+ : uke SURA RER li 2. VSŽ RO RA NINA AJET EIA m O > A EA DE SAASC NOR a IAPOOREEMSTIE £ DEAL |O KORN NOY ON REESE A ze. e A se također i glasovi pojavljivati, koji zahti- jevuju, da se već iednom sa tim ,,veleizdajni- cima“ obračuna. Wekerle hoće, da promijeni radi toga poslovnik, no još dobar dio neod- višne stranke mrmoši proti tomu. Madžarske novine , Egyertetes“ donašaju danas članak u kojem vele, da se ne može radi Hrvata. promijeniti poslovnik. Sabor mora naći drugi način, da ne dozvoli govoriti ovim frivolnim hrvatskim zelenišima. U opće i ostale madžarske novine uplašene su, te sa strahom konstatiraju za njih poraznu činje- nicu, da se na obzorju madžarske politike opet pojavljuje strašilo hrvatske opstrukcije. Danas pod vodstvom delegata profesora Dra. Gjura Šurmina otišli su u Beč dele- gati Tuškan, Zagorac i Pribičević, da se sa jugoslovenskim klubom dogovore glede nau- mljene zajedničke akcije. U jučerašnjoj sjed- nici koalicije precizirana su temeljna načela koja imaju biti vodićem kod ovih pregovora. Ovako glasi vijest iz Budimpešte. Bez sumnje će svakog pravog rodoljuba ova vijest obra- dovati. Poslije svih onih vijesti o nesuglasju u jugoslovenskoj svezi, te o neizvjesnosti, koja je radi toga bila zavladala, čak se je i govorilo o raspustu sveze i slično, poslije svega toga pak evo radosne vijesti, da će se jugoslovenska sveza dogovoriti sa našom delegacijom glede zajedničkog djelovanja. Ne ćemo biti optimiste, ali je sigurno, da su naši delegati otputovali, ne da se vrate ne obavljenog posla, nego da se povrate već sa uglavljenim punktacijama zajedničkog rada u ovoj sudbonosnoj borbi. Pohod naših delegata u Beč dolazi baš u zgodno vrijeme. Austrija — ili bolje re- čeno — sadanje Beck-ovo ministerstvo stoji u jednoj velikoj krizi. Hoće li se ta kriza povoljno riješiti teško je kazati, ali će opet biti cjenkanja i trgovanja. Moglo bi se lako desiti, ako naši predstavnici budu ljudi na svomu mjestu, da i mi kod ovog cjenkanja i trgovanja zaslužimo štogod, što bi bilo od koristi po naše narodne interese. U današnjoj sjednici zajedničkoga sabora govorio je delegat Tuškan. U svojem govoru među ostalim dokazao je, da program od god. 1894. nije veleizdajnički. Nadalje je kazao, da je sporazum između Ugarske i Hrvatske moguć samo na temelju pariteta. Svršio je stim, da je kazao, da su se Mad- žari bacili na politiku formula, ali se u Hr- vatskoj ne će moći vladati s nikakvim for- mulama. Za današnju sjednicu zajedničkoga sa- bora, pošto je današnji dan — dan interpe- lacija, najaviše i hrvatski delegati dvije svoje interpelacije. Delegat Gustav Modrušan in- terpelirali će glede regulacije Save, Drave i Kupe, a delegat Ljuba Babić-Gjalski glede poštanskih bjelica za inozemstvo, na kojima nema hrvatskog teksta. ać. Ko radi za Hrvatsku, a ko proti. »Mi pravaši iz Dalmacije poručiti ćemo po svojim izaslanicima svojoj braći sakuplje- noj u bijelom Zagrebu, da smo s njima jedni da se s njima veselimo a s njima da i jadujemo, ali da usvojoj žalosti ipak smo gordi i po- nosni, jer nas zadivljuje gigantska borba, Ostale Starčevićance zadivile gigantska bor- ba... apostola Starčevićeve nauke... a u prvom redu njihova presjednika Josipa Franka? Čekat ćemo na glasove iz Zagreba, a međutim ćemo osvijetliti tu , gigantsku borbu“, da vidimo pod kojim se auspicijama i zašto sastaje skupština Starčevićanaca. x* * * U Beču i Pešti gospoda ministri napinju sve svoje sile, da proturuju novu austro- ugarsku nagodbu. Nagodba za nas znači de- setgodišnje produljenje dualizma, t. j.: pre- vlast s ove strane Njemaca, a s one Madžare. Proti tome moramo se boriti, ali naša borba ne smije biti slijepa: ako nema izgleda da ćemo u glavnome uspjeti, a ono borbu nam je proti nagodbi dotle povest, dok ne stvo- rimo uvjete slobodnom razvitku Hrvatske. Sdrugim riječima moramo dobiti barem to- liko, koliko je dosta da se kroz 10 godina Hrvatska toliko ojača, e bi mogla reći i izvesti: stanite gospodo u Beču i Pešti, treća se nagodba ne će proti meni ni bez mene uglavivati. Zrtamo, da će nas radi ovih riječi nazvati pristaše ,Velike Hrvatske preko noći“ izdajicuma, ali što ćemo, mi glavom kroz zid ne možemo, pa prepuštamo rado njima taj pokus. Ali — da se povratimo na stvar — gdje se mora voditi ta borba? Zaista ondje gdje je za to foram: bečki i peštanski par- lamenat. To je naše uvjerenje, pa zato smo i pozdravili obnovljenu borbu naših delegata u Pešti. * . * Gospoda Starčevićanci nijesu toga mni- jenja. Njik je Frank uvjerio, da je ,ništava borba“ hrvatskih delegata u Pešti. Dosljedno tome ne izađe ni jedan broj ,Hrvatskog Prava“, a da direktno ili indirektno ne uvje- rava svoje pristaše, da bi najbolje bilo, da se delegati vrate kući. »Pravo“ od 4. o. m., kao obično, po- svećuje uvodnjak resolucionašima, pa među ostalim kaže: ,,. ... svak je mislio, da će resolucijonaši osvanuti u Zagrebu i narodu proglasiti, da više ne idu u Budimpeštu . . . ali resolucijonaša nema u Zagreb. Oni još ostaju gore, još se spremaju na govore i polemike s Madžarima“. Na drugoj strani čitamo: ,Rezolucijonaši i sami uviđaju, da hrvatski narod do ovakove njihove borbe ništa ne drži .. .. Madžarski vlastodršci ne- prestano naglasuju, kako nikako ne ide za- jedno, voditi nagodbenu politiku i stajati na programu 1894, ali Tuškanovi pravaši ne daju si to reći; oni baš ostaju gore (u Pešti)“. Ovakovo pisanje za nas znači slabiti borbu hrvatske delegacije, huškati narod proti njima, da bi ih se tako prisililo povra- titi se u Hrvatsku i napustiti peštansku borbu. Ovdje se nameće jedno pitanje: ili je borba naših delegata u Pešti korisna ili štetna po Hrvatsku? Ako je štetna, a tad zašto Madžari nastoje onemogućiti borbu naših, zašto bi oni bili najsretniji, kad bi se Hrvati vratili u Zagreb? Odgovor mi ne ćemo dati, nego ćemo konstatovati, da i Madžari i njihovi emisari Rakodzcay i Frank žele, da delegati napuste Peštu, dotično borbu i vrate se kući, da stvore valjda Veliku Hrvatsku. ._ . Upravo pred skipštinu Starčevićunaca izašla je brošura ,Starčevićeva Stranka Prava“. Ona sadržaje credo Starčevićanaca. Tu se čita: ,Starčevićeva hrvatska stranka prava poznaje u Hrvatskoj samo... hrvat- ski narod... Priznati srpstvo u Hrvatskoj znači... uništiti hrvatski narod i hrvatsku kraljevinu“. Pak dalje: ,,Na ove naše zemlje (t. j. Bosna i Hercegovinu) vreba Srbija... a baš Srbiji u prilog rade mladomadžaroni“. Čudnovato, da baš u isto vrijeme kad je izašla spomenuta brošura držao je Wekerle u Pešti svoj gov6r kao odgovor Supilu. Ona reče: ,Vi (delegati) sad više ne govorite o hrvatskom narodu... nego o nekakvom srpsko-hrvatskom narodu“. Pak zatim : ,,Kon- ference, što ih bez prekida vodite s dalma- tinskim zastupnicima, i druge sveze s ino- zemstvom prikladne su... da opravdaju mišljenje, kao da imate dalje sežuće težnje“. Zar Wekerle toliko ljubi Hrvatsku, te ga zabrinjuje opasnost sa strane domaćih Srba, a i tobožnje sveze naše s inozemstvom, rad čega objeđuje delegate, ili to baš smeta njegovoj armaturi za upokoriti Hrvatsku ? A kako tad da su i Frankovci istoga mi- šljenja ? . i x* I Madžari i Starčevićanci su za to, da se delegati vrate u Zagreb i obustave tako svoju borbu, oni se slažu i u negiranju srpstva, te i jedni i drugi objeđuju rezolu- cijonaše radi šurovanja. Dakle ko radi za Hrvatsku, a ko proti? Madžari i Fran- kovci ili rezolucijonaši ? Tko će nam dati odgovor na to pitanje ? Koža naše domovine. Jesu li pomislili na to pristaše Starče- vićeve nauke ili je i njih zadivila ,gigantska borba“ Frankova kola. A da ne budei skup- ština sazvana, da se neupućeni upute u »Bigantsku borbu“, pa da je i oni pomognu voditi? »Smirit će se Hrvati“ rekao je Ra- kodezay. Da, i moraju se smiriti kad im rovari ometaju borbu. K. 0 domaćim stvarima. Državni proračun. U sjednici od utornika u carevinskom vijeću bio je prikazan državni proračun za godinu 1907 i prevremreni proračun do konca prvoga polugodišta 1908. Ministar financija Koritowski razlagao je pune dvije ure o proračunu i o pojedinim gla- vnim njegovim stavkama. Rekao je među ostalim, da je izdašna svota opredjeljena za parobrodarske sveze sa Dalmacijom i da je napokon pošlo za rakom osigurati i želje- zničku svezu sa Dalmacijom. Dotičnu za- konsku osnovu ministar je obećao iznijeti do koji dan i nadodao je, da će se željez- nica početi graditi dojduće godine. O dru- gim investicijama, koje će se izvesti u Dal- maciji dojduće godine, ministar nije ni riječi rekao, ali u proračunu za 1908 ima lijepih. svota za Dalmaciju, osobito za pu- teve i lučke rađe. Za proširenje pučke pro- svjete nalazimo također znatnu svotu : 300.000 kruna. Ekspos6 ministra financija učinio je među zastupnicima kako javljaju, najbolji utisak. Prevrćao je milijune kao igra- čke lopte. Proračun za 1908 prikazuje potreb- štinu od 2,133.823.108, prama pokriću od 2,135.774.774 kruna Imat će dakle pretička 1,951.638 kruna. Poslije zakljačka konačnog računa za 1906 ostalo je državi na raspolo- ženje preko 83 milijuna kruna, koje će se uložiti u razne državne investicije i za kul-