DPOOO GQ nn Cijena je listu unaprijeda: za Dubrovnik i za Austro-Ugarsku na godinu 10 K. Za ino- somstvo 10 K i poštarski troškovi. Ko ne vrati list. kad mu pretplata mine, smatra se ———" predbrojen i za došasto polugodište. —— === — [zdavatelj i odgovorni urednik Dr. Milorad Medini. - a um ——m—m——m=mm=——m=mumm=mmm—=a [uu uu — Štamparija DeGiulli i dr. IZLAZI SVAKE SRIJEDE I SUBOTE mm ———————————————— zona POJEDINI BROJ 10 PARA. Pretplata i oglasi šalju se upravi, s dopisi uredništvu lista. Za izjave, priopćena, zahvale plaća se 40 para po retku, a za oglase 30 para. Oglasi, koji se više puta štampaju, po po —-———— godbi uz razmjeran popust. Nefrankirana pisma ne primaju s ——— === ho = ==——=—=—=—=— Dubrovnik, 3. decembra 1907. Glasovi iz Beča. — Iz Beča dolaze glasovi — a ,Obzor“ ih priopćuje — po kojim izgleda, kako da je došlo među za- stupnicima do nesuglasja u pogledu pobi- janja nagodbe. Iz kruga pak samih zastup- nika čuje se, da vlada na njih hoće da vrši pritisak prijeteći im s jedne strane, da od silnih obećanja o ekonomskom podignuću Dalmacije ne će biti ništa, a s druge poziv- ljujuć se na izbornike. Izbornici dalmatinski i vlada — to su dvije stvari, koje je teško u isto doba složiti. Ima da- kako i u Dalmaciji ljudi: zaogrnatih hrvat- skom kabanicom, što jedva čekaju, da ih vlada pozove, ali vladati s njima, to je ipak malo teško. Što se tiče pak ekonomskih probitaka, koje bismo izgubili u obstrukciji protiva na- godbi, da vjerujemo vladi, trebalo bi naj- prvo da istrgne iz povjesti listove, gdje se pripovijeda o gradnji one krnje-željeznice, što je ima Dalmacija. Trebalo, bi da izbriše kakogod uspomenu, na ono pet dalmatinskih zestupnika, koji su joj negda povjerovali i svojim glasom uoprinijcli umanjenju po- krajinske autonomije. Prošlo _je doduše ne- koliko desetaka godina od toga, ali i između sadašnjih bečkih zastupnika naći će, ako ushtije, baron Beck koga, da mu kaže, kako je Dalmacija dočekala ljude, koji su za pro- blematičke ekonomske probitke žrtvovali in- terese cijeloga naroda i budućnost zemlje. Na njihovu imenu još i danas leži ljaga, opomena svim, koji bi ih htjeli slijediti. $Dalmatinac ne prašta slične grijehe. Uz takav ,memento“ neka se baron Beck ne trudi ni do zastupnika, a kamo li će do izbornika. Njegove prijetnje razbijaju se o svijesti našega narod:, koji dobro zna procijeniti časove, kroz koje sada cjelokupni narod prolazi. Ako mu je obstrukcija hrvat- ska neugodna, neka ispita prije sam sebe, što je skrivio, da našim zastupnicima ne ostaje drugog oružja. Odviša plemenske osjetljivosti, a malo narodnog čuvstva. — U Donjoj Tuzli cvate društvo ,Majevica“. — Ljudima na upravi probtjelo se, da se o njima govori, a hi smo im dali prigode. »Buđući da je Vaš list člankom , Autonomija Bosanska“ u br. 94. od 23. o. mj. povrijedio patriotsko čuvstvo bosanskih Hrvata, vraćamo Vam ga , da nam ga više ne ša- su zaboravili ovjekovječiti imena predsjednika toga ,patriotskog“ odbora. Mi ćemo taj pro- pust popraviti : predsjednik je ,dični“ Gjuro Topolnik, a tajnik , čelični“ J. Mateša. Što su inače u privatnom životu, jesu li sveće- nici ili činovnici, nijesmo mogli razabrati po dopisnici. Toj gospodi sgiaše strane možemo samo kazati, da ih iskreno žalimo. Bit ćemo mi u Dubrovniku sve ono, što nam oni po ,Hr- vatskom Dnevnika“ poručuju, ali opet ni- jesmo tako nisko pali, da bismo radiji bili postati Nijemci i Madžari nego Srbi. To moga željeti samo ljudi odgojeni u Štadle- rovoj školi, ljudi. kojim fali narodnog čuvstva. Rekli smo, da autonomija bosanska Hr- vatima ne bi bila štetna, a to i ponavljamo. Ona bi dakako u Bosni: ugrozila neke ezi- stence, ali kad se tako čeljad hoće da iden- tifikuju s Hrvatskom, ne možemo drugo, nego da se nasmijemo. Verftuchte Kombination! — U qgisto doba oficijozni ,Fremdenblat“ u Beču iznaša imena zastupnika dalmatinskih, koji su pot- pisa'i, prešne obsti akcijopističke predloge ; u isto doba ,Prave Crvins, Hrvajska“ do- nosi dopis iz Zagreba, gdje i svjetuju našmi zastupnici da ne opstrviraju: u islo doba Prava“ u uvoduom članku izjavljuje da pravaši“ ne mogu biti protivnici vladi, kad ona radi za korist Dalmacije. : Mi ćemo se na sve ove lijepe ,sluča- jeve“ osvrnut potanje, sad ne ćemo, dok ne vidimo ,Hrvatsku Krunu“, da Ji je i u nju unišlo štogod ,slučajno“. Što će na ovo sirota ,, Prodan“, koji u Beču obstruira, da sve puca! Allons enfants de |' Autriche ! Le jour de la gloire est arrivč ... Hrvatska borba u Pešti. Opravdana borba. Raspravlja se zakon o jednom para- grafu. Ustaje Hock, svećenik, i oštro na pada vladu radi ovlastbenog zakona. Vidi i otoj krizi zamku Đoče. Ruga se neodviš- njacima, i tvrdi, da će se njihov 48-maški glador rastopiti u crnoj kafi od god. 1867. Osvrće se zatim na hrv. pitanje: predočuje upliv Strossmayerov i Starčavićev na raz- vitak hrvatske ideje, koju naživlje i jugo- pretres vi sari sara ETISNE x kad ste došli, ali ste doskora krenuli dru- gim putem. Vi hoćete da uništite madžar- ski značaj ovog sabora i da iztisnete ma- džarski jezik. Nemojte misliti, da sam ja proti hrv. jeziku. Ja se posve slažem sa predsjednikom Justhom, da treba zakon nada sve poštivati. Predsjednik -Justh nije ovdje, da rješava hrvatsko-ugarski spor, već je to dužnost ugarske vlade. Ona bi trebala već jednom kući predložiti svoj pro- gram, kako kani riješiti hrvatsko - ugarski spor. Jer zaista vaša opstrukcija izpričana je tim što ju vodi jedna snažna ideja i jer ju potiče ljubav prema domovini. Vi hoćete da svojom borbom zaštitite prava svoje do- movine, za koja držite, da su ugrožena Vi velite, da je pragmatikom povrijeđena na- godba. To i ja mislim, a istog je mnijenja i Koloman Szell, jer je u svojem govoru dne 23. travnja 1903. kazao, da je u Hrvat- skoj službeni jezik hrvatski i kod svih za- jedničkih ureda: kod pošte, brzojava i želje- znice. (Glas : Žalostno, da je to Szell mo- gao kazati) Zašto vlada ne će da riješi mirno hrvatsko pitanje? Zašto vlada ne da izjavu, da ne će vrijeđati nagodba ? Držim, da bi ovakova izjava vladine garancije sa- boru bia udovoljio jamstvo, ća Hrvgti obu- stave opstrukciju. Zar se hoće inscenirati opet nasilne izbore? Ja ne vjerujem, đu Hrvate vodi koja tuđa ruka i držim, da bi se oni zadovoljili. Time bi nestalo hrvat- skog pitanja iz sabora, koje sad lebdi kao strašilo mad Ugarskom. Hoeckov govor prodrmao je živcima ugarske vlade. Hrvate ne vodi tuđa ruka ne- go ljubav prama domovini. Ovoje morao slu- šati Wekerle, koji je naše delegate znao više puta obijediti tuđom rukom. Nek Hockove riječi zapamte i naši velikohrvati, koji tako. rado pričaju o štipendistima i mladomadža- ronima. Vlade još nema. Ban komesar pošao je i vratio se je iz Budimpešte bez ikakvog uspjeh&.: Neda mu se pa meda vladu sastaviti. 1 najokorjeliji madžaroni ne će, da se prime vlade, bez da bude prije pragmatika opozvana. I zadnji pregovori Rakodezayem s Gigom Avakumo- vićem ostali su bez uspjeha. Tako komesar mora i nadalje vladat bez vlade. . Medaković u Zagrebu. Predsjednik hrv. sabora Dr. Bogdan Medaković na obavjest Wekerlovu, da će se otvoriti hrv. sabor oko 9. o. mj. požurio se je u Zagreb, da tamo učini neke priprave tanko sa i pode. za otrorffšstodobno je u Zagrebu držao sas-