vw. U sjednici od utornika se nastavila ras- prava o autonomnoj carinskoj tarifi. Prvi je uzeo riječ zastupnik Frano Supilo, koji je govorio madžarski, te je obširno razlagao, zašto hrvatska delegacija ne može prihvatiti autonomni carinski tarif. Naglasio je, da taj tarif niti je autonoman niti samostalan, a hrvatska delegacija ne bi ga mogla pri- bvatiti tako dugo dok se ne riješe državo- pravni odnošaji između Hrvatske i Ugarske. Predsjednik mu je iza opomene oduzeo riječ, jer da se ne drži predmeta. Ovdje je došlo do oštrog sukoba u sabornici. Sa kirvatske strane viču: Ne znadu drugo nego oduzi- mati riječ! To je sva njihova državnička mudrost prema Hrvatskoj! Međutim je do- šao do riječi zastupnik Šurmin. U hrvatskom govoru vrlo je opširno govorio o samostalnoj tarifi. Govorio je preko dva sata. Madžari su ga iz početka prekidali. Govornik je označio, kako se taj tarif nimalo ne razlikuje od onoga Tiszine vlade, pa da nije nikakav napredak u državopravnom pogledu. Obazro se na samu gospodarsku politiku i pokazao na nesolidne temelje ugarske industrije, kojih ni taj tarif ne će biti kadar da odstrani. Upozorio je na sađenje duhana, ugljenokope te je podvrgao oštroj kritici autonomni tarif. Njegov govor pobudio je pravo udivljenje među hrvatskim zastupnicima i svi su mu burno odobravali. Kad je spomenuo, da se u osnovi označuje ličke-krbavska županija kao madžarska, došlo je do burnih prizora. Hrvatski! > slupnici skočili su na noge vi- čući: Škandal! Sramota! Lička županija nije Magyarorszag! To je brvatska zemlja, hr- vatska kraljevina! Razni madžarski zastup- nici nastojali su, hrvatske zastupnike umi- riti, da se time ne će Hrvatska madžarizi- rati, nego da se time označuje jedinstveno područje naprama Austriji. Hrvatski delegati burno su prosvjedovali vičući bez prestanka : Nije to nikakav Magyarorszag! Do ponovne bure došlo je, kad je govornik spomenuo, gdje se u osnovi govori o madžarskom pri- morskom pučanstvu. To je izazvalo mnogo smijeha te su delegati vikali: Pokažite nam jednoga Madžara, koji se rodio u Primorju. Nakon Šurmina govorio je Pinterović duže vremena. Naglasio je, da se načelom auto- nomnog carinskog tarifa mienja postojeći državopravni odnošaj između Hrvatske i Ugarske s jedne strane, a sdruge strane između zemalja zastupanih u carevinskom vijeću, da se prema $. 4. nagodbe ne može ta osnova primiti prije, dok je ne pretrese hrvatski sabor. U srijedu se nastavila rasprava o carin- skoj tarifi. Prvi uzimlje riječ del. dr. Gra- hovac. Prigovara u prvom redu, što tekst nagodbe nije predložen također u hrvatskom jeziku, kako to određuje S. 38. zakona od 1868. Izvađa, kako se protuzakonito kod carinskih ureda u Zemunu i Mitrovici ure- đuje madžarski, a obračunava u Ugarskoj. Zatim potanko razlaže o odnosu između Hrvatske i Dalmacije. Pita, što će biti sada, kad se imade provesti samostalni carinski tarif za Ugarsku. Što će biti s Dalmacijom ? Hrvatska ne može dupuštati, da prema ca- rinskom tarifu, o kojem se sada raspravlja, Dalmacija bude izključivo austrijsko carinsko podrućje. Kad je predsjednik na prijeki način oduzeo riječ Grahovcu, Hrvati skočiše sa svojih sjedala glasno prosvjedujući. Pred- sjednik je bio prisiljen da prekine sjednicu, ali buka se nije stišala. Wekerle i Szterenyi hoće da umire Hrvate i vele, da se pre sjednik zabunio, ali se niko ne osvrće na njihove riječi. Dugo se hotjelo dok se sjed- nica mogla nastaviti, a onda je uzeo riječ del. Muačević, ali je jedva govorio nekoliko časova, te mu presjednik oduzme riječ. Među Hrvatima nastaje punovna velika buka. Opet je potrajalo poduže vrijeme, dok se je slegla uzbuđenost i prestala galama. Zatim je go- vorio del. Zagorac, kojega kuća mirno sluša, te dr. Novosel, kojemu je također oduzeta riječ nakon nekoliko časova. Zatim je govorio dr. Lorković. Na pritužbe, koje je jučer del. Šurmin učinio u svom govoru, da je u osnovi za- kona o autonomnom carinskom tarifu ličko- krbavska županija označena kao madžarska, Szterenyi je danas izjavio, da se ovdje potkrala nemila pogrješka, koju je dao s mjesta ispraviti. Wekerleove muke. Na poziv Wekerlea bio je Rakodezay u Pešti. Dugo se tamo vrzao oko ministar- skih soba i predsoblja. S njime u pratnji su dva jedina javna dosadašnja njegova pristaše: Egersdorfer i Dedović. Nu s njima se ne da stvoriti stranku. U Pešti se nalazio ovih dana i Šumanović. Njemu je Wekerle ponudio mjesto, ali ovaj je to odbio uz značajnu iz- javu, da se protiv stanovišta hrvatsko-srpske koalicije u jezičnom pitanju ne može obra- zovati stranka u Hrvatskoj. Istoga mnijenja su, kako su se izjavili ,Obzoru“, i Spevec i Tomašić. A bez ovih se ne da uskrisiti ni narodnu stranku. Međutim Wekerle i Košut još se na- daju. Govori se, da će Košut, koji se opo- ravio i nakon duže vremena stupio u parla- menat, govoriti ovih dana u saboru i dati nekakvu izjavu, koja bi imala da dade za- dovoljštinu narodnoj stranci. Oni naime vje- ruju, da članovi bivše narodne stranke ne ća da istupe u Hrvatskoj, jer tobože uvrijeđeni prijašnjim postupanjem Košutovim prema njihovoj stranci. Stoga da će se zadovoljiti jednom izjavom i onda stupiti na političko poprište. Te su nade varave. Narodna stranka bi davno u ovim zadnjim prilikama bila istupila, da zasjedne na omiljele stare svoje stolice, kad bi bila sigurna, da će se na njima zgrijati. Ali oni znadu, kako svaki čas izjavljuju isti njezini poglavice, da se proti stanovištu koalicije u Hrvatskoj ne može istupiti. Uz koaliciju je cio svijesni narod, on odobrava njezinu borbu za prava domovine, pa uzalud sva natezanja madžar- skih silnika, da prikažu hrvatsku delegaciju u Pešti kao skup ljudi, koji da tobože rade sami na svoju ruku, a da narod nije uza njih. O protivnome su se mogli uvjeriti, ali njima je dmaže vjerovati Rakodczayu, De- doviću i Egersdorferu. Takovih će bez sumnje još naći Madžari u Hrvatskoj: mekolicinu, ali s njima ne će ništa postići, nego će jednom požaliti ono zobi, koju će im morati da dadu. Hrvatski zastupnici u Beču. Klub jugoslavenskih zastupnika u Beču već je formalno zaključio, da će jednodušno sa svojom braćom u Budimpešti pobijati austro-ugarsku nagodbu kao največu ne- pravdu i nesreću za hrvatsku domovinu i za sve južne Slavene. a je zaključak pis- meno priopćen delegaciji hrvatskog sabora u Budimpešti. Kad je ministar presjednik Beck rig da će jugoslavenski zastupnici biti proti nagodbi, ostao je, kako pišu Nar. Listu“ nešto začuđen, ali primjeti, da načelno sta- novište razumije. No da će morat borbu voditi svojim silama i na svoju odgovornost. Nagodbeni odbor, u kojemu se od strane ,Sveze južnih Slavena“ nalazi Dr. Laginja, radi ovih dana. U jednoj od prošlih sjednica Dr. Laginja pozvao je vladu, da se izjavi, hoće li nadoknaditi Dalmaciji štetu, koju bi pretrpjela (100.000 kruna na godinu od prilike) kad bi se ukinula potrošarina na brašno. Ministri nijesu još ništa odgovorili. Za opću raspravu proračuna upisali su se malne svi zastupnici iz Dalmacije. Prvi bi imao doći na red zast. Biankini. Po jednom izvješću u ,,Hrvatskoj“ čla- novi ,Sveze južnih Slavena“ bili bi pri- pravni odustati od opstrukcije proti drugom čitanju nagodbene osnove, kada bi im vlada zajamčila, da će kroz kratko vrijeme udo- voljiti slijedećim njihovim zahtjevima : 1. Imenovanje jednog ministra za južne Sla- vene. 2. Uvedenje uredovnog hrvatskog je- zika u Dalmaciji. 3. Osnovanje nekoliko kul- turnih institucija za Hrvate u Istri, a za Slovence u svim zemljama gdje obitavaju. 4. Osiguranje gospodarstvenih poboljšica u Primorju primjerno onima već u toku u Dalmaciji. 5. Nekoliko viših mjesta na raznim ministarstvima, barem u onom nastave, po- ljodjelstva i trgovine. U protivnom slučaju da ,Sveza južnih Slavena“ ima u pripravi jedno pedesetak prešnih predloga sa dovoljnim brojem pot- pisa, koje da kane podastrijeti zastupničkoj kući prije početka rasprave o drugom čitanju nagodbe. Dr. Laginja u nagodbenom odboru na- javio je opstrukciju Hrvata u podužem go- voru, koji je trajao 1 sat i po. Iza kako je vlada na 7. o. mj. dala svoje dalnje izjave i zaželjela jedan odgovor od stranaka ,da“ ili ne“, a u toliko sredio parlamentarni polo- žaj. to smatra govornik da je nadošao čas, da se stranke odluče kakovo će stanovište uzeti prama nagodbenoj osnovi. Iza ovoga uvoda izjavljuje govornik svečanim tonom da ,Savez južnih Slavena“ ne samo da ne će glasovati za podastrtu austro-ugarsku na- godbenu osnovu, već da su prisiljeni da se sa svim silama bore proti ovoj nezakonitoj osnovi, koju su austrijske i ugarske vlade poprimile među sobom bez obzira da se sa istom,.hrvatskom narodu nanaša velika šteta : da mu se krnje njegova prava. Čim je go- vornik dao ovu izjavu, započeo je svoj go- vor, u kojem je u tančine naveo razloge, radi kojih su članovi ,Sveze južnih Slave- na“ prisiljeni da stupe u opstrukciju proti nezakonitoj nagodbenoj osnovi. vi su tro- struke naravi i to: Principijalna protimba proti dualističkom ustavu monarhije, koji neprekidnim novim tumačenjem sa ugarske strane jedino Madžarima je od koristi. 2. Mnogi nedostatci same nagodbene osnove: nestal- nost onih situacija, koje se htjelo utvrditi sa inozemstvom. Govornik navađa mnogo toga iz zadnjeg govora novog njemačkog zemaljskog ministra Peschke i novoga mi- nistra trgovine profesora Fiedlera, koje su govore držali u zastupničkoj kući, & u ko- jim govornik uviđa dvojbu, da li je sadašnja vlada solidarna sa gre kompleksom ugo- varanja ili barem, da li će stranke novih