ministara biti za primljene nagodbene osnove. 3. U treću kategoriju razloga, s kojih će se »Sveza južnih Slavena“ boriti proti vladi- noj osnovi ubraja -govornik nekoliko usta- nova iz sadašnjeg državno-pravnog odnošaja Hrvatske prama . Ugarskoj, te izjavljuje se solidarnim sa hrvatskom delegacijom u u- garsko - hrvatskom = zajedničkom saboru za sve one zahtjeve, koje će hrvatska delegacija u zajedničkom saboru, a koje su jamačno opravdane i sačinjavaju minimum onih zahtjeva, kojim bi se hrvatski narod mogao za dugo vrijeme udovoljiti. Iste zah- tjeve postavlja govornik cislajtanskoj vladi. Govornik veli; da se niti on, niti članovi »Sveze južnih Slavena“ ne boje borbe proti vladi. Hrvati su žalibože navični na vlasti- tim leđima i na vlastitim troškovima da vode proti svakomu borbu. Ističe okolnost, da se još ne zna, da li će u ovoj borbi proti austro-ugarskej nagodbi biti osamljeni. Hr- vati ne mogu još reći; Austrijski su se na- rodi pod našom zastavom okupili. Ne bude li taj slučaj južni će se Slaveni boriti sami bez obzira, da li će njihova borba biti ovjen- čana vijencima uspjeha sad ili kašnje. Madžarizacija u Hrvatskoj. Nije im dosta pragmatika za željezni- čare, Madžari hoće da sad imadu i novu pragmatiku za sve zajedničke činovnike, u kojoj će biti ista ustanova o kvalifikaciji, da svaki činovnik mora poznati madžarski jezik. Tu je vijest prvi donio ,,Pokret“, a »Nar. Novine“ su je dementirale prema želji ugarske vlade. Na taj ,dementi“ piše , Pokret“ : »Mi ovo izjavljujemo (i to na temelju sigurnih informacija), da ug. vlada radi oko najnovije službene pragmatike za sveukupno zajedničko činovništvo, jer je olia u prije- stolnoj besjedi pri otvaranju parlamenta obećala izradbu ove pragmatike, da tako zadovolji zajedničke činovnike. Izabrano je dapače posebno povjeren- stvo, koje ima zadaću, da obavi predradnje ove pragmatike. U tom povjerenstvu zastupa parlamentar. većinu grof. T. Bathyanyi, a ug. vladu preko minist. savjetnika dr. E. Andor, (Ovo je neoborivi dokaz, da se prag- matika za zajed. činovnike sprema, a to su sve madžarske novine u listopadu već javile, a da to madž. vlada nije dementirala). A da će se u ovoj pragmatici unijeti ustanova, da i hrv. zajednički činovnici mo- raju znati madžarski, jer inače ne mogu biti primljeni u službu, pakazati će sko. rašnja budućnost, kada će se ova pragma- tika u obliku zakonske osnove podnijeti par- lamentu. Onda će se pokazati u koliko današnji ,dementi“ madž. vlade odgovara istini, kao što se je tajilo jednako onu ne- sretnu želj. pragmatiku. Uspjeh spljetske politike. ,Nar. List“ saznaje, da je vlada bila opet obnovila pregovore sa dalmatinskim parobrodima glede sjedišta društva , Dal- matia“, te da je jednoglasne odlučeno, da sjedište novog društva bude u Zadru. Kotor, 11. novembra. — Pa će još kogod reći, da ne napreduju ovi naši c. k. prawaši-frankovci! Do sad su imali na svoje raspoloženje Pravu Crv. Hrv.“ i ,Hrv. Krunu“, a eto sad im je otvorilo svoje stupce i ono ,neodvisno i nepristrano gla- silo svih Slavena“ u Trstu, koje se zove »Slavenska. Misao“. Ne ćemo reći, da se je to dogodilo od kad je neko iz Boke prošao kroz Trst put Amerike, nego ćemo reći, da se je ovo zbilo, pošto se je skorih dana neko iz Boke povratio u Trst, na svoje mje- sto. Ozbiljni se ljudi amo u čudu pitaju: kako može ,Slavenska Misao“ uzimat u obranu naše frankovce, kad ova ista ,Sla- venska Misao“, od kad ju zmamo, Franka nazivlje, ništa manje, nego li zloduhom na- šeg hrvatskog naroda? Zbilja, ovo je pravi rebus! Onamo napada zlođuha Franka, a ovamo otvara svoje stupce u obranu naših frankovaca. Dopis iz Kotora uvršten u br. 70 ,Slavenske Misli“, temdencijozan je i zloban. Osim onih osobnih uvrijeda, preko kojih mi prolazimo, jer nam nije do osoba, dopis je tendenciozan u iznašanje imena »kandidata za poslanička mjesta“ pri doj- dućim izborima za dalmatinski sabor, koji su nam još daleko. Svakako kad telale na sve strane, da je vas puk %njima i da je šva Boka pravaška, izgleda malo čudnovato izjava u pomenutom dopisa , Bokeljskih pravaša“, da naime , pravaši ne kane izni- Jeti svog vlastitog pravaškog kandidata“. Mi bismo se okladili, da za ova ovakovu izjavu :nije dao svoje privoljene dični predsjednik organizovane naše pravaške stranke g. Zore Demattei, pošto s ovom izjavom nehote otkrivaju svoje karte ovi pravaši, u vasci- jeloj pravaškoj Boki. Znajte, kad govorimo 0 ,pravašima“ u Boki, ne mislimo na Hr- vate ,Bokeljske“, nego, na ove naše svoje vrsti , pravaše“, koji osim; male iznimke .neće da budu Hrvati, nego samo — ,pra- vaši“. — Nu još je smiješnija , izjava“ iz Spiča (!?!) uvrštena u istom broju ,Slavenske Misli“, a potpisana od gg. Frana Lakšića i dru- gova. Mi smo u svoje vrijeme jedino kao kroničari, javili vam malenu vijest od par redaka da se govori, da će se graditi hoteli u Donjoj Lastvi i u Spiču, u kojoj vijesti bio je spomenut Mahovac i inžinir Karlovac a koju ste vijest objelodanili u ,Crvenoj Hrvatskoj“. Tu malenu našu kroničarsku vijest, gg. Frano Lukšić i dr. nazivlju ,član- kom“, iz kojeg ,izbivaju tendencioznost i pakost“, kojim se je htjelo , omalovažiti zasluge d.ra Mahkovca i inžinira Karlovca, koji sve što rade, rade iz čiste iskrene lju- bavi“ .... Prva ,izjava“ pravije hvalospjev e. k. policaj. savjetniku Mahkovcu. Bilo bi odveć,, da je ugledala svijetlo i u našoj zadarskoj ,Smotri“, a nekmoli u neodvisnom i nepristranom glasilu svih Slavena“! Mi ni malo ne zavidimo ni Mahkovcu, ni Kar- lovcu inžiniru, a ni ,Slavenskoj Misli“ radi ove izjave, pače snaše strane predlažemo slijedeće : Kad i dandanas može biti počas- oim građaninom Spiča poznati Handel, neka Spič izabere počasnim građanima Mahkovca i njegovog inžinira Karlovca, pa neka s nji- hovim slikama ukrasi općinsku dvoranu. Mi ćemo biti zadovoljni, kad su gospoda toliko ,hadahnuti čuvstvom osobitog poštovanja prama gospodinu c. k. vladinom savj. d.ru Mahkovcu“. U“ovoj eri Gopčevićizma i fa- brikanje ce. k. pravaša možemo i to dečekati. Ne bi smo se ni malo ćadili, . , Uskoplje u Konavlima 14 XI. 1907. — Jutros oko 4 sata, strašni prolom obla- ka, popračen grmljavinom, silnim vjetrom i Računa se štete oko 60,000 kruna. nJedan iz puka za puk“. Putevi na Pelješcu. — OQnomadne napisah u ,N. L.“ nešto o našim putevima. Ali g. Weber ipak nije bio na Pelješcu. Bude li se igda gradio put u našem kraju, htio bi iznijeti želju stanovnika općine Kune Cesta iz Trstenika mora da ide u Pija- vičinu odatle u Potomje, odatle u Prizdrine, Košarnjido Oskorušno — Kuna — Pijavičino Ovo treba istaknuti, jer je od velike važno- sti. Glavni put je za sada Janjina — Trste- nik — Pijavičino — Potomje — Oskorušno — Trpanj. Toliko vladi do znanja N. Z B. Iz Župe. — (Opet nešto o duhanu) Pošto se radi o vrlo važnom pitanju evo nas opet na cijenu duhana. Kazali smo da nam vlada plati samo jednu krunu više po kilu, da bi to bila prava blagodat po narod, a nikako šteta po državu, jer da poviši samo jednu krunu narod bi više dobio duhana. Potrošcima duhana bio bi duhan 4—5% skuplji, ako vlada nebi hoćela uzeti na ge.ovu. razliku, dočim za gojitelje povi pdjedne krune po kilu značilo bi 75% više od diinašnje plaće! Duhan je državni monopol dakako, ali mjesto da država t& njemu ima dobiti 600%, ne bi bilo pravedno da i gojitelji imadu 5% od ove dobiti, barem dotle -dok im se na- doknadi šteta, koju su pretrpjeli uslijed klauzole i pamučnog ulja, te morali povaditi masline i lozu a saditi duhan? Ne fali ih u Monarhiji, ko je naše ekonomično stanje želi da bude kao i do sada kukavno; ali oni, koji su u posjedu državnih uzda, morali bi nastojati na dobrostanje svih naroda. Vlada, gojiteljima duhana plaća ovako : I vrst K 3.— kilo NB JM. e LI M.. i ROG Y. »" » —.40 » Na svakom struku ima I., II., I1I., IV. i V. vrsti, tako da sve saga odgovara K 1.60 kilogram!........ Gore pomenute cijene su kao nazad 10 godina već mnogo skuplje. Potrebe života nijesu isti danas kao nazad 10 godina nego 50 % skuplje, pa logično je da i država plaća bolje gojiteljima duhana njihov pro- izvod. Prigovoriti će nam se a i znamo da je naš glas osamljen, a da u ostalim mje- stima u Dalmaciji narod je zadovoljan. Ali nije tako, a najbolji svjedok nezadovoljstva je brojno iseljivanje.. Narod se ne čuje, jer neuk pa trpi i muči. Narodni zastupnici providili za ovo, jer sa nekoliko živina što vlada dade i gradnjom puteva za automobile ne će nam biti bolje mo do sada! Gojitelji du iz