kardinala alokuciju o progonu crkve u kojoj među ostalim reče: ,,Taj je progon trpio i naš Spasitelj na zemlji, pa je ova baština prešla i na njegovu crkvu. Danas se vodi rat i otvoreni i potajni na crkvu. Oni koji bi ju imali štititi, najviše ju mapadaju, a stanovita štampa zaoštrava borbu bez stida i uznemiruje ljudsko društvo. K tomu pri- dolazi još i nesretna propaganda u krilu samih katolika. Stvaraju je moderniste, pro- tivnici papinskog autoriteta. Oni sami sebe stavljaju na mjesto tog autoriteta i navije- štaju novu vjeru i novo osječanje. Stvar bi bila manje opasna, kad bi se modernisti otvoreno pridružili protivnicima crkve — no oni i na dalje tvrde, da su katolici i obavljaju sv. sakramente. Izdao je veli proti njima shodne odredbe, da sj asi mladi kler. Episkopat je prihvatio direktivu te nastoji, da joj udovolji. Moderniste pako opiru se i nadalje. Papa želi, da se zabludjele ovce vrate u krilo crkve i njezinih nauka“. * Prestolonasljednik srpski Gjorgje ima navike kojeg ,razmazanog dečka“. Rado šamare dijeli. Nije dugo što je opsovao ne- ke dvorske časnike, jer su ga tobože mimo- išli, a sad je za korak dalje pošao, te izde- vetao neke radnike, koji sa mu napravljali njegovu motornu lađicu. Zastupnik Lapče- vić, socijalista, zapitao je u skupštini vladu o tom dogođaju, te zatražio da se radnicima da zadovoljština. Ovi neozbiljni ispadi jedn« ga kraljevića mogli bi biti odlučni pri isprež- njenu srpskog prestolja. * Napokon je Carlos portugalski kralj po- pustio, da spasi sebi krunu. Izdao je pro- glas, u kom objavlja, da će se izbori za kortege - za+tupničku kuću - obaviti u mjesecu travnju, te tim se obustavlja diktatura. Fn- gleske novine javljaju, da Carlos još ne bi bio popustio, nego da ga je na to svjetovo engleski kralj Edvardo, poslavši mu po že- ni Amadeji, te je zadnje vrijeme boravila u Londonu, ručno pismo, u kom mu je prika- zao pogibelj diktature po krunu, te ga po- nukao da u vlastitom interesu povrati na- rodu ustav. Amnestija vojnim bjeguncima. Njegovo se ć. k. Apoštolsko Veličan- stvo previšnjom odlukom 26. Novembra premilostivo udostojilo narediti: 1) Svim pripadnicima kraljevina i zemalja zastupanih u Sižčita« Vijeću, koji su do 2. De- cembra 1907 bili osuđeni radi bjegunstva od novačenja ($ 44, 2.—4- stavka i $ 45 vojnog zakona), ili koji se u to doba nalaze pod iztragom, ili koji moraju radi bjegun- stva od novačenja služiti preko dužnosti, oprašta se kazna, u koliko . ova nije još izvršena, dotično svaka dalja istraga i ka- zna, te i produljenje službovanja, bilo da je isto več izrečeno bilo da bi se imalo stoprvo izreći. Onim osobama, proti kojima se postupa radi bjegunstva od novačenja počinjena prije 2. Decembra 1907, ili koje moraju očekivati, da će se radi toga proti njima postupati, ili da će im biti produ- ljeno vrijeme službene dužnosti oprašta se dalja iztraga i kazna i produljenje službo- vanja, koje je tim skopčano ili koje nastaje samo, a to u slučaju, ako se podvrgnu duž- _ nosti novačenja na koju su još držane, kao što i njihovoj slučajnoj zakonitoj dužnosti službovanja, te se u tu svrhu najdalje do I. Decembra 1909, lično prikažu političkoj kotarskoj oblasti one općine, gdje imaju zavičajno pravo. Koji se vrate u domovinu a budu unovačeni prije nego što 'su izašli iz trečeg dobnog razreda, podpadaju redo- vitoj dužnosti službe; ako se pak vrate, dotično budu unovačeni pošto su izašli iz trećeg dobnog razreda. dužoi su služiti do 31. Decembia one godine, u kojoj naviše 33 godinu života. U tome vremenu moraju izvršiti odnosno nadoknaditi pronemarenu prezentnu službu i vježbe u oružju, što pa- daju u preostalo vrijeme službe. 2) Od 2. Decembra 1907 oprašta se preosiali dio kazne svim pripadnicima domobranstva, koji se naleze u kazaenom zatvoru što se nijesu odazvali vojničkoj zapovjedi sazivanja, od- nosno radi prvog dezertrianja što se pijesu odazvali takovoj zapovjedi. Oprašta se sva- ka dalja iztraga i kazna svim pripadnicima domobranstva, koji su pod iztragom radi kojeg od spomenutih, prije 2./12 1907 po- ćinjenih kažnjenih djela, proti kojim se kazneno posiupa, ili moga očekivati koje kazneno posiupanje ili koju disciplinarnu kazau. i to onima, koji se jošte ne nalaze pod izragom uz uvjet, da se u razdoblju od 2./12 1907 do najdalje 1./12. 1909 lično prijave kod koje domozemne političke ili vojničke oblasii. da budu amnestirani. Oprost isuage i kazne nema uporabe na one, koji su krivi zločinstva ili presvupka po $ 6 zakona 28./6. 1890 D. Z. L. Br. 137. Koji su pak pri podastiranju molbe za amnesliranje bili već ispisani po propisu kao dezertirci, imaju se smatrati da su izgu- bili šaržu, koju sa možda držali. Osobama, koje su bile uzeie u amnestiju, ima se interkala:ao viijeme dezerlovanja uračunati u vrijeme službe. Pronemarena prezenina služba i vojničko izobraženje od osam sed- mica imaju se nadoknaditi tekom ukupnog vremena službe. 3) Ako kažnjiva djela, na koja se osviće amnestija sutječu s drugim kojim kažnjivim djelima, to ne izključuje doiičnike od amnestije, ako nijesu bili još osođeni. ali ipak ostaju odgovorni za ta d1u- ga kažnjiva djela. Naprotiv su izuzete od amnesiije one osobe, koje su bile u isto do- ba već osuđene radi kojeg zločinstva, na koje se osvrće amnestija i radi kojeg dru- gog kažnjivog djela; za te osobe kao što i za one, koji su za prvi put dezertirali od prezentnog ili od vanrednog aktivnog služ- bovanja, može se predložiti pomilovanje, ako opstoje okolnosti dostojne obzira. Beck s. r. Obzirom na veoma žalosne okolnosti, 0 domaćim stvarima. Kako je došlo do protesta Maša- nova. — O tom protestu pripovijedaju svašta. Zna se n. pr. da je Mašan toga dana primio tri ekspres pisma, od koga? — S$a- stanak nije bio pozvan u tu svrhu, već kad se je moro razići. Mašan je čeljad zaustavio, da im ima još nešto kazati. — Na glas o tom tajnom sastanku Konavljani su se uzbunili. Kako doznajemo brzojavilo je od- mah ridesetak viđenijih Konavljana u Beč zastupnicima osuđujuć postupanje Mašanovo, a sada se kupe potpisi — nekoliko stotina — na pismeni prosvjed. Naši iseljenici. Konsultat austro- ugarski u Bremenu izdao je izvješće koliko je naroda iz mornahije krenulo g. 1906. preko Bremena u Ameriku. Po tom izvješću saznajemo, da se je spomenute godine ise- lilo Hrvata 16,556, Srba 999, našeg naroda iz Bosne 132, a Slovenaca 2.209. A koliko se je još iselilo našeg naroda preko Trsta i drugih luka? Opustit će nam sela i grado- vi, ako ovako bude dalje iči. Hrvati u delegacijama. — Hvat- sko-srpska koalicija na Košutov poziv, da izabere svoje kandidate za delegacije ime- novala je ove zaztupnike : Medakovića, Vinkovića, Tuškana i Barčića, a zamjeni- kom Babić-Gjalskoga. Ruski konsulat u Zadru. — Ru- ska vlada namjerava utemeljiti svoj konsu- lat za Dalmaciju u Zadru. Gospodarske veze Dalmacije s Rusijom ponarasle su, te radi toga odlučila se je ruska vladi. opet uspo- staviti svoj konsulat za Dalmaciju. Nekad je taj konsulat bio u našem gradu. Zvono. — Izašao i IV br, ove ljepe Marjanovićeve smotre. Obilan je sadržajem. Izlazi svako 15 dana, a stoji na godinu 5 kr. Adresa: Uprava ,Zvona“. Zagreb, Ma- rovska ulica br. 128. Vlaho Bukovac. — Već ima više godina, što nas je naš veliki umjetnik osta- vio i prešao na česko polje, da na pražkoj akademiji djeluje. Već je više godina, da u Hrvatskoj ne viđesmo nijednog novijeg djela i tek što iz novina doznasmo kako je sa ovom ili onom tvorbom na igzložbi i t. d. svoju slava proširio. Kao pravi sin svoje domovine ne zaboravlja on ni u tu- đini na rođenu grudu, na rod Hrvata, pak nam je svojim kistom obnovio i ovjekovje- čio dvie neprocienjive kulturne uspomene. Naslikao je portret Petra Preradovića i Au- = gusta Šenoe. Dva imena, kojih se svaki Hrvat naj- većim pietetom spominje kao glavnih tvo- raca naše preporođene kulture. 'Iko je te portrete vidio, mora se diviti umjetničkoj snazi Bukovčevoj, koji je na temelju tek nedovoljnih starih kamenopisa i izbljeđelih fotografija umio svakom licu dati individu- alitet i odraziti na njemu karakter predo- čenika. Sanjarske blage oči romanciera Še- noe kano da traže u prošlosti Griča i Go- rice građu za nova živu tvorevinu, koju je njegova mašta i pravi. pjesnički osjećaj znao tako zanimivo i plastično prikazati, da nas kao nekad tako i danas oduševljava i zanima. Preradovićev je pako lik tvrd u izrazu, privi tip vojnika. Stroge crte — ali zato pronicavo oko svojim pozitivnim po- gledom odaje oštar um, filozofsku logiku, kakovom su protkane njegove nenadkriljene dubokoumne pjesme. 208: