PERSNNSNJSNISREP VEŠ RMSNINESESENIESNISI ESNSSSNEEEIP NN === —————————<S—<m>—————————————m— nn ——————m——— izrekao oštru filipiku proti Hrvatima. Osobito se oborio na zast. Supila. Za njegova govora Madžari su sa svih strana vikali na Supila: »Uhoda! Plaćeni uhoda“! Hrvati su na to odgovorili: ,Živio Supilo“! Sam Supilo nije poklanjao nikakve pažnje ovoj infamnoj in- sinuaciji i nije onaj čas na nju reagirao. To je učinio u sutrašnjoj sjednici (od četvrtka) prije nego se prešlo na dnevni red, te je u madžarskom jeziku dao ovu izjavu, koju su Madžari mučke saslušali : »Gosp. zastupnik Visontay dopustio je sebi u jučerašnjoj sjednici da ukori nas hr- vatske delegate, te nam dade naputke glede našega parlamentarnoga rada. Gospodin za- stupnik bio je nadalje tado ljubezan, te se je pozabavio s mojom osobom. Pri tome je rekao među inim, da sam se svojevremeno lukavo poput guje vrzao oko madžarskih stranaka tako dugo, dok mi nije uspjelo da sam se mogao dati birati u ovu kuću. Spo- čitnuo je meni i mojim drugovima, da smo skrivili sadašnju situaciju, te da ovdje dje- lujemo po naručbi inozemstva za tuđinske interese. Uslijed toga podigla se je velika buka na drugoj strani visoke kuće. Na koncu me proglasiše bečkim špijunom, talijanskim plaćenikom i t. d. Na proti tomu moram izjaviti : Kada sam u skladu sa svojim is- krenim uvjerenjem započeo raditi oko do- broga sporazuma između Hrvata i Madžara, nazivali su me madžarskim plaćenikom u Hrvatskoj oni isti ljudi, koji danas stoje blizu vlade. Neka bude! Molim samo to, da iznesete dokaze za sve ove osvade, te ću se tada pred svojim narodom ubrojiti među političke mrtvace. Nije dolično, da se bez razloga raširuju tako teške objede. Bilo je doba, kada su me nazivali austrijskim pla- ćenikom, koji stoji u službi kamarile, premda sam se već od svojih mladih ljeta borio proti austrijskomu gošpodstvu i proti natraž- njačkim tendencijama u Dalmaciji, premda ću također i sada glasovati proti nagodbi sa Austrijom i proti povišenju kvote. Drugi put su me opet nazivali talijanskim špijunom premda se već toliko godina na obalama Adrije borim proti pogodovanju talijanskoga jezika, a za interese i prava hrvatskoga na- roda, te premda baš radi toga imadem kod kuće braću, koji su radi toga bili tako zlo- stavljeni i izmrevareni, da postadoše bogalji. Baš ja i moja obitelj žrtve smo ovih bojeva, što ih je slobodnjačka Dalmacija vodila proti austrijskim i talijanskim mračnjacima. Dok ne iznesete dokaza za sve ove objede, do- pustite mi, da na njih samo sa smiješkom odvratim. Bio sam austrijski državljanin samo na silu i proti zakonu, ali de iure nisam nikada bio niti prije. Nad glavom gosp. predsjednika stoji grb, koji je također grbom moje domovine. Mi se nismo nipošto rotili sa Austrijom, nego samo pregovaramo s onom našom braćom, koji su isto tako samo na sila i proti zakonu Austrijanci, jer bi zapravo u ovoj .kući moralo biti njihovo mjesto, a ne u Beču kao što smo i mi ovdje. Nisam k vama došao poput guje, nego vedra čela. Vaši su politički prvaci tada pred me- nom dali oduška svojoj želji, neka bi se kao zastupnik dao birati u ovu kuću, te su mi također tada i lično čestitali, kada sam stapio ovamo kao zastupnik, kojega je narod slobodno i jednoglasne izabrao. Ako smo vas razočarali ja i moji drugovi, to bi bilo moguće samo tako, ako ste držali, da ćemo biti mirni i pokorni posmatrači kako se gaze prava Hrvatske. Toliko smatram nužnim, da ovdje od- vratim na objede gosp. zast. Visontaya, što su se s druge strane i u drugu svrhu naru- čil4, te na umjetno negodovanje, koje je nedostojno ozbiljnoga političara sa tako oz- biljnoga mjesta4. (Živahno odobravanje kod Hrvata). : U ovoj sjednici govorio je od Hrvata Dr. Bauer i Grahovac, koji su izrekli vrlo lijepe govore. Iza njih je govorio Dr. Novo- sel, kojemu je predsjednik oduzeo riječ, je: je rekao da Wekerleovo ministarstvo ne radi pošteno za Hrvatsku. Govorio je zatim Pin- rović u poduljem krasnom :govoru o svima absurditetima madžarske politike napram Hrvatskoj i o posljedicama te politike, koje će snaći Madžare. Govorili su još Dr. Brlić, Dr. Lorković (i njemu predsjednik oduzeo riječ), Dr. Lukinić (predsjednik mu je po- dijelio zapisnički ukor, jer je rekao da mi- nistar_ Josipović nema ni obraza ni poštenja). Zadnja tri govornika Jovo Banjanin, Gedeon Ilić i Božo Vinković sretno su prošli, jer im nije bila oduzeta riječ. Osobito je bio krasan, vatren i jezgrovit govor Banjanina. U petak je bila vrlo burna sjednica. Odmah na početku govorio je po poslovniku Frano Supilo i to madžarski. Pobijao je odluku predsjednika da se o poslovniku ne smije raspravljati hrvatski i dokazivao zakonitost toga prava hrvatskih delegata. Iza njega govorili su Madžari Ugron i Da- niel i priznali da Hrvati imadu pravo go- voriti hrvatski, ali da je bezobrazno od njih rabiti jezik, koga Madžari ne razumiju. Ra- munj Aurel Vlad brani stanovište' Hrvata. Ratkay pobija stanovište Supilovo, Supilo mu odgovara odmah madžarski, a zatim se upliće i Navay, koji sa zast. klupe hoće da opravda svoj postujsik kao predšiećnika. Hrvati ištu zatim riječ po poslovniku, pred- sjednik ih redom odbija. "Na to je nastala silna buka, koja se jedva stišala (Onda su govorili hrv. delegati Purić i llažuranić, dok mu nije oduzeta riječ. Govori zatim Pribičević, ali mu presjednik oduzimlje riječ, jer da ne smije govoriti srpski. Govorili su još Muačević, Zagorac (dignuta i njemu ri- ječ) i Budisavljević, koji je dobio ukor i bila mu oduzeta riječ. U sjednici od subote odmah na početku objavljen je prosvjed hrvatskih zastupnika proti odlaci presjedništva, da ne će dozvo- liti govoriti hrvatski na poslovnik. Zastup- nici izjavljaju naprosto da je to protuzako- nito, da se oni toj odluci ne će pokoriti i dalje po poslovniku uzimat riječ i na po- slovnik hrvatski govoriti. Predsjednik na to veli, da će ovaj spis poslati u arkiv i otvara faspravu. Najprvo slijedi poimenično glasovanje, koje su Hrvati tražili. Od Hrvata glasuje jedini miristar Josipović (sam za sebe !). Kod specijalne rasprave predlaže Ugron, da se indemnitet mjesto na 4 mjeseca produlji na 6 mjeseca. Lengyel (Madžar), Vlad (Rumunj) I Šurimin protive se. Wekerle odgovara Len- gyelu. Govore proti predlogu još Lukinić i Supilo (madžarski). Međutim Hrvati su od- mah pismeno podnijeli predlog, da se o Ugronovu predloga poimenično glasuje i da se glasovanje odgodi za drugu sjednicu. Ugron hoće da dokaže, da po poslovniku nije moguće odgoditi glasovanje. Grahovac govori po poslovniku uz silnu buku, dok mu gije presjednik oduzeo riječ. Lengyel zagovara predlog Hrvata. Napokon su i drugi Madžari priznali zakonitost predloga i odgodili glasovanje za drugi dan. Wekerle za tim u ime bolesnoga Košuta odgovara, na interpelacije, među kojima i na jednu Šurminovu. Šurmin se ne zadovaljava s od- govorom i kritizira ga. Wekerle odgovara dalje na interpelacije, između kojih na jednu del. Mažuranića. Ni Mažuranić se ne zado- voljava odgovorom. Kroz ovo vrijeme se grof Batthyany stao kao izvan sebe derati : Mi s vama želimo lijepo postupati, ali vi to ne zaslužujete. Spravljate urotu proti nama. Vi pregovarate s Bečom, vi ste bečki agenti. Supilo na to viče iz sveg grla: Nije istina! To je laž! Mi nijesmo sluge kamarile. Tamo je bečka kamarila na vašim klupama. Zatim interpelira zast. Polit o odnošajima u srpskoj pravoslavnoj crkvi, Pribičević o užasnom stanju, u kom se nalazi sloboda štampe u Bosni i Hercegovini i Lukinić o protuzako- mitom madžarskom uredovanju pri otvorenju željeznice Karlovac-Vrgin Most. Sjednica je na to zaključena. U subotu večer je ministar presjednik Wekerle otputovao u Beč, gdje je u nedjelju bio primljen od kralja u audeneiji, te je izvijestio o političkom položaju i to osobito o stanju budućih nagodbenih rasprava i o hrvatskom pitanju. U ponedjenik je počela rasprava o sa- mostalnoj carinskoj tarifi. Hrvatski delegati obilno saučestvuju raspravi. 0 domaćim stvarima. Dalmatinski namjesnik. Bečka ,,Reichspost“ donosi ovu vijest: Za malo će vremena dalmatinski namjesnik Nardelli, zbog zdravstvenih razloga, poći u mirovinu. Smatra se najvjerojatnijim, da bi ga mogli da naslijede, ili dvorski sa: jetnik Tončić, ili barun Chlumetzeky junior. Ipak bi — veli ,Reichspost“ — mnogi u Dalni- ciji voljeli (? ? Crnica i drugovi ? ?) vojničku upravu, te bi se eventualno moglo da pre- dloži generala Varešanina. Izbor na zagreb. sveučilištu. U petak je obavljen izbor predsjednika hrv. akademskog potpornog društva u Za- grebu. Izabran je naprednjak Janel »vić. Iza obavljena izbora frankovci djaci priredili su demonstraciju i napali na Srbe. Razbil. su sve table srpske u vestibulu. Zajednička akcija. Hrvatski delegati u zajedničkom saboru Dr. Šurmin, Dr. Magdić, Muačević i Zago- rac u četvrtak su imali sastanak u Beču sa članovima jugoslavenske sveze, ,da im uzvrate posjet“. O tome sastanku izdan ie komunike, u kojemu se veli: Tijekom ži- vahne rasprave o općoj političkoj situaciji i obostranom stanovištu prema nagodbenim osnovama konstatovano je potpuno suglasje nazora. Posljedak dogovora bio je prijatan dokaz jugoslavenske solidar- nosti. Komunike je, kako se vidi obzirno sa- stavljen i jasno upućuje na solidarnost. Bez sumnje da su ovom prigodom stvoreni i važni zaključci o držanju i zajedničknm po- stupanju prema nagodbi. Ti zaključci, jasno je, zašto se za sada imadu držati tajnima. Naknadno dolazi vijest, da je u svojoj sjednici od petka ,Sveza jugoslavenskih za- stupnika“ odlučila glasovati protiv nagodbe. Hoće li još uz to i kakvu drugu akciju po- vesti, nije još poznato. Sjednici Sveze je predsjedao potpredsjednik Dr. Ploj, jer je predsjednik Dr. Ivčević zapriječen.