jela hrvatsko-srpska koalicija bila je okleve- tana radi šurovanja sa Srbijom, a Frano Su- pilo — koji je bio prikazan u Beču kao glava resolucijonaške politike — bio je javno nazvan srpskim i talijanskim plaćenikom. Ova prozirna igra sa Srpilom opetovat će se i u drugom činu resolucionaške politike. * Bečki intrigi u hrvatskom narodu nijesu uspjeli, ali jesu z& to u Ugarskoj. Lukavi Wekerle ispunio je vruću želju Austrije : posvadio je Hrvate i Madžare. Željezničarska pragmatika bila je ta stupica, a kad su hrv. delegati proti njoj stali obstruirati, njemačke novine bile su pune slatkih riječi za mu- ževne branioce hrvatskog jezika. One su hrabrile i poticale naše delegate na ustrajnu borbu. Koliko je Beču bilo stalo za naše pravice pokazao je malo kašnje. Njemu je bilo najviše do toga, da se što više hrvatsko- madžarski spor zaoštri, e bi mogao čim uspješnije u mutnu loviti. * I Beč je lovio. Započeli su se prego- vori između austrijske i ugarske vlade za sklopljenje nagodbe. U pregovorima Austrija je igrala ulogu poslodavaoca, a Ugarska na- jamnika : jer ne bijaše više Madžarima Hr- vata, o koje bi se oslonili, dapače im je Beč s tim istim Hrvatima prijetio : Lueger dovi- kuje Madžarima u bečkom parlamentu, da nagodbu kuća ne će primiti, ako pri sklapa- nju nagodbe ne budu i Hrvati prisutni. * Nagodba je sklopljena. Program Košu- tovaca je bankrotirao. Austrija tere ruke od veselja, jer_je cjelokupnost monarhije spa- šena za punih 10 godina. Nego se je pre naglila u veselju : Hrvati u peštanskom sa- boru oštru borbu započeše proti nagodbi, a i drugovi im je u bečkom parlamentu na- vješćuju. Začudno, Lueger više ne pita, da li su i Hrvati sudjelovali pri stvaranju nagodbe ? To je za njega doveta sad, kad je Austrija izvukla doblji kraj. Nek i to služi na čast našim Luegerovcim:. Njega i njegove drugove više zanima hrv. opstrukcija proti nagodbi. Sad treba politiku opet okrenuti: udri na hrv. zastupnike, dnevni je red, jer oni svojim ,hepatriotičkim radom“ samo ometaju sno- vima Austrije. 1 opet učestaše klevete i na- padaji. 1 opet je Supilo nazivan po zaku- pljenim novinama beogradskim plaćenikom, jer se je u Beču dočalo, da je on pripravio vas ovaj kolač nagodbi. Sad se našim zas- tupnicima više ne podmeće da su prodali prava Hrvatske, ali im se nastoji s drugim lažima potkopati ugled u narodu. Opstruk- cija je mahnitanje, isticanje zlo shvaćene nezavisnosti. Ona je čin objesti u doba, kad Austrija obećaje Dalmaciji milijune i grad- nja željeznice. * * 'Tko već ne razumije ovu bečku šarenu politika? Ni njoj, ni njenim agentima naš narod ne će ići na lijepak. Hrvati su siti i ljubavnih pisama, koje im je Austrija slala u svojim tmurnim danima, i batina, kojim ih je darivala u svojim vedrim danima. Ni hoteli, ni automobili ne će hrvatski narod odvratiti od borbe. On će ju voditi nepo- mirljivo kroz godine, dok se ne riješi svih nametnutih tutora. To nek je naša poruka onima, koji hoće, (da se toliko staraju za dobro našeg naroda. K. e iz bečkog parlamenta. U predsoblju. Prije nego će početi popodnevna sje- dnica od 2. o. m. vladini su ljudi obilazili razne protunagodbene zastupnike, te ih ne- govarali, da povuču svoje prešne predloge, e bi tako se odmah moglo preči na raspravu o nagodbi. Ovo obilazenje nije ostalo bez uspjeha, kako se je zatim u sje- dnici očitovalo. Proti teologiji. Pernersdorfer i drugovi prikazuju prešni predlog proti teologiji. Predlažu 1. da bude ukinut teološki fakultet na sveučilištima, 2. da teologija bude proglašena privatnom ško- lom, te da budu svi zakoni i uredbe odnoseće se na nju ukinute, 3. da se odu- zme pravo na doktorat u bogosloviju, te da se sličnim doktoratima stečenim na kojem inozemnom sveučilištu ne prizna valjanost. Povlaču prešne predloge. Zastupnik Erb povlači svoj prešni pred- log, kojim je pozivao vladu, da prikaže zakonsku osnovu za osiguranje radnika u starosti. Njega slijedi zast. Stojan, koji bi- jaše predložio, da se opreste od pristojba sve dobrotvorne zaklade prigodom kraljeva jubileja. Napokon ustaje i poljski demokrat Stopinski, te i on povlači svoj prešni pre- dlog, kojim je tražio da se delegira posebna sudbena komisija u Beču u poslu progona proti Vandi Dobrodzicky, te je optužena da je počinila atentat na governera Varševe. Proti poskupljenju živeža. Na redu je prešni predlog českih radi- kala, koji se odnosi na demostrante proti skupoći živeža. Dr. Hajn obrazlaže dva sata predlog. Dotiče se socijalno - gospodar- skih prilika Česke. Narod nije demostriro iz prkosa, nego ga je nevolja na to gonila. Šiba oružnike, koji su se neljuski ponašali prema demostrantima. Izgleda da oni zastu- paju. samo ministarstvo, jer se njima više vjeruje nego ijednoj privatnoj osobi. Pangermani proti Lavovske skupštine. Zast. Stransky spominje kako je na skupštini, koja se je držala u gradskoj vi- jećnici u Lavovu, bilo predloženo, da se. zapriječi provedba zakona u pruskom Reicks- tagu o ekspropriaciji Poljaka. Na istoj se je skupštini spalila jedna karikatura cara Vi- lima. Pita, kako se ovo može dopustiti u državi saveznoj, te traži da vlada čim prije izrazi svoje mnenje o ovim dogođajima. Beck o protipoljskom predlogu. Presjednik ministarstva Beck dao je izjavu na tužbe slavenskih zastupnika proti zakonu o ekspropriaciji Poljaka u Pruskoj. On reće, da međunarodno pravo i običaji nastali u interesu mira, ne dozvoljuju da se jedna država pača u unutarnje poslove druge države; pa stoga to pravo mora i vlada i svi javni čimbenici poštovati, pa i onda kad čuvstva pojedinca siluju da drug- čije radi. Svršava izjavljujući da su svi ne- padaji proti saveznoj i Pp ij rijateljskoj_ državi Politički osvrt. Otac današnjega predsjednika dume, slave- nofil Homjakov, vele, da je najrađe Nie- mačku nazivao ,slavenskim grobljem“. I zaista, kad prebiremo po uspomenama na onu množinu slavenskih plemena, koja su se tekom stoljeća pretopila u germanski živalj i kad preletimo preko brojnih poljana nesređenog prošlovijekog svetog njemačkog carstva, gdje su milijuni Slavena, osobito ove monarhije, našli svoju smrt, moramo i mi priznati, da nema boljeg naziva za Nje- mačku, nego joj ga je ono Homjakov našao. Njemačka i danas nastavlja .svoju historij- sku ulogu ,slavenskog groblja“. U tom nas uvjerenju može učvr- stiti i zadnji brutalni atentat Njemačke ma Slavenstvo. Praska zastupnička kuća upravo ovih dana raspravlja vladinu osnovu o eks- propriaciji Poljaka. 400 milijuna maraka vlada traži za kupnju poljačkih zemalja, na koje će kolonizirati Njemce, da bi tim rađe uspjela u svom radu oko odnarođenja Po- liaka. Središte i dvije slobodoumne stranke doduše su .otklonile ovu vladinu osnovu; ali njihova liberalnost nije samo tražila, da otklone osnovu, nego i da njeno provedenje spriječe. Na žalost ovo se ne će dogoditi, jer i liberalan Nijemac opet je Nijemac, a Njemačka će i nadalje ostati slavenskim grobljem“. * Pozorištem živih agitacija bila je ovih dana Srbija. Vodili su se općinski izbori. Uspjeh bijaše ovaj: u Beogradu odniješe pobjedu samostalni radikali; u varošima dobiše stari radikali 11 općina, samos- talci 4, a liberali 3, te udružena opo- zicija 2; u seoskim općinama odniješe sta- riji radikali pobjedu u 900 mjesta, a ostale * stranke u 400. Ova izborna borba i zapo- slenost nije smogla ipak toliko snage, da. ušutka 1ezadovoijstvo Srba prema Crnoj- gori. 'To se nezadovoljstvo oduga kuha u Srbiji, a provalilo je zadnjih dana, kad je služ- bena Crnagora svoje neuspjehe htjela pre- kriti tobožnjom urotom proti Petrović - Nje- gušima, koju urotu, da bi inspirirala Srbija. Srbija se je nadala nači u Crnojgori brat- skog i iskrenog saveznika s kojim bi složno mogla riješiti pitanje Stare Srbije, a kad tamo ona mora zabilježiti, da se brat rado izšetava do Beča, a i do Rima. Tamo se zaista ne vodi slavenska politika. * Punomoćnici Belgije i Kongo - države potpisivaše ovih dana u Bruselju ugovor, kojim Kongo prestaje biti suverena država, a postaje kolonija Belgije. Na bruseljskom je parlamentu, da potvrdi ovaj ugotor. Istra- živalac Stanley bijaše razotkrio važnost Konga, a Leopoldo belgijski osnova tamo koloniju. Kad je zatim došlo među njim, Francuskom 1 Portugalskom do sukoba, sasta se u Ber- linu konferenca evropejskih vlasti, koja pro- glasi Kongo suverenom državom, otvorenom kralj Belgije odavna je želio oporučno osta- viti Kongo - državu Belgiji, te su 80 u tu njega i bruseljskog parlamenta. Napokon su i ti pregovori uspješno svršili, te će tako sile plot tan. prve