
sa uglavljenim  punktacijama zajedničkog
rada u ovoj sudbonosnoj borbi.

Pohod naših delegata u Beč dolazi baš
u zgodno vrijeme. Austrija — ili bolje re-
čeno — sadanje Beck-ovo ministerstvo stoji
u jednoj velikoj krizi. Hoće li se ta kriza
povoljno riješiti teško je kazati, ali će opet
biti cjenkanja i trgovanja. Moglo bi se lako
desiti, ako naši predstavnici budu ljudi na
svomu mjestu, da i mi kod ovog cjenkanja
i trgovanja zaslužimo štogod, što bi bilo od
koristi po naše narodne interese.

U današnjoj sjednici zajedničkoga sabora
govorio je delegat Tuškan. U svojem govoru
među ostalim dokazao je, da program od
god. 1894. nije veleizdajnički. Nadalje je
kazao, da je sporazum između Ugarske i
Hrvatske moguć samo na temelju pariteta.
Svršio je stim, da je kazao, da su se Mad-
žari bacili na politiku formula, ali se u Hr-
vatskoj ne će moći vladati s nikakvim for-
mulama.

Za današnju sjednicu zajedničkoga sa-
bora, pošto je današnji dan — dan interpe-
lacija, najaviše i hrvatski delegati dvije svoje
interpelacije. Delegat Gustav Modrušan in-
terpelirali će glede regulacije Save, Drave
i Kupe, a delegat Ljuba Babić-Gjalski glede
poštanskih bjelica za inozemstvo, na kojima
nema hrvatskog teksta. ać.

Ko radi za Hrvatsku, a ko proti.
»Mi pravaši iz Dalmacije poručiti ćemo
po svojim izaslanicima svojoj braći sakuplje-
noj u bijelom Zagrebu, da smo s njima jedni
da se s njima veselimo a s njima da i jadujemo,
ali da usvojoj žalosti ipak smo gordi i po-
nosni, jer nas zadivljuje gigantska borba,

 

Ostale Starčevićance zadivile gigantska bor-
ba... apostola Starčevićeve nauke... a u
prvom redu njihova  presjednika Josipa
Franka? Čekat ćemo na glasove iz Zagreba,
a međutim ćemo osvijetliti tu , gigantsku
borbu“, da vidimo pod kojim se auspicijama
i zašto sastaje skupština Starčevićanaca.

x* *
*

U Beču i Pešti gospoda ministri napinju
sve svoje sile, da proturuju novu austro-
ugarsku nagodbu. Nagodba za nas znači de-
setgodišnje produljenje dualizma, t. j.: pre-
vlast s ove strane Njemaca, a s one Madžare.
Proti tome moramo se boriti, ali naša borba
ne smije biti slijepa: ako nema izgleda da
ćemo u glavnome uspjeti, a ono borbu nam
je proti nagodbi dotle povest, dok ne stvo-
rimo uvjete slobodnom razvitku Hrvatske.
Sdrugim riječima moramo dobiti barem to-
liko, koliko je dosta da se kroz 10 godina
Hrvatska toliko ojača, e bi mogla reći i
izvesti: stanite gospodo u Beču i Pešti, treća
se nagodba ne će proti meni ni bez mene
uglavivati. Zrtamo, da će nas radi ovih riječi
nazvati pristaše ,Velike Hrvatske preko
noći“ izdajicuma, ali što ćemo, mi glavom
kroz zid ne možemo, pa prepuštamo rado
njima taj pokus.

Ali — da se povratimo na stvar —
gdje se mora voditi ta borba? Zaista ondje
gdje je za to foram: bečki i peštanski par-
lamenat. To je naše uvjerenje, pa zato smo
i pozdravili obnovljenu borbu naših delegata
u Pešti.

* .
*

Gospoda Starčevićanci nijesu toga mni-
jenja. Njik je Frank uvjerio, da je ,ništava
borba“ hrvatskih delegata u Pešti. Dosljedno
tome ne izađe ni jedan broj ,Hrvatskog
Prava“, a da direktno ili indirektno ne uvje-
rava svoje pristaše, da bi najbolje bilo, da
se delegati vrate kući.

»Pravo“ od 4. o. m., kao obično, po-
svećuje uvodnjak resolucionašima, pa među
ostalim kaže: ,,. ... svak je mislio, da će
resolucijonaši osvanuti u Zagrebu i narodu
proglasiti, da više ne idu u Budimpeštu . . .
ali resolucijonaša nema u Zagreb. Oni još
ostaju gore, još se spremaju na govore i
polemike s Madžarima“. Na drugoj strani
čitamo: ,Rezolucijonaši i sami uviđaju, da
hrvatski narod do ovakove njihove borbe
ništa ne drži .. .. Madžarski vlastodršci ne-
prestano naglasuju, kako nikako ne ide za-
jedno, voditi nagodbenu politiku i stajati na
programu 1894, ali Tuškanovi pravaši ne
daju si to reći; oni baš ostaju gore (u
Pešti)“.

Ovakovo pisanje za nas znači slabiti
borbu hrvatske delegacije, huškati narod
proti njima, da bi ih se tako prisililo povra-
titi se u Hrvatsku i napustiti peštansku borbu.

Ovdje se nameće jedno pitanje: ili je
borba naših delegata u Pešti korisna ili
štetna po Hrvatsku? Ako je štetna, a tad
zašto Madžari nastoje onemogućiti borbu
naših, zašto bi oni bili najsretniji, kad bi se
Hrvati vratili u Zagreb?

Odgovor mi ne ćemo dati, nego ćemo
konstatovati, da i Madžari i njihovi emisari
Rakodzcay i Frank žele, da delegati napuste
Peštu, dotično borbu i vrate se kući, da
stvore valjda Veliku Hrvatsku.

._ .

Upravo pred skipštinu Starčevićunaca
izašla je brošura  ,Starčevićeva Stranka
Prava“. Ona sadržaje credo Starčevićanaca.
Tu se čita: ,Starčevićeva hrvatska stranka

prava poznaje u Hrvatskoj samo... hrvat-
ski narod... Priznati srpstvo u Hrvatskoj
znači... uništiti hrvatski narod i hrvatsku
kraljevinu“. Pak dalje: ,,Na ove naše zemlje
(t. j. Bosna i Hercegovinu) vreba Srbija...
a baš Srbiji u prilog rade mladomadžaroni“.

Čudnovato, da baš u isto vrijeme kad je
izašla spomenuta brošura držao je Wekerle
u Pešti svoj gov6r kao odgovor Supilu. Ona
reče: ,Vi (delegati) sad više ne govorite o
hrvatskom narodu... nego o nekakvom
srpsko-hrvatskom narodu“. Pak zatim : ,,Kon-
ference, što ih bez prekida vodite s dalma-
tinskim zastupnicima, i druge sveze s ino-
zemstvom prikladne su... da opravdaju
mišljenje, kao da imate dalje sežuće težnje“.

Zar Wekerle toliko ljubi Hrvatsku, te
ga zabrinjuje opasnost sa strane domaćih
Srba, a i tobožnje sveze naše s inozemstvom,
rad čega objeđuje delegate, ili to baš smeta
njegovoj armaturi za upokoriti Hrvatsku ?
A kako tad da su i Frankovci istoga mi-
šljenja ?

. i x*

I Madžari i Starčevićanci su za to, da
se delegati vrate u Zagreb i obustave tako
svoju borbu, oni se slažu i u negiranju
srpstva, te i jedni i drugi objeđuju rezolu-
cijonaše radi šurovanja. Dakle ko radi
za Hrvatsku, a ko proti? Madžari i Fran-
kovci ili rezolucijonaši ? Tko će nam dati
odgovor na to pitanje ? Koža naše domovine.

Jesu li pomislili na to pristaše Starče-
vićeve nauke ili je i njih zadivila ,gigantska
borba“ Frankova kola. A da ne budei skup-
ština sazvana, da se neupućeni upute u
»Bigantsku borbu“, pa da je i oni pomognu
voditi?

»Smirit će se Hrvati“ rekao je Ra-
kodezay. Da, i moraju se smiriti kad im
rovari ometaju borbu. K.

0 domaćim stvarima.

Državni proračun.

U sjednici od utornika u carevinskom
vijeću bio je prikazan državni proračun za
godinu 1907 i prevremreni proračun do
konca prvoga polugodišta 1908.

Ministar financija Koritowski razlagao je
pune dvije ure o proračunu i o pojedinim gla-
vnim njegovim stavkama. Rekao je među
ostalim, da je izdašna svota opredjeljena za
parobrodarske sveze sa Dalmacijom i da je
napokon pošlo za rakom osigurati i želje-
zničku svezu sa Dalmacijom. Dotičnu za-
konsku osnovu ministar je obećao iznijeti
do koji dan i nadodao je, da će se željez-
nica početi graditi dojduće godine. O dru-
gim investicijama, koje će se izvesti u Dal-
maciji dojduće godine, ministar nije ni
riječi rekao, ali u proračunu za 1908 ima
lijepih. svota za Dalmaciju, osobito za pu-
teve i lučke rađe. Za proširenje pučke pro-
svjete nalazimo također znatnu svotu :
300.000 kruna. Ekspos6 ministra financija
učinio je među zastupnicima kako javljaju,
najbolji utisak. Prevrćao je milijune kao igra-
čke lopte. Proračun za 1908 prikazuje potreb-
štinu od 2,133.823.108, prama pokriću od
2,135.774.774 kruna Imat će dakle pretička
1,951.638 kruna. Poslije zakljačka konačnog
računa za 1906 ostalo je državi na raspolo-
ženje preko 83 milijuna kruna, koje će se
uložiti u razne državne investicije i za kul-