upletoše u makedonske posle Austrija i Ru- sija, ne da narodu do slobode pomognu, nego da uvedu svoje reforme, t. j. da pro- dulju patnje onog naroda. Sarafov tad na- pusti Makedoniju, te je proputovao po evro- pejskim prijestolnicima, da obavijesti dvorove i odlučne krugove o patnjama Makedonaca, + bi se ganuta Evropa makla, te učinila So turskom nasilju. Sve nastojanje Sara- fovo osta bez korisno, jer se Kvropa ne maknu, a narod je Makadonije svejednako stradao uza sve reforme Austrije i Rusije. Sad se eto Sarafov bijaše povratio kući, da pripremi svoj narod, kako će se sam, kad mu već Evropa ne pomogna, riješiti turskog gospostva krvavijim ustankom nego bijaše onaj od 903 godine. Svoje djelo nije izveo: spriječila ga mrska ruka svog vlastitog su- plemenjaka. * Na još jednom čovjeku evo će da se ispuni ono, da si veliki čovjek, ako ti us- pije, a da te u protivnom slućaju čeka smrt. Mislimo na generala Stossla. Port- arthurski branioc znao je za vrijeme rusko- japanskog rata zadiviti svijet svojim juna- štvoin. On je tada u pravom smislu bio junak dana. ,Port-Artur još se nije predao“ s kolikim zadovoljstvom smo znali čitati kratku vijest, a pri tom odmah zamišljasme na_junačkog branioca tvrđave. Danas taj branioc sjedi na optuženičkoj klupi, da od- govara poput Efialte za najteži zločin, koji čovjek može učiniti svom narodu: za izdaj- stvo. Stossl Port-arthurski, junak i Stossl izdajica, koji predaje svoje tvrđave Japan- cima, premda ih je mogao još dugo braniti. Možemo li mi zamisliti u svojoj glavi tako dva oprečna Stossla. Teško. Preveč sino ga bili uzdigli, e da bi ga sad u kaljuži izdaj- stva mogli gledati, pa za to i ako ruski vojni sud i osudi Stossla na smrt, rađe će- mo vjerovati, da se je tim htjelo tuđe gri- jehe prekriti, nego da je on, junak Port- arturski zbilja to zaslužio. Iz bečkog parlamenta. Saziv delegacije. Delegacije će se sastati na 20 o. m. Kralj će otvoriti delegacije s prestoljnom besjedom. Ove godine ,kako se javlja, ne će kralj obaći delegate, kako je to običavao činiti drugih godina. Koliko će koja stranka moći poslati izaslanika u delegaciju još nije ustanovljeno. O tome se tek vode pregovori među strankama. Ministarska kriza. Zastupnička kuća prihvatila je s 256 proti 140 glasova magodbene osnove kao predlogu za specijalnu raspravu. Proti tome glasovalo je i 20 Agraraca, dok ih je samo 11 glasovalo za, a dvojica su se ustegli. Zemaljski ministar agrarne stranke Peschka shvatio je to postupanje svojih sumišlje- nika kao nepovjerenje prema sebi, te je s toga odlučio dati ostavku. Pogovara se još, da će i ministar riastave Dr. Marchet dati ostavku, a s njim i ministar pravosuđa Dr. Klein. Beck prijeti Hrvatima. U debati o nagodbi dotakao se je mi- nistar predsjednik i držanja naših zastup- / mika. On reče: Osvrćući se u kratko na držanje hrvatskih zastupnika, moram izja- viti, da sam donekle iznenađen. Gospodarski koraci zadnje dobe otvorili su Dalmaciji prijatnu perskeptivu, jer je trgovački ugo- vor s Italijom odstranio vinsku klauzulu, koju je Dalmacija teško osjećala. Nagodba, koju danas štovana gospoda hrvatski zastup- nici odklanjaju, ispravlja sve nepravde, dočim osigurava Dalmaciji željeznički spoj s Austrijom i Ugarskom, a vlada je time dokazala, da potpuno shvača svoje zadatke u Dalmaciji. A unatoč svemu tomu dižu se proti nagodbi s hrvatske strane oštri pri- govori, koji se već uslijed svoga pretjeriva- nja osuđuju. Na prema tom pojavu čovjek bi mogao reći: Beneficia non obstruduntur. — Naših dobročinstva ne ćemo nikomu na- rivavati. Donekle može umiriti one _ koji nose odgovornost za cijelu nagodbu, da pučanstvo Dalmacije ne dijeli u cijelosti ovdje zastupana mnijenja, — i da gospoda hrvatski zastupnici ne osuđuju nagodbe toliko radi onih ustanova, koje sadrži, koliko radi onih, koje ne sadrži. U tom pravcu dakako moram da se izjavim nemoćnim. Što poštovana gospoda zastupnici traže, ne može ni austrijska vlada dati, niti se može u okviru nagodbe između Austrije i Ugarske oživotvoriti. Ja ću se na ovom mjestu po- novno ukloniti svakom sudu o odnosu iz- među Hrvatske i Ugarske u užem smislu da izbjegnem i najmanjoj sjenki nenadležnog upletanja, — no to mnijenje smijem valjda smjerno izjaviti, da je utanačenje nagodbe između Austrije i Ugarske za Hrvaisku isto tako gospodarska potreba prvog reda, kao i za sve ostale zemlje Nj. Veličanstva. Stvarni ispravak zast. Biankinia na govor ministra predsjednika baruna Becka. Radi časti naše zemlje i naših birača, makar i na kratko moram se osvrnuti na vrlo neumjestne opazke učinjene u jučeraš- njoj sjednici od Nieg. preuzvišenosti g. mi- nistra predsjednika. Visoka kaćo! Nj. Preuzv. g, minisiur predsjednik pl. Beck rekao je u svom ju- čerašnjem govoru, da se je razočarao u ponašanju zaslupnika iz Dalmacije u nagod- benom pitanju, jer :da su gospodarske akcije u zadnje vrieme otvorile Dalmaciji veselu perspektiva : vinska je klauzala ods:ranje- na, željeznička sveza osigurana i da se unatoč tome sa hrvatske strane diže proti nagodbi tako jaki odpor, da je već kritike vriedna ona pretjeranost, koja je pri tom bila izražena. »Skoro moglo bi se — tako Nj. Preuzv. zaključuje prvu točku svojih izvoda — gle- dom na ovu pojavu reći: Benelicia non obtruduntur — mi nećemo nikome da naša dobročinstva nametnemo“. Ovdje je još Ni. preuzv. dodala: ,Mi nećemo da za nikim trčimo“, ali ove rieči u korektvi su ispuštene (Čuite! Čujte !) Moja gospodo! E da predustretnem sve ove izvode g. ministra predsjednika, htio sam držaii dvosatni govor. Pošto to pako danas absolutno nije moguće, neka ni bude do- zvoljeno u granicama stvarnog izpravka konstatirati : I. Držanje dalmatinskih zastupnika u nagodbenom programu i adresama, koje dalmatinski sabor već od 40 godina pod naša krani (Živahno odobravanje). Ako se iza toga Nj. Preuzv. g. ministar Pi nalazi razočaranim, nijesu tome ivi zastupnici iz Dalmacije. Oni ne i neće nikome za volju da 'Dadu nedosi i oporeku svoj program i svoje red čenje. II. Stvarno izpravljam, da jetčivo gospodarskih akcija u oo ji, željezničku svezu i odstranjenje vinske k niesmo nikada smatrali kao osobito dobročinstvo. Naprotiv mi smo sve to smatrali za iti- vnu dužnost vlade, i za možda žaliboze kesno nadošlu obrana naših narodnih ideala označuje pre- tjeranošću i da ju vlada smije kritizovati. Narodni ideali ne smiju se dirati — upra- vo tako, kao veličanstvo iste krune. (Plje- sak). Narodi ne živu samo o kruhu. Ima narodwih dobara, koja se ne mogu nado- mjestiti nikakvim materijalnim stečevinama. (Pljesak i odobravanje). IHi. Preuzvišeni g. ministar predsjednik zaključio je prvu točku svojih izvoda latin- skim prietećim riečima: Beneficiia non ob- truduntur“), Ja se ne ću obazreli na te za nas neumjestne prietnje, ali ću latinski za- soliti prvu točkit moje replike, te sa slarim Ambrozijem velim : Justitia suum_euique tri- buit, alienum non vindicat*'). (Odobravanje). Ali latinski, gospodo, nije više moder- no, i za to kažem dalje sa jednim moder- nim učiieljem državnoga prava (čita): ,U sialnom vršenju pravednosti sastoji se prije svega veličanstvo i svetost države. (Živahni pljesak i odobravanje). Visoka kućo! Konačno moram slvarno ispraviti jednu veoma nesretnu . tvrdnju preuzv. g. minisira predsjednika. IV. Izpravljam stvarno i najodlučnije da nije istina, što je njegova preuzvišenost rekla, na ime to, da pučanstvo Dalmacije ne dijeli naših nazora u pitanju nagodbe. (Povici). Istina je naprotiv, da je pučanstvo Dalmacije također u pitanju nagodbe sasvim istoga mnienja kao i mi (Živo odobravanje), i da to pučanstvo jedino žali — što i mi žalimo — naime to, što mi ovđe nismo tako jaki, da možemo zapriečiti nagodbu, koja je tako sudbonosna za čitav hrvatski narod. U ostalom prosvjedujemo u ime ustav- nih načela najenergičnije proti svakom upli- tanju preuzv. g. ministra predsjednika il njegove vlade u naše odnoša izbornicima Oebrpoanjut: CE sh ro se samo nas tiče, — i nitko nema prava, da se u to '(Živabno odobravanje), pa niti kakav ministar predajednik. S tim svr- šavam. (Živo odobravanje i pljesak. Govor- niku čestitaju). Svi na predavanje ,, Slobode“, — Na 8 sati u četvrtak držat će ,Hrv. Dem. Udr. Sloboda“ u sokolskoj dvorani prvo ovogodišnje svoj Federa Predavat će brat Dr. Melko Čingrija. , austro-ugarskoj i Hrvatskoj Mi i“, O istom MRDIVNA s osobitim urea na stanje Oe govorit će i brat. Pri. je slobodan : svakomu bez obzira na olitiško mišljenje, a također i uljudno de- poiško Uprava ,Slobode«. Socijalizam i narodno pitanje. — Pod tim naslovom je držao u subota u Bondinu kazalištu, socijalista g. E. Kristan konferencu pred brojnom. e SRE kako je netemeljita tvrdnja, da su socijaliste e i za to što su internacionakci. faternacijsnalni su toliko, što njihova borba proti kapitalizmu udružuje radnike cijelog svijeta, jednako kao što ina kapitaliste raznih narodnosti združiti u razna dojava da s više kapitala mogu raditi. kao što ne negira individualnost tako je ne može ni marodnosti, upire narodnosne bo: be ako su premredno. svoju tvrdnju govornik dokazuje ne- oja primjerima. Sto se tiče t. zv. anacijonalnosti socija- g to može biti strušilo samo za one, oji čitaju pamflete proti socijalizmu, 4. sniva se na v pozitivni rad. Mi ba- rem Hrvati i -