DPOOO GQ nn

Cijena je listu unaprijeda: za Dubrovnik i za Austro-Ugarsku na godinu 10 K. Za ino-
somstvo 10 K i poštarski troškovi. Ko ne vrati list. kad mu pretplata mine, smatra se
———" predbrojen i za došasto polugodište. —— === —

 

 

 

[zdavatelj i odgovorni urednik Dr. Milorad Medini. -

a um ——m—m——m=mm=——m=mumm=mmm—=a
[uu uu — Štamparija DeGiulli i dr.

 

 

 

 

 

IZLAZI SVAKE SRIJEDE I SUBOTE

mm ————————————————
zona

 

 

POJEDINI BROJ 10 PARA.

 

Pretplata i oglasi šalju se upravi, s dopisi uredništvu lista. Za izjave, priopćena, zahvale
plaća se 40 para po retku, a za oglase 30 para. Oglasi, koji se više puta štampaju, po po
—-———— godbi uz razmjeran popust. Nefrankirana pisma ne primaju s ———

 

 

=== ho = ==——=—=—=—=—

Dubrovnik, 3. decembra 1907.

Glasovi iz Beča. — Iz Beča dolaze
glasovi — a ,Obzor“ ih priopćuje — po
kojim izgleda, kako da je došlo među za-
stupnicima do nesuglasja u pogledu pobi-
janja nagodbe. Iz kruga pak samih zastup-
nika čuje se, da vlada na njih hoće da vrši
pritisak prijeteći im s jedne strane, da od
silnih obećanja o ekonomskom podignuću
Dalmacije ne će biti ništa, a s druge poziv-
ljujuć se na izbornike.

Izbornici dalmatinski i vlada — to su dvije
stvari, koje je teško u isto doba složiti. Ima da-
kako i u Dalmaciji ljudi: zaogrnatih hrvat-
skom kabanicom, što jedva čekaju, da ih
vlada pozove, ali vladati s njima, to je ipak
malo teško.

Što se tiče pak ekonomskih probitaka,
koje bismo izgubili u obstrukciji protiva na-
godbi, da vjerujemo vladi, trebalo bi naj-
prvo da istrgne iz povjesti listove, gdje se
pripovijeda o gradnji one krnje-željeznice,
što je ima Dalmacija. Trebalo, bi da izbriše
kakogod uspomenu, na ono pet dalmatinskih
zestupnika, koji su joj negda povjerovali
i svojim glasom uoprinijcli umanjenju po-
krajinske autonomije. Prošlo _je doduše ne-
koliko desetaka godina od toga, ali i između
sadašnjih bečkih zastupnika naći će, ako
ushtije, baron Beck koga, da mu kaže, kako
je Dalmacija dočekala ljude, koji su za pro-
blematičke ekonomske probitke žrtvovali in-
terese cijeloga naroda i budućnost zemlje.
Na njihovu imenu još i danas leži ljaga,
opomena svim, koji bi ih htjeli slijediti.
$Dalmatinac ne prašta slične grijehe.

Uz takav ,memento“ neka se baron
Beck ne trudi ni do zastupnika, a kamo li
će do izbornika. Njegove prijetnje razbijaju
se o svijesti našega narod:, koji dobro zna
procijeniti časove, kroz koje sada cjelokupni
narod prolazi. Ako mu je obstrukcija hrvat-
ska neugodna, neka ispita prije sam sebe,
što je skrivio, da našim zastupnicima ne
ostaje drugog oružja.

Odviša plemenske osjetljivosti, a malo
narodnog čuvstva. — U Donjoj Tuzli
cvate društvo ,Majevica“. — Ljudima na
upravi probtjelo se, da se o njima govori,
a hi smo im dali prigode. »Buđući da je
Vaš list člankom , Autonomija Bosanska“ u
br. 94. od 23. o. mj. povrijedio patriotsko
čuvstvo bosanskih Hrvata, vraćamo Vam ga
, da nam ga više ne ša-

     
  
 

su zaboravili ovjekovječiti imena predsjednika
toga ,patriotskog“ odbora. Mi ćemo taj pro-
pust popraviti : predsjednik je ,dični“ Gjuro
Topolnik, a tajnik , čelični“ J. Mateša. Što
su inače u privatnom životu, jesu li sveće-
nici ili činovnici, nijesmo mogli razabrati po
dopisnici.

Toj gospodi sgiaše strane možemo samo
kazati, da ih iskreno žalimo. Bit ćemo mi u
Dubrovniku sve ono, što nam oni po ,Hr-
vatskom Dnevnika“ poručuju, ali opet ni-
jesmo tako nisko pali, da bismo radiji bili
postati Nijemci i Madžari nego Srbi. To
moga željeti samo ljudi odgojeni u Štadle-
rovoj školi, ljudi. kojim fali narodnog čuvstva.

Rekli smo, da autonomija bosanska Hr-
vatima ne bi bila štetna, a to i ponavljamo.
Ona bi dakako u Bosni: ugrozila neke ezi-
stence, ali kad se tako čeljad hoće da iden-
tifikuju s Hrvatskom, ne možemo drugo,
nego da se nasmijemo.

Verftuchte  Kombination! — U qgisto
doba oficijozni ,Fremdenblat“ u Beču iznaša
imena zastupnika dalmatinskih, koji su pot-
pisa'i, prešne obsti akcijopističke predloge ;
u isto doba ,Prave Crvins, Hrvajska“ do-
nosi dopis iz Zagreba, gdje i svjetuju našmi
zastupnici da ne opstrviraju: u islo doba
Prava“ u uvoduom članku izjavljuje da
pravaši“ ne mogu biti protivnici vladi, kad
ona radi za korist Dalmacije. :

Mi ćemo se na sve ove lijepe ,sluča-
jeve“ osvrnut potanje, sad ne ćemo, dok ne
vidimo ,Hrvatsku Krunu“, da Ji je i u nju
unišlo štogod ,slučajno“.

Što će na ovo sirota ,, Prodan“, koji u
Beču obstruira, da sve puca!

Allons enfants de |' Autriche !
Le jour de la gloire est arrivč ...

Hrvatska borba u Pešti.
Opravdana borba.

Raspravlja se zakon o jednom para-
grafu. Ustaje Hock, svećenik, i oštro na
pada vladu radi ovlastbenog zakona. Vidi i
otoj krizi zamku Đoče. Ruga se neodviš-
njacima, i tvrdi, da će se njihov 48-maški
glador rastopiti u crnoj kafi od god. 1867.
Osvrće se zatim na hrv. pitanje: predočuje
upliv Strossmayerov i Starčavićev na raz-
vitak hrvatske ideje, koju naživlje i jugo-

pretres vi sari sara
ETISNE

 

   

x

 

kad ste došli, ali ste doskora krenuli dru-
gim putem. Vi hoćete da uništite madžar-
ski značaj ovog sabora i da iztisnete ma-
džarski jezik. Nemojte misliti, da sam ja
proti hrv. jeziku. Ja se posve slažem sa
predsjednikom  Justhom, da treba zakon
nada sve poštivati. Predsjednik -Justh nije
ovdje, da rješava hrvatsko-ugarski spor,
već je to dužnost ugarske vlade. Ona bi
trebala već jednom kući predložiti svoj pro-
gram, kako kani riješiti hrvatsko - ugarski
spor. Jer zaista vaša opstrukcija izpričana
je tim što ju vodi jedna snažna ideja i jer
ju potiče ljubav prema domovini. Vi hoćete
da svojom borbom zaštitite prava svoje do-
movine, za koja držite, da su ugrožena Vi
velite, da je pragmatikom povrijeđena na-
godba. To i ja mislim, a istog je mnijenja
i Koloman Szell, jer je u svojem govoru
dne 23. travnja 1903. kazao, da je u Hrvat-
skoj službeni jezik hrvatski i kod svih za-
jedničkih ureda: kod pošte, brzojava i želje-
znice. (Glas : Žalostno, da je to Szell mo-
gao kazati) Zašto vlada ne će da riješi
mirno hrvatsko pitanje? Zašto vlada ne da
izjavu, da ne će vrijeđati nagodba ? Držim,
da bi ovakova izjava vladine garancije sa-
boru bia udovoljio jamstvo, ća Hrvgti obu-
stave opstrukciju. Zar se hoće inscenirati
opet nasilne izbore? Ja ne vjerujem, đu
Hrvate vodi koja tuđa ruka i držim, da bi
se oni zadovoljili. Time bi nestalo hrvat-
skog pitanja iz sabora, koje sad lebdi kao
strašilo mad Ugarskom.

Hoeckov govor prodrmao je živcima
ugarske vlade. Hrvate ne vodi tuđa ruka ne-
go ljubav prama domovini. Ovoje morao slu-
šati Wekerle, koji je naše delegate znao više
puta obijediti tuđom rukom. Nek Hockove
riječi zapamte i naši velikohrvati, koji tako.
rado pričaju o štipendistima i mladomadža-
ronima.

Vlade još nema.

Ban komesar pošao je i vratio se je iz
Budimpešte bez ikakvog uspjeh&.: Neda mu
se pa meda vladu sastaviti. 1 najokorjeliji
madžaroni ne će, da se prime vlade, bez
da bude prije pragmatika opozvana. I zadnji
pregovori Rakodezayem s Gigom Avakumo-
vićem ostali su bez uspjeha. Tako komesar
mora i nadalje vladat bez vlade. .
Medaković u Zagrebu.

Predsjednik hrv. sabora Dr. Bogdan
Medaković na obavjest Wekerlovu, da će se
otvoriti hrv. sabor oko 9. o. mj. požurio se
je u Zagreb, da tamo učini neke priprave

tanko sa i pode.

   

  

za otrorffšstodobno je u Zagrebu držao sas-