vila i uputi pripravne korake za osnutak družtva. Nade je da će drugovi diljem pokra- jine radošću dočekati ovu odluku što je od davna svima u srdcu, a i javnost je na ko- risti, jer ne će biti prepuštena sugestiji ko- jekakvih ,strukovnjaka“, već u svakom važnijem tehničkom pitanju moći da sasluša i auktoritativni glas jedne korporacije, koja je na to pozvana, ko što svuda u kultur- nom svijetu biva. Ova je okolnost obzirom na jači zamah u skorom razvoju pokrajine — ko što se od neko doba predviđa — od osobite aktuelnosti. Hrvatska stranka prava. U ponedjelnik držala je hrvatska stranka prava konferencu svojih pouzdanika. Ova konferenca se je držala, da se poravnaju neke nesuglasice, koje su se bile porodile u stranci. Našla se je naime skupina, koja je tražila, da se stranka fuzioniše sa Starčevi- ćancima, dok su ostali bili mnijenja, ću se i nadalje ostane u hrvatsko-srpskoj koaliciji. Konferenci su prisustvovali uz mnogo pouz- danika i zastupnici: Bauer, Banjavčić, Be- deković, Brlić, Harambašić, Lukinić, Mod:u- šan, Purić 1 Zagorac. Konferenca je izdala ovaj komunike : ,Hrvatska stranka prava stupa u izbore sporazumno sa strankama, koje sačinjavaju današnju hrvatsko-srpsku koaliciju, da od- bije madžarsko nasilje na svim poljima na- šega javnoga života, — ali samostalno (sa- inostalnim izbornim proglasom) na temelju programa od g. 1894., nadopunjenoga na glavnoj skupštini od 29. kolovoza 1907., te je voljna sklopiti izborni sporazum i sa hr- vatskom pučkom seljačkom strankom, kao i sa članovima onih stranaka, koje hoće is- kreno i pošteno raditi za oživotvorenje pra- vaškoga programa“. Ovim saopćenjem hrvatska stranka prava nije doduše istupila iz koalicije, ali se je povratila na svoje historijsko stanovište, te nije voljna, makar i privremeno raditi na temelju nagodbe. Ona je pripravna i na iz- borni kompromis sa seljačkom strankom, a i sa Starčevićancima, samo, da nijesu fran- kovci. Ovo znači, da bi se ona mogle fuzio- nirati sa Starčevićancima, samo kad tu Frank ne bi vodić glavnu riječ, što se da urediti. U tom slučaju novi bi nam izbori mogli donijeti jaku protunagodbenu stranku sa oko 50 zastupnika. Bili ta skupina htjela preuzeti vladu i kakvo bi stanovište uzela prema mugodbi ili bi opet bio raspušten sa- bor teško je sada reći. Slaveni u Americi. U sjedinjenim američkim državama žive po prilici četiri milijuna Slavena; od kojih Poljaka imade 1,900.000; 500.000 Čeha; 500.000 Slovaka; 300.000 Rusina; 300.000 Hrvata; 200.000 Srba; 100.000 Slovenaca ; 150.000 Rusa. U Južnoj Americi broj slavenskih use- ljenika je dosta ograničen, te se može sve- sti na samih nekoliko tisuća. Osim toga imade dosta našeg elementa u Australiji, Novoj Zelandiji, Transvalu i prednjim Indijanima. Proti vladi Crnegore. Srbi akademičari na zagrebačkom sveu- čilišta držali su ovih dana skupštinu, na kojoj su primili resoluciju u kojoj se osu- đaje neustavna politika. crnogorske vlade, a izriče se simpatija crnogorskim djacima i političarima opozicije. Politički osvrt. Perzija se umiruje. Bolje rekuč umi- rile su je Rusija i Engleska. Ove su dvije države najviše zainteresovane u Perziji, pa baš za to nije isključena mogućnost, da se one međusobno krvavo ne počupaju radi Perzije, kao što su se radi Koreje Rusija i Japan. Engleska budno pazi, da se Rusija preveć ne pruži u Perziju, jer od Perzije do engleške Indije nije nego korak; a opet Rusija bi rado spustila se preko Perzije do mora. Težnja Rusije i bojazan Engleške ne- dvojbeno dovelo bi ih do rata, a od toga zaziru i Rusija i Engleška, pa tako mješte da ih oprečne težnje razdvoje, ratni strah ih je približio, te tako one postadoše čuvari mira u Perziji. Rusija i Engleska prisilile su šaha, da ostavi zemlji ustav, te da prih- vati sve uvjete, koje mu je parlamenat po- stavio. Tim je otklonjen uzrok nemirima, nezadovoljnici umireni, a šahu spašeno pre- stolje. Još preostaje obračunati s Nizamom es Saitaneh, ex guvernerom Chiraze. Ovaj čovjek silno bogat, podigao je neka plemena na oružje, te oružanom silom mislio se do- kopati prestolja, a zbaciti sadanjeg šaha. Njegove su čete oboružane puškama Mauser, a prije su pripadale njemačkoj vojsci. Ovo daje sumnju, da Nizama podupire Njemačka. Neredi u Perziji mogli bi uzdrmati mirnim odnošajima Rusije i Kngleške, a otale bi Njemačka vukla korist, jer je i ona lakoma za Perzijom. 'Takova je istočna politika. Umorstvo Sarafova i Garvanova zaoštrilo među Turskom i Bugarskom, Već više puta ovih zadnjih godina širile su se vijesti, da se Bugarska naoružava, te da će navijes- tili Turskoj rat. Vijesti te ma koliko bile preuranjene, one su ipak mogle nam poka- zati raspoloženje jedie države prema dru- goj. Bugari, ne mogu ravnodušno gledati, da njihovi suplemenjaci u Makedoniji pate paklenske muke pod slabom vladom cari- gradskog padišahe. I oni bi bili do sada stotinu puta ustali, da oružjem otkupe slo- bodu svojoj brači, da nije evropejskih vele- vlasti, koje umuju da još nije kucnuo čas, da izdahne carigradski bolesnik. Što s dru- gim riječima znači: mi se još nijesmo na- godili, kako ćemo međusobno porazdijeliti tursko carstvo, a za vaše muke što nas je briga. Turska za to dobro zna, kao šte zna i za to, e teško da će se te velevlasti ikad nagoditi, pa za to ona jedinog svog ozbilj- nog neprijatelja gleda u Bugarskoj. A da onemogući namjere Bugarske, ona je optu- žuje pred velevlastima. Bugarske glusove, e bi Turska bila upletena u umorstvo $arafova i Garvanova, kao i sjajni pogreb t* dvojice u Sofiji upotrebila je Turska, da svim svo- jim poklisarima otpošlje okružnice. U toj se okružnici kaže, da su otkrića Naševića, Ni- kolova i Penčeva dovoljno dokamla da Bu- garska podupire ustrojstvo ustaških četa u Macedoniji. I i umorenim vođama morale su o tom s novine izašle su s e jedan oficiozni list. nl. Bo u SE TS NE ER DOS A AE bio aii DO Die =! a mia bii garska vlada odgovorna za nemire u Turskoj, a oprovrgava tvrdnju Stančova, da je pok- ret u Macedoniji lokalne naravi. Ne može se za to očekivati, da bi se stanje i sada po- boljšalo. Konačno odbija okružnica s nego- dovanjem glasinu, da je Turska dala umo- riti Sarfova i Garmanova. m_m E da se izbjegne pretvaranje umo- ljeni su p. n. potrošači ,,Matonijevog Giesshiiblera“, neka originalne boce Gies- shiibler Sauerbrunn kod stola na svoje oči dadu otvoriti i pečat na čepu. pregledati Preporučuje se paziti na ovaj znak, čep sa ognjenim žigom, kao što na crvenu eti- ketu orla kao zaštitu proti čestim patvore- njima. 38 d. Mattoni's Giesshiibler Saucrbrunn. Gradska Kronika. Zbog praznika izašao je danas broj : kasnije i samo na 6 stranica. Nadogradit ćemo! Novi broj izaće u četvrtak. Silvestrovo u Bondinom kazališ- tu. — Staru godinu svak želi u veselju dovršiti. Netko se zabavlja kući, a netko u društvima; ali ih ima mnogo, koji nemadu ni obitelji, a niti su članovi kojeg društva. Pa gdje da se oni zabave? Za te se je po- brinuo gosp. Odak. On će na Silvestrovo postaviti stolove u plateu Bondina kazališta, glazba će sa pozornice svirati, pa eto ve- \selja i radosti. Čim više bude posjetioca, tim će se i bolje zabava razviti u Bondi- nom kazalištu. 1 Josip Gjistić. Prekojučer pokopaše u groblje Lapada Josipa Gjistića, bogoslovca četvrte godine. Imao je do malo reči prvu svetu misu, ali ga eto ugrabi smrt i tako. pokopa siromašnim roditeljima veliku nadu, koju su u nj polagali. Pokoj mu vječni. Nova Mitrovićeva opera. — Naš građanin gosp. Andro Mitrović, kapelnik vojničke glazbe u Zagrebu, spjevao je i uglazbio fantastičnu operu u 1 činu ,,Priča jedne noči“, Ovo novo djelo g. Mitrovića uvelike hvale vještaci, koji su priststvovali pokusu. Na 9. sječna 1908, na Gundulićeva godišnjicu, kad se svake godine predstav- lja u zagrebačkom kazalištu Gundulićeva »Dubravka“, davat će se i Mitrovićeva »Priča jedne večeri“, na mjesto Vojnovićeve prigodnice ,,Gundulićev san“, koja se je običavala držati uz ,, Dubravku“. nom životu ni spomenali ,,Pravu Crvenu Hrvatsku“ — naumice daleko, nek vidimo, što će ona. Pa smo i pogodili! Ona se oda- zvala za Tončića i čisti golub, o komu smo u pismu Tončićevu govorili, oplodio je čistu golubica Dum , Antnnovu i izleglo se... pročitajte ,, Pravu“, mo NE