__ _ _________ _LROO_ —m———————————————= ===> Ova vijest će bez sumnje svakoga obra- dovati. Hrvati u jednoj i drugoj poli istu- paju tako u svome radu zajednički, kao narod, preko čijih pravednih zahtijeva vla- stodršci ne će više moći da bez svoje štete tako lako pređu na dnevni red. Anatema radi glagolice. Edinost“ rodoljubni slovenski list što izlazi u Trstu, stigla je eskomunikacija. Biskup Nagl ih je svećenstvu svoje biskupije okružnicu, kojom se mad listom Edinost“ proglašuje anatema radi pisanjao glagolici. Svi svećenici moraju vratiti list, a čitati ga dopušteno je samo s dozvolom biskupa. Rijetka reklama za jedan list! Preuredba uprave u Dalmaciji. Neke novine kao stalno javljaju, da će se čim prije izvesti nova dioba kotara u zem- ljama austrijskim. Političke vlasti će se na taj način preurediti, da će biti ustano- vljena okružna poglavarstva. Za Dalmaciju bit će tri okružne vlasti i to u Zadru, u Spljetu i u Dubrovniku. Kriza bečkog ministarstva. Riješila se ovako: Za ministra trgo- vine bit će imenovan sveučilišni profe- sor Franjo Fiedler, za ministra poljodjelstva Dr. Alfred Ebenhoch, a ministrima bez lisnice Gessmann, Peška i Prašek. Na vlastitu molbu rješavaju se službe ministar trgovine Dr. Foršt, ministri zemljaci Pacek i Prade i ministar poljodjelstva grof Auer- sperg. Ministri koji odstupaju bit će odli- kovani raznim redovima. iz naroda. Iz Korčule na Mratinje 1907. (Dvije blagajne, Gospodin paša“ na poreznom uredu, Frano Ivančević vulgo ,metar“ i t. d.). Na Korčuli postoji Cassa di mutuo cre- dito, koja je naravno u talijanskim rukama i ako je cijeli novac mal da ne vlasnost Hr- vata iz mjesta i okolice: Kakve su se ne- pravde činile Hrvatima od spomenutog dra- štva suvišno je da sada nabrajam, glavno je to, da su se Hrvati napokon prčnuli i naumili osnovati svoju vlastitu štedionicu, koja će početi djelovati na 1. I. 1908. Nego talijanaši kad nijesu mogli ogovaranjem desno i lijevo ljudi, koji su začetnici hrvat- ske štedione, dosjetiše se nečem drugomu, nabaviše naime nove uložne knjižice sašivene trobojnim koncem, dočim pečat (glavno obilježje društva) ostao je kao i do sada u talijanskom jeziku. Misle jadni na taj način zavarati naš narod, kao da ih ovaj ne pozna vrlo dobro, ta vuk dlaku mjenja, ali ćudi nikada, te da će ovaj i unaprijed služiti se kod njih. Našemu je narodu dosadio više vaš pašaluk, gospodo talijanaši, i on će vam na 1. januara pokazati kako misli i osjeća, kad bude hrlio k svojoj blagajni, gdje će mu biti pružene sve pogodnosti. Na mjesnom poreznom uredu činovnik MI. misli da je narod za njega a ne on za narod, te cijeni da se jedan javni činovnik za svoje privatne bire može u uredu osve- ćivati i činiti inade sad ovoj sad onoj osobi. Imamo dosta slučajeva, al za danas još mučimo, poručujući gosp. Ml., da ako ne ukroti svoju ćud, da ćemo bez milosrđa iznijeti sva njegova djela, pak neka ne kri- vi nas, mi smo ga eto upozorili. Frano Ivančević vulgo ,metar“, trgovac sa lijesovima, poduzetnik pogrebaitd. više se ne može trpjeti.Nije dosta što vrijeđa i napada sve što hrvatski osjeća, nego ovaj čovo misli da je njemu sve dopušteno, pak on kao ce. k. poslužnik pomorske vlasti odvraća razno mušterije da_ne kupuju u Hrvata, ogovara- jući dotične Hrvate, da“ im roba ne valja, i njihove onda mušterije šalje u talijanaša. Bio je već jednom tužen varu Marin- Mea ali ovaj ga nije niti Kivi Me i proti ni upao; ta će in- korić Ku Šš rea miljeniku , g, a da je bio koji Hrvat bilo bi sve drugo. Nego spomenuti Ivančević počeo se baviti i ; vidimo na njegovu duća- nu reklamu i jedan brzojav kojim mu paro- brodarsko društvo ,Globus“ javlja da će parobrod x otputovati za inozemstvo a isti doslovce glasi : , Francesco di Giorgio Ivančević, Curzola. Partenza New - York 9 Novembre corone 160 celerissimo 12 Novembre corone 185 vitto compreso. Na zdravlje, gospodine metre, počeli ste i naš narod potaknivati da se seli, a samo za vašu korist da dobijete postotke. Čestita- mo gospodinu Lorini. Ovoliko za danas, a bude li što nova javit ću Vam se, gospodine uredniče, opet drugi put. Trstenik, 11. novembra 1907. — (Za uredenje saobraćaja). — Pitanje poštanskog osobnog i trgovačkog saobraćaja u nas, to je najvitalnije pitanje koliko za samo naše mjesto — koje je skroz trgovačko — toliko i za sredinu Pelješca, kojemu je radi pri- rodno shodnog položaja ulazna i izlazna tačka naša luka. Da se o tome svak pobliže ne upućen može uvjerit, dosta je pogledat na geografičnu kartu i tu će se nemalo uvjerit. Ovo uređenje kod nas nije ni iz daleka prema shodnosti uređeno, a po glavnom na- crtu novog uređenja te ima stupit u krepost novom godinom rijet bi da i ne će, već da ćemo i dalje biti osuđeni da prugom Ne- retve (Bog im prostio) skoro svu postu pri- mamo. Ako pogledamo na broj posta što do- laze i odlaze sedmično, suđeć po broju ovezijeh izgleda luksus. Nu ako se obazremo na brzinu, shodnost i točnost, onda je sasvim obratno. Na dugo bi otišli kad bi sve stali nabrajat, a morali bi pri tom tegnut u čiju osjetljivost. Nu ne možemo ne spomenut da je u nas dobnik dolaska poste pravi apsurd, sretni smo kad kroz onaj dan a nekmoli u naznačeni sat postu primimo. Glavni nedo- statak potiče od tole što naša posta ne ide prirodnim putem, već — da tako rečemo — po glavi! Mi nemamo već samo jedan put nedjeljom parobrodarsku svezu sa Orebićom, Korčulom i: Gružom, sve ostale ri pri- mamo preko Drača kopnom! Trstenik dolazak glavne poste kopnom ? Ironija ! Mi smo se za ovo uređenje obraćali više puta na nadležna mjesta, dapače naša trgovačka komora u Dubrovniku u dva na- vrata obratila se ravnateljstvu pošta, da nam se saobraćaj poboljša, pak sve to ostalo je bez uspjeha. Eto prinukani smo uteći se i novinam kao zadnjoj istanci, da javno zamolimo slavno ravnateljstvo pošta, nek bude barem toliko susretljivo (što ne dvojime) te prouči ovo pitanje, u tom slučaju stalni smo da će i sama uvidjet shodnost da uvede još ba- rem dva put na prolasku a dva na'povratku uedjeljom pristajanje parobroda Trst-Kotor et i onako mimo Trstenika prolaze. Ovo uvedenje bilo je u svoje doba predviđeno i u Hribarovom projsktu, a bez tog wuveđenja — koje nije samo u interesu našega mjesta već i okolnih ureda i naroda — potpuno uređenje saobraćaja na Pelješcu nije moguće nikako, tvrvimo nikako. Javna govornica, Blato na Mljetu, dne 11. studenog 1907. Cijenjeni gospodine uredniče ! Iskreno Vas molim, da mi ustupite pro- stora u Vašem cijenj. listu za ovu izjavu: Prošlih dana u onom nom libelu, koji se zove ,P. C. H.“ br. 141 imo dopis s Mljeta pod rubrikom Javna govornica“, a potpisan od tajnika Taljerana. Dopis se većinom odnosi na mene, jer u istom kaže: »Trefila mi se pri da se uočim na 26. tek. sa Ivanom S Vickovim, kojeg na- vode tobože za svjedoka za riječi od mene izrečene, te upitan čovjek o tome ' prisu- vori mi: da on ne može svjedočit, ća sam ja pred njim kazao ono, što je odšta.npano u ,C. H.“ broju 84, a gore ua gg Načelnik i Peš nek se jave, je li ovako ili nije, a mislim da to ne bi po- rekao ni Ivan Sršen, kojeg navode kao drugog svjedoka mojih riječi“. s Ja se ne mogu nego od čuda prekrstiti, kako tajnik Taljeran javno u novinama ono može pisati, što nije istina, jer_ja nijesam izre- kao ni pred gosp. Načelnikom ni . Pe- šom one izjave, koju on navodi i kojom sebe pere. Kako sam mu ja to mogao ka- zati u prisutnosti gg. Načelnika i Peša, kad istag spomenuta gg. Načelnik i Peš bili su otra nekoliko mjeseca od mene upitani, što je to, da Vam se tajnik prijetio u mojoj prisutnosti, rekavši : ,prije neg bi ja otišao s Mljeta, činio bih, cijela Uprava da pođe vezana barem uru prije moga odlaska“. Iz prijateljskog odnošaja prama uglednoj opć. upravi dužnost je moja bila, da im donesem do znanja kao prijatelj. što se o njima go- vori, i pošto sam više puta u razgovoru sa svim članovima opć. uprave pretresao o stvari, došao sam do uvjerenja, da i onda i danas cijelo opć. upraviteljstvo nalazi se u svemu nevino i nije zaslužilo onakove uvrede od svoga tajnika. Ovoliko na hajtor istini i na znanje cijenj. publici. Hvala, gosp. uredniče, na ustupljenom prostoru. Uz hrvatski pozdrav Vam vazda odani Ivo V. Sršen. (Mljet) Babinopolje, dne 1l. studenog 1907. Cijenjeni gosp. uredniče ! Najiskrenije Vas molim, da mi ustupiti izvolite u Vašem cijenjenom lista malo pro- stora, da danas putem javne štampe potvr- dim istinu, na što me pozivlje dužnost i poštenje, pred štov. publikom : Čitao sam u ovogodišnjoj ,C. H.“ br. 84 pismo s Mljeta potpisano od nekoliko općinara, a u tome pismu, što se odnosi na uvredu, koju je bio izrekao opć. taj. Talje- ran prama x upravi. Mene se navodi kao drugog svjedoka, pa sam danas pozvan radi poštenja i istine, da putem javne štampe rečem što je istina: U br. 141 ,Prave C. H.“ ima dopis s Mljeta pod rubrikom Javna govornica“, a potpisan od opć. jajnika Taljerana. Po- menuti gosp. pie sve kao tobože neisti- nito, što je bilo pisano o njegovim uvreda- ma prama općinskoj upravi u ,C. H.“br. 84. Misleći da može svojom ispraznom pi- sanijom uvjeriti štov. publiku i o rati se, on se je žestoko prevario, jer prošlo je ono vrijeme, kad se je mogla lako neistina za istinu poslati u svijet. Ako je mislio svojom pisanijom mene i još koju poštenu osobu omrčiti pred štov. publikom, prevario se je, jer se nije sjetio one poslovice: ,U laži su duge noge ali kratak put“ te bi bilo puno korisnije za njega, da je uvijek imao nju pred očima. Ja ovim putem javno potvrđujem da ie živa istina, da je preda mnom opć. taj. aljeran izrekao one uvrede proti op. upr. koje su bile pisane u ,C. H.“ br. 84, a to bez da me je opomenuo na ikakovu tajnu, a da je to i učinio. kad se je ticalo o glavi moje svojte i prijatelja, koje imam u opć. upravi, ne znam bi li ju bio održao. Ali on to kako dobro znade, nije samo preda mnom kazao, već još pred kojom po- štenom osobam. Zašto, to su njegovi, a ne moji posli. * Ovoliko na hajtor istini i štov. publici za razjašnjenje, a bude li do potrebe, još će se štogod dokazati. Hvala Vam gosp. uredniče na _ustu- ljenom mi prostoru u Vašert cijenjenom tu. Niko Stražičić pok. Jerka. Žalosno. — Za sutra, kako smo bili javili, bila je urečena sjednica trg.-obrtničke komore, gdje je kao prva tačka dnevnog reda bio izbor predsjednika. O redovitosti saziva moglo bi se mnogo reći, ali kako j j pičku