ministara biti za primljene nagodbene osnove.
3. U treću kategoriju razloga, s kojih će se
»Sveza južnih Slavena“ boriti proti vladi-
noj osnovi ubraja -govornik nekoliko usta-
nova iz sadašnjeg državno-pravnog odnošaja
Hrvatske prama . Ugarskoj, te izjavljuje se
solidarnim sa hrvatskom delegacijom u u-
garsko - hrvatskom = zajedničkom saboru
za sve one zahtjeve, koje će hrvatska
delegacija u zajedničkom saboru, a koje su
jamačno opravdane i sačinjavaju minimum
onih zahtjeva, kojim bi se hrvatski narod
mogao za dugo vrijeme udovoljiti. Iste zah-
tjeve postavlja govornik cislajtanskoj vladi.
Govornik veli; da se niti on, niti članovi
»Sveze južnih Slavena“ ne boje borbe proti
vladi. Hrvati su žalibože navični na vlasti-
tim leđima i na vlastitim troškovima da
vode proti svakomu borbu. Ističe okolnost,
da se još ne zna, da li će u ovoj borbi proti
austro-ugarskej nagodbi biti osamljeni. Hr-
vati ne mogu još reći; Austrijski su se na-
rodi pod našom zastavom okupili. Ne bude
li taj slučaj južni će se Slaveni boriti sami
bez obzira, da li će njihova borba biti ovjen-
čana vijencima uspjeha sad ili kašnje.

Madžarizacija u Hrvatskoj.

Nije im dosta pragmatika za željezni-
čare, Madžari hoće da sad imadu i novu
pragmatiku za sve zajedničke činovnike, u
kojoj će biti ista ustanova o kvalifikaciji,
da svaki činovnik mora poznati madžarski
jezik. Tu je vijest prvi donio ,,Pokret“, a
»Nar. Novine“ su je dementirale prema
želji ugarske vlade. Na taj ,dementi“ piše
, Pokret“ :

»Mi ovo izjavljujemo (i to na temelju
sigurnih informacija), da ug. vlada radi oko
najnovije službene pragmatike za sveukupno
zajedničko činovništvo, jer je olia u prije-
stolnoj besjedi pri otvaranju parlamenta
obećala izradbu ove pragmatike, da tako
zadovolji zajedničke činovnike.

Izabrano je dapače posebno povjeren-
stvo, koje ima zadaću, da obavi predradnje
ove pragmatike. U tom povjerenstvu zastupa
parlamentar. većinu grof. T. Bathyanyi, a
ug. vladu preko minist. savjetnika dr. E.
Andor, (Ovo je neoborivi dokaz, da se prag-
matika za zajed. činovnike sprema, a to
su sve madžarske novine u listopadu već
javile, a da to madž. vlada nije dementirala).

A da će se u ovoj pragmatici unijeti
ustanova, da i hrv. zajednički činovnici mo-
raju znati madžarski, jer inače ne mogu
biti primljeni u službu, pakazati će sko.
rašnja budućnost, kada će se ova pragma-
tika u obliku zakonske osnove podnijeti par-
lamentu. Onda će se pokazati u koliko
današnji ,dementi“ madž. vlade odgovara
istini, kao što se je tajilo jednako onu ne-
sretnu želj. pragmatiku.

Uspjeh spljetske politike.

,Nar. List“ saznaje, da je vlada bila
opet obnovila pregovore sa dalmatinskim
parobrodima glede sjedišta društva , Dal-
matia“, te da je jednoglasne odlučeno, da
sjedište novog društva bude u Zadru.

Kotor, 11. novembra. — Pa će još
kogod reći, da ne napreduju ovi naši c. k.
prawaši-frankovci! Do sad su imali na svoje
raspoloženje Pravu Crv. Hrv.“ i ,Hrv.

 

Krunu“, a eto sad im je otvorilo svoje
stupce i ono ,neodvisno i nepristrano gla-
silo svih Slavena“ u Trstu, koje se zove
»Slavenska. Misao“. Ne ćemo reći, da se je
to dogodilo od kad je neko iz Boke prošao
kroz Trst put Amerike, nego ćemo reći,
da se je ovo zbilo, pošto se je skorih dana
neko iz Boke povratio u Trst, na svoje mje-
sto. Ozbiljni se ljudi amo u čudu pitaju:
kako može ,Slavenska Misao“ uzimat u
obranu naše frankovce, kad ova ista ,Sla-
venska Misao“, od kad ju zmamo, Franka
nazivlje, ništa manje, nego li zloduhom na-
šeg hrvatskog naroda? Zbilja, ovo je pravi
rebus! Onamo napada zlođuha Franka, a
ovamo otvara svoje stupce u obranu naših
frankovaca. Dopis iz Kotora uvršten u br.
70 ,Slavenske Misli“, temdencijozan je i
zloban. Osim onih osobnih uvrijeda, preko
kojih mi prolazimo, jer nam nije do osoba,
dopis je tendenciozan u iznašanje imena
»kandidata za poslanička mjesta“ pri doj-
dućim izborima za dalmatinski sabor, koji
su nam još daleko. Svakako kad telale na
sve strane, da je vas puk %njima i da je
šva Boka pravaška, izgleda malo čudnovato
izjava u pomenutom dopisa , Bokeljskih
pravaša“, da naime , pravaši ne kane izni-
Jeti svog vlastitog pravaškog kandidata“. Mi
bismo se okladili, da za ova ovakovu izjavu

:nije dao svoje privoljene dični predsjednik

organizovane naše pravaške stranke g. Zore
Demattei, pošto s ovom izjavom nehote
otkrivaju svoje karte ovi pravaši, u vasci-
jeloj pravaškoj Boki. Znajte, kad govorimo
0 ,pravašima“ u Boki, ne mislimo na Hr-
vate ,Bokeljske“, nego, na ove naše svoje
vrsti , pravaše“, koji osim; male iznimke

.neće da budu Hrvati, nego samo — ,pra-

vaši“. —

Nu još je smiješnija , izjava“ iz Spiča (!?!)
uvrštena u istom broju ,Slavenske Misli“,
a potpisana od gg. Frana Lakšića i dru-
gova. Mi smo u svoje vrijeme jedino kao
kroničari, javili vam malenu vijest od par
redaka da se govori, da će se graditi hoteli
u Donjoj Lastvi i u Spiču, u kojoj vijesti
bio je spomenut Mahovac i inžinir Karlovac
a koju ste vijest objelodanili u ,Crvenoj
Hrvatskoj“. Tu malenu našu kroničarsku
vijest, gg. Frano Lukšić i dr. nazivlju ,član-
kom“, iz kojeg ,izbivaju tendencioznost i
pakost“, kojim se je htjelo , omalovažiti
zasluge d.ra Mahkovca i inžinira Karlovca,
koji sve što rade, rade iz čiste iskrene lju-
bavi“ .... Prva ,izjava“ pravije hvalospjev
e. k. policaj. savjetniku Mahkovcu. Bilo bi
odveć,, da je ugledala svijetlo i u našoj
zadarskoj ,Smotri“, a nekmoli u neodvisnom
i nepristranom glasilu svih Slavena“! Mi
ni malo ne zavidimo ni Mahkovcu, ni Kar-
lovcu inžiniru, a ni ,Slavenskoj Misli“ radi
ove izjave, pače snaše strane predlažemo
slijedeće : Kad i dandanas može biti počas-
oim građaninom Spiča poznati Handel, neka
Spič izabere počasnim građanima Mahkovca
i njegovog inžinira Karlovca, pa neka s nji-
hovim slikama ukrasi općinsku dvoranu. Mi
ćemo biti zadovoljni, kad su gospoda toliko

,hadahnuti čuvstvom osobitog poštovanja
prama gospodinu c. k. vladinom savj. d.ru
Mahkovcu“. U“ovoj eri Gopčevićizma i fa-
brikanje ce. k. pravaša možemo i to dečekati.
Ne bi smo se ni malo ćadili,

. , Uskoplje u Konavlima 14 XI. 1907.
— Jutros oko 4 sata, strašni prolom obla-
ka, popračen grmljavinom, silnim vjetrom i

Računa se štete oko 60,000 kruna.
nJedan iz puka za puk“.

Putevi na Pelješcu. — OQnomadne
napisah u ,N. L.“ nešto o našim putevima.
Ali g. Weber ipak nije bio na Pelješcu.

Bude li se igda gradio put u našem
kraju, htio bi iznijeti želju stanovnika općine
Kune

Cesta iz Trstenika mora da ide u Pija-
vičinu odatle u Potomje, odatle u Prizdrine,
Košarnjido Oskorušno — Kuna — Pijavičino
Ovo treba istaknuti, jer je od velike važno-
sti. Glavni put je za sada Janjina — Trste-
nik — Pijavičino — Potomje — Oskorušno
— Trpanj.

Toliko vladi do znanja

N. Z B.

Iz Župe. — (Opet nešto o duhanu)
Pošto se radi o vrlo važnom pitanju evo
nas opet na cijenu duhana.

Kazali smo da nam vlada plati samo
jednu krunu više po kilu, da bi to bila prava
blagodat po narod, a nikako šteta po državu,
jer da poviši samo jednu krunu narod bi
više dobio duhana. Potrošcima duhana bio
bi duhan 4—5% skuplji, ako vlada nebi
hoćela uzeti na ge.ovu. razliku, dočim za
gojitelje povi pdjedne krune po kilu
značilo bi 75% više od diinašnje plaće!
Duhan je državni monopol dakako, ali mjesto
da država t& njemu ima dobiti 600%, ne
bi bilo pravedno da i gojitelji imadu 5%
od ove dobiti, barem dotle -dok im se na-
doknadi šteta, koju su pretrpjeli uslijed
klauzole i pamučnog ulja, te morali povaditi
masline i lozu a saditi duhan? Ne fali ih u
Monarhiji, ko je naše ekonomično stanje želi
da bude kao i do sada kukavno; ali oni,
koji su u posjedu državnih uzda, morali bi
nastojati na dobrostanje svih naroda.

Vlada, gojiteljima duhana plaća ovako :

I vrst K 3.— kilo

NB JM.
e LI
M.. i ROG
Y. »" » —.40 »

Na svakom struku ima I., II., I1I., IV.
i V. vrsti, tako da sve saga odgovara

K 1.60 kilogram!........

Gore pomenute cijene su kao nazad 10
godina već mnogo skuplje. Potrebe života
nijesu isti danas kao nazad 10 godina nego
50 % skuplje, pa logično je da i država
plaća bolje gojiteljima duhana njihov pro-
izvod. Prigovoriti će nam se a i znamo da
je naš glas osamljen, a da u ostalim mje-
stima u Dalmaciji narod je zadovoljan. Ali
nije tako, a najbolji svjedok nezadovoljstva
je brojno iseljivanje.. Narod se ne čuje, jer
neuk pa trpi i muči. Narodni zastupnici
providili za ovo, jer sa nekoliko živina što
vlada dade i gradnjom puteva za automobile
ne će nam biti bolje mo do sada!

Gojitelji du

iz