upletoše u makedonske posle Austrija i Ru-
sija, ne da narodu do slobode pomognu,
nego da uvedu svoje reforme, t. j. da pro-
dulju patnje onog naroda. Sarafov tad na-
pusti Makedoniju, te je proputovao po evro-
pejskim prijestolnicima, da obavijesti dvorove
i odlučne krugove o patnjama Makedonaca,

+ bi se ganuta Evropa makla, te učinila
So turskom nasilju. Sve nastojanje Sara-
fovo osta bez korisno, jer se Kvropa ne
maknu, a narod je Makadonije svejednako
stradao uza sve reforme Austrije i Rusije.

Sad se eto Sarafov bijaše povratio kući, da
pripremi svoj narod, kako će se sam, kad

mu već Evropa ne pomogna, riješiti turskog
gospostva krvavijim ustankom nego bijaše
onaj od 903 godine. Svoje djelo nije izveo:
spriječila ga mrska ruka svog vlastitog su-
plemenjaka.

*

Na još jednom čovjeku evo će da se
ispuni ono, da si veliki čovjek, ako ti us-
pije, a da te u protivnom slućaju čeka
smrt. Mislimo na generala Stossla. Port-
arthurski branioc znao je za vrijeme rusko-
japanskog rata zadiviti svijet svojim juna-
štvoin. On je tada u pravom smislu bio
junak dana. ,Port-Artur još se nije predao“
s kolikim zadovoljstvom smo znali čitati
kratku vijest, a pri tom odmah zamišljasme
na_junačkog branioca tvrđave. Danas taj
branioc sjedi na optuženičkoj klupi, da od-
govara poput Efialte za najteži zločin, koji
čovjek može učiniti svom narodu: za izdaj-
stvo. Stossl Port-arthurski, junak i Stossl
izdajica, koji predaje svoje tvrđave Japan-
cima, premda ih je mogao još dugo braniti.
Možemo li mi zamisliti u svojoj glavi tako
dva oprečna Stossla. Teško. Preveč sino ga
bili uzdigli, e da bi ga sad u kaljuži izdaj-
stva mogli gledati, pa za to i ako ruski
vojni sud i osudi Stossla na smrt, rađe će-
mo vjerovati, da se je tim htjelo tuđe gri-
jehe prekriti, nego da je on, junak Port-
arturski zbilja to zaslužio.

Iz bečkog parlamenta.

Saziv delegacije.

Delegacije će se sastati na 20 o. m.
Kralj će otvoriti delegacije s  prestoljnom
besjedom. Ove godine ,kako se javlja, ne će
kralj obaći delegate, kako je to običavao
činiti drugih godina. Koliko će koja stranka
moći poslati izaslanika u delegaciju još nije
ustanovljeno. O tome se tek vode pregovori
među strankama.

Ministarska kriza.

Zastupnička kuća prihvatila je s 256
proti 140 glasova magodbene osnove kao
predlogu za specijalnu raspravu. Proti tome
glasovalo je i 20 Agraraca, dok ih je samo
11 glasovalo za, a dvojica su se  ustegli.
Zemaljski ministar agrarne stranke Peschka
shvatio je to postupanje svojih sumišlje-
nika kao nepovjerenje prema sebi, te je s
toga odlučio dati ostavku. Pogovara se još,
da će i ministar riastave Dr. Marchet dati
ostavku, a s njim i ministar pravosuđa Dr.
Klein.

Beck prijeti Hrvatima.

U debati o nagodbi dotakao se je mi-
nistar predsjednik i držanja naših zastup-
/ mika. On reče: Osvrćući se u kratko na
držanje hrvatskih zastupnika, moram izja-
viti, da sam donekle iznenađen. Gospodarski
koraci zadnje dobe otvorili su Dalmaciji
prijatnu perskeptivu, jer je trgovački ugo-
vor s Italijom odstranio vinsku klauzulu,
koju je Dalmacija teško osjećala. Nagodba,
koju danas štovana gospoda hrvatski zastup-
nici  odklanjaju, ispravlja sve nepravde,
dočim osigurava Dalmaciji željeznički spoj

 

s Austrijom i Ugarskom, a vlada je time
dokazala, da potpuno shvača svoje zadatke
u Dalmaciji. A unatoč svemu tomu dižu
se proti nagodbi s hrvatske strane oštri pri-
govori, koji se već uslijed svoga pretjeriva-
nja osuđuju. Na prema tom pojavu čovjek
bi mogao reći: Beneficia non obstruduntur.
— Naših dobročinstva ne ćemo nikomu na-
rivavati. Donekle može umiriti one _ koji
nose odgovornost za cijelu nagodbu, da
pučanstvo Dalmacije ne dijeli u cijelosti
ovdje zastupana mnijenja, — i da gospoda
hrvatski zastupnici ne osuđuju nagodbe
toliko radi onih ustanova, koje sadrži, koliko
radi onih, koje ne sadrži. U tom pravcu
dakako moram da se izjavim nemoćnim.
Što poštovana gospoda zastupnici traže, ne
može ni austrijska vlada dati, niti se može
u okviru nagodbe između Austrije i Ugarske
oživotvoriti. Ja ću se na ovom mjestu po-
novno ukloniti svakom sudu o odnosu iz-
među Hrvatske i Ugarske u užem smislu
da izbjegnem i najmanjoj sjenki nenadležnog
upletanja, — no to mnijenje smijem valjda
smjerno izjaviti, da je utanačenje nagodbe
između Austrije i Ugarske za Hrvaisku isto
tako gospodarska potreba prvog reda, kao
i za sve ostale zemlje Nj. Veličanstva.

Stvarni ispravak zast. Biankinia
na govor ministra predsjednika baruna Becka.

Radi časti naše zemlje i naših birača,
makar i na kratko moram se osvrnuti na
vrlo neumjestne opazke učinjene u jučeraš-
njoj sjednici od Nieg. preuzvišenosti g. mi-
nistra predsjednika.

Visoka kaćo! Nj. Preuzv. g, minisiur
predsjednik pl. Beck rekao je u svom ju-
čerašnjem govoru, da se je razočarao u
ponašanju zaslupnika iz Dalmacije u nagod-
benom pitanju, jer :da su gospodarske akcije
u zadnje vrieme otvorile Dalmaciji veselu
perspektiva : vinska je klauzala ods:ranje-
na, željeznička sveza osigurana i da se
unatoč tome sa hrvatske strane diže proti
nagodbi tako jaki odpor, da je već kritike
vriedna ona pretjeranost, koja je pri tom
bila izražena.

»Skoro moglo bi se — tako Nj. Preuzv.
zaključuje prvu točku svojih izvoda — gle-
dom na ovu pojavu reći: Benelicia non
obtruduntur — mi nećemo nikome da naša
dobročinstva nametnemo“.

Ovdje je još Ni. preuzv. dodala: ,Mi
nećemo da za nikim trčimo“, ali ove rieči
u korektvi su ispuštene (Čuite! Čujte !)

Moja gospodo! E da predustretnem sve
ove izvode g. ministra predsjednika, htio sam
držaii dvosatni govor. Pošto to pako danas
absolutno nije moguće, neka ni bude do-
zvoljeno u granicama stvarnog izpravka
konstatirati :

I. Držanje dalmatinskih zastupnika u
nagodbenom programu i adresama, koje
dalmatinski sabor već od 40 godina pod
naša krani (Živahno odobravanje).

Ako se iza toga Nj. Preuzv. g. ministar
Pi nalazi razočaranim, nijesu tome

ivi zastupnici iz Dalmacije. Oni ne
i neće nikome za volju da 'Dadu nedosi

i oporeku svoj program i svoje red

čenje.
II. Stvarno izpravljam, da jetčivo
gospodarskih akcija u oo ji, željezničku

svezu i odstranjenje vinske k niesmo
nikada smatrali kao osobito dobročinstvo.
Naprotiv mi smo sve to smatrali za iti-
vnu dužnost vlade, i za možda žaliboze
kesno nadošlu

obrana naših narodnih ideala označuje pre-
tjeranošću i da ju vlada smije kritizovati.
Narodni ideali ne smiju se dirati — upra-
vo tako, kao veličanstvo iste krune. (Plje-
sak). Narodi ne živu samo o kruhu. Ima
narodwih dobara, koja se ne mogu nado-
mjestiti nikakvim materijalnim stečevinama.
(Pljesak i odobravanje).

IHi. Preuzvišeni g. ministar predsjednik
zaključio je prvu točku svojih izvoda latin-
skim prietećim riečima: Beneficiia non ob-
truduntur“), Ja se ne ću obazreli na te za
nas neumjestne prietnje, ali ću latinski za-
soliti prvu točkit moje replike, te sa slarim
Ambrozijem velim : Justitia suum_euique tri-
buit, alienum non vindicat*'). (Odobravanje).

Ali latinski, gospodo, nije više moder-
no, i za to kažem dalje sa jednim moder-
nim učiieljem državnoga prava (čita): ,U
sialnom vršenju pravednosti sastoji se prije
svega veličanstvo i svetost države. (Živahni
pljesak i odobravanje).

Visoka kućo! Konačno moram slvarno
ispraviti jednu veoma nesretnu . tvrdnju
preuzv. g. minisira predsjednika.

IV. Izpravljam stvarno i najodlučnije
da nije istina, što je njegova preuzvišenost
rekla, na ime to, da pučanstvo Dalmacije
ne dijeli naših nazora u pitanju nagodbe.
(Povici). Istina je naprotiv, da je pučanstvo
Dalmacije također u pitanju nagodbe sasvim
istoga mnienja kao i mi (Živo odobravanje),
i da to pučanstvo jedino žali — što i mi
žalimo — naime to, što mi ovđe nismo
tako jaki, da možemo zapriečiti nagodbu,
koja je tako sudbonosna za čitav hrvatski
narod.

U ostalom prosvjedujemo u ime ustav-
nih načela najenergičnije proti svakom upli-
tanju preuzv. g. ministra predsjednika il
njegove vlade u naše odnoša
izbornicima Oebrpoanjut: CE sh ro
se samo nas tiče, — i nitko nema prava,
da se u to '(Živabno odobravanje), pa
niti kakav ministar predajednik. S tim svr-
šavam. (Živo odobravanje i pljesak. Govor-
niku čestitaju).

Svi na predavanje ,, Slobode“, —
Na 8 sati u četvrtak držat će ,Hrv. Dem.
Udr. Sloboda“ u sokolskoj dvorani prvo
ovogodišnje svoj Federa Predavat će
brat Dr. Melko Čingrija. , austro-ugarskoj
i Hrvatskoj Mi i“, O istom MRDIVNA
s osobitim urea na stanje
Oe govorit će i brat. Pri.
je slobodan : svakomu bez obzira na
olitiško mišljenje, a također i uljudno de-
poiško Uprava ,Slobode«.

Socijalizam i narodno pitanje. —
Pod tim naslovom je držao u subota u
Bondinu kazalištu, socijalista g. E. Kristan
konferencu pred brojnom. e SRE

kako je netemeljita tvrdnja, da su socijaliste
e i za to što su internacionakci.
faternacijsnalni su toliko, što njihova borba
proti kapitalizmu udružuje radnike cijelog
svijeta, jednako kao što ina kapitaliste
raznih narodnosti združiti u razna dojava
da s više kapitala mogu raditi.
kao što ne negira individualnost
tako je ne može ni marodnosti,
upire narodnosne bo: be ako su premredno.
svoju tvrdnju govornik dokazuje ne-
oja primjerima.
Sto se tiče t. zv. anacijonalnosti socija-
g to može biti strušilo samo za one,
oji čitaju pamflete proti socijalizmu, 4.
sniva se na v pozitivni rad. Mi ba-
rem Hrvati i

 

-