jela hrvatsko-srpska koalicija bila je okleve-
tana radi šurovanja sa Srbijom, a Frano Su-
pilo — koji je bio prikazan u Beču kao
glava resolucijonaške politike — bio je javno
nazvan srpskim i talijanskim plaćenikom.
Ova prozirna igra sa Srpilom opetovat će
se i u drugom činu resolucionaške politike.
*

Bečki intrigi u hrvatskom narodu nijesu
uspjeli, ali jesu z& to u Ugarskoj. Lukavi
Wekerle ispunio je vruću želju Austrije :
posvadio je Hrvate i Madžare. Željezničarska
pragmatika bila je ta stupica, a kad su hrv.
delegati proti njoj stali obstruirati, njemačke
novine bile su pune slatkih riječi za mu-
ževne branioce hrvatskog jezika. One su
hrabrile i poticale naše delegate na ustrajnu
borbu. Koliko je Beču bilo stalo za naše
pravice pokazao je malo kašnje. Njemu je
bilo najviše do toga, da se što više hrvatsko-
madžarski spor zaoštri, e bi mogao čim
uspješnije u mutnu loviti.

*

I Beč je lovio. Započeli su se prego-
vori između austrijske i ugarske vlade za
sklopljenje nagodbe. U pregovorima Austrija
je igrala ulogu poslodavaoca, a Ugarska na-
jamnika : jer ne bijaše više Madžarima Hr-
vata, o koje bi se oslonili, dapače im je Beč
s tim istim Hrvatima prijetio : Lueger dovi-
kuje Madžarima u bečkom parlamentu, da
nagodbu kuća ne će primiti, ako pri sklapa-
nju nagodbe ne budu i Hrvati prisutni.

*

Nagodba je sklopljena. Program Košu-
tovaca je bankrotirao. Austrija tere ruke od
veselja, jer_je cjelokupnost monarhije spa-
šena za punih 10 godina. Nego se je pre
naglila u veselju : Hrvati u peštanskom sa-
boru oštru borbu započeše proti nagodbi, a
i drugovi im je u bečkom parlamentu na-
vješćuju.

Začudno, Lueger više ne pita, da li su
i Hrvati sudjelovali pri stvaranju nagodbe ?
To je za njega doveta sad, kad je Austrija
izvukla doblji kraj. Nek i to služi na čast našim
Luegerovcim:. Njega i njegove drugove više
zanima hrv. opstrukcija proti nagodbi. Sad
treba politiku opet okrenuti: udri na hrv.
zastupnike, dnevni je red, jer oni svojim
,hepatriotičkim radom“ samo ometaju sno-
vima Austrije. 1 opet učestaše klevete i na-
padaji. 1 opet je Supilo nazivan po zaku-
pljenim novinama beogradskim plaćenikom,
jer se je u Beču dočalo, da je on pripravio
vas ovaj kolač nagodbi. Sad se našim zas-
tupnicima više ne podmeće da su prodali
prava Hrvatske, ali im se nastoji s drugim
lažima potkopati ugled u narodu. Opstruk-
cija je mahnitanje, isticanje zlo shvaćene
nezavisnosti. Ona je čin objesti u doba, kad
Austrija obećaje Dalmaciji milijune i grad-
nja željeznice. *

*

'Tko već ne razumije ovu bečku šarenu
politika? Ni njoj, ni njenim agentima naš
narod ne će ići na lijepak. Hrvati su siti i
ljubavnih pisama, koje im je Austrija slala
u svojim tmurnim danima, i batina, kojim
ih je darivala u svojim vedrim danima. Ni
hoteli, ni automobili ne će hrvatski narod
odvratiti od borbe. On će ju voditi nepo-
mirljivo kroz godine, dok se ne riješi svih
nametnutih  tutora. To nek je naša poruka
onima, koji hoće, (da se toliko staraju za
dobro našeg naroda. K.

e

iz bečkog parlamenta.

U predsoblju.

Prije nego će početi popodnevna sje-
dnica od 2. o. m. vladini su ljudi obilazili
razne protunagodbene zastupnike, te ih ne-
govarali, da povuču svoje prešne predloge,
e bi tako se odmah moglo preči na
raspravu o nagodbi. Ovo obilazenje nije
ostalo bez uspjeha, kako se je zatim u sje-
dnici očitovalo.

Proti teologiji.

Pernersdorfer i drugovi prikazuju prešni
predlog proti teologiji. Predlažu 1. da bude
ukinut teološki fakultet na sveučilištima, 2.
da teologija bude proglašena privatnom ško-
lom, te da budu svi zakoni i uredbe
odnoseće se na nju ukinute, 3. da se odu-
zme pravo na doktorat u bogosloviju, te da
se sličnim doktoratima stečenim na kojem
inozemnom sveučilištu ne prizna valjanost.

Povlaču prešne predloge.

Zastupnik Erb povlači svoj prešni pred-
log, kojim je pozivao vladu, da prikaže
zakonsku osnovu za osiguranje radnika u
starosti. Njega slijedi zast. Stojan, koji bi-
jaše predložio, da se opreste od pristojba
sve dobrotvorne zaklade prigodom kraljeva
jubileja. Napokon ustaje i poljski demokrat
Stopinski, te i on povlači svoj prešni pre-
dlog, kojim je tražio da se delegira posebna
sudbena komisija u Beču u poslu progona
proti Vandi Dobrodzicky, te je optužena da
je počinila atentat na governera Varševe.

Proti poskupljenju živeža.

Na redu je prešni predlog českih radi-
kala, koji se odnosi na demostrante proti
skupoći živeža. Dr. Hajn obrazlaže dva
sata predlog. Dotiče se socijalno - gospodar-
skih prilika Česke. Narod nije demostriro iz
prkosa, nego ga je nevolja na to gonila.
Šiba oružnike, koji su se neljuski ponašali
prema demostrantima. Izgleda da oni zastu-
paju. samo ministarstvo, jer se njima više
vjeruje nego ijednoj privatnoj osobi.

Pangermani proti Lavovske skupštine.

Zast. Stransky spominje kako je na
skupštini, koja se je držala u gradskoj vi-
jećnici u Lavovu, bilo predloženo, da se.
zapriječi provedba zakona u pruskom Reicks-
tagu o ekspropriaciji Poljaka. Na istoj se je
skupštini spalila jedna karikatura cara Vi-
lima. Pita, kako se ovo može dopustiti u
državi saveznoj, te traži da vlada čim prije
izrazi svoje mnenje o ovim dogođajima.
Beck o protipoljskom predlogu.

Presjednik ministarstva Beck dao je
izjavu na tužbe slavenskih zastupnika proti
zakonu o ekspropriaciji Poljaka u Pruskoj.
On reće, da međunarodno pravo i običaji
nastali u interesu mira, ne dozvoljuju da
se jedna država pača u unutarnje poslove
druge države; pa stoga to pravo mora i
vlada i svi javni čimbenici poštovati, pa i
onda kad čuvstva pojedinca siluju da drug-
čije radi. Svršava izjavljujući da su svi ne-
padaji proti saveznoj i Pp ij

rijateljskoj_ državi

Politički osvrt.

Otac današnjega predsjednika dume, slave-
nofil Homjakov, vele, da je najrađe Nie-
mačku nazivao ,slavenskim grobljem“. I
zaista, kad prebiremo po uspomenama na
onu množinu slavenskih plemena, koja su
se tekom stoljeća pretopila u germanski
živalj i kad preletimo preko brojnih poljana
nesređenog prošlovijekog svetog njemačkog
carstva, gdje su milijuni Slavena, osobito
ove monarhije, našli svoju smrt, moramo i
mi priznati, da nema boljeg naziva za Nje-
mačku, nego joj ga je ono Homjakov našao.
Njemačka i danas nastavlja .svoju  historij-
sku ulogu ,slavenskog groblja“.

U tom nas uvjerenju može učvr-
stiti i zadnji brutalni atentat Njemačke ma
Slavenstvo. Praska zastupnička kuća upravo
ovih dana raspravlja vladinu osnovu o eks-
propriaciji Poljaka. 400 milijuna maraka
vlada traži za kupnju poljačkih zemalja, na
koje će kolonizirati Njemce, da bi tim rađe
uspjela u svom radu oko odnarođenja Po-
liaka. Središte i dvije slobodoumne stranke
doduše su .otklonile ovu vladinu osnovu;
ali njihova liberalnost nije samo tražila, da
otklone osnovu, nego i da njeno provedenje
spriječe. Na žalost ovo se ne će dogoditi,
jer i liberalan Nijemac opet je Nijemac, a
Njemačka će i nadalje ostati slavenskim
grobljem“.

*

Pozorištem živih agitacija bila je ovih
dana Srbija. Vodili su se općinski izbori.
Uspjeh bijaše ovaj: u Beogradu odniješe
pobjedu samostalni radikali; u varošima
dobiše stari radikali 11 općina, samos-
talci 4, a liberali 3, te udružena opo-
zicija 2; u seoskim općinama odniješe sta-

riji radikali pobjedu u 900 mjesta, a ostale *

stranke u 400. Ova izborna borba i zapo-

slenost nije smogla ipak toliko snage, da.

ušutka 1ezadovoijstvo Srba prema Crnoj-
gori. 'To se nezadovoljstvo oduga kuha u
Srbiji, a provalilo je zadnjih dana, kad je služ-
bena Crnagora svoje neuspjehe htjela  pre-
kriti tobožnjom urotom proti Petrović - Nje-
gušima, koju urotu, da bi inspirirala Srbija.
Srbija se je nadala nači u Crnojgori brat-
skog i iskrenog saveznika s kojim bi složno
mogla riješiti pitanje Stare Srbije, a kad
tamo ona mora zabilježiti, da se brat rado
izšetava do Beča, a i do Rima. Tamo se
zaista ne vodi slavenska politika.
*

Punomoćnici Belgije i Kongo - države
potpisivaše ovih dana u Bruselju ugovor,
kojim Kongo prestaje biti suverena država,
a postaje kolonija Belgije. Na bruseljskom
je parlamentu, da potvrdi ovaj ugotor. Istra-
živalac Stanley bijaše razotkrio važnost Konga,
a Leopoldo belgijski osnova tamo koloniju.
Kad je zatim došlo među njim, Francuskom
1 Portugalskom do sukoba, sasta se u Ber-
linu konferenca evropejskih vlasti, koja pro-
glasi Kongo suverenom državom, otvorenom

kralj Belgije odavna je želio oporučno osta-
viti Kongo - državu Belgiji, te su 80 u tu
njega i bruseljskog parlamenta. Napokon su
i ti pregovori uspješno svršili, te će tako
sile plot tan. prve