je značila povratak ere sullabus-a. Mješte da izmiri konservativce i moderniste Pijo X. da se odlučno stavlja na stranu konservativaca, i da naviješta oprečnost crkve i znanosti. Po- sljedica toga, da je pojačanje modernista, koji, da već i sam Vatikan osvajaju. Pijo X. da to osjeća, pa otale njegovi češći ispadi na moderniste“. Na ovo opažam; što izvjestitelj hoće u neku ruku da stavi u opreku djelovanje Leona XIII. sonim Pija X. u pogled de- mokracije i ,modernizma“, to ne stoji. Oba pape jednako simpatišu za kršćansku de- mokraciju, a što se tiče modernizma, koji, po mome mišljenju, s kršćanskom demokra- cijom nema što da čini, taj je u glavnom već našao s crkovne strane svoju osudu u poznatoj enciklici Leona XIII. , Provinden- tissimus Deus“, u kojoj se raspravlja o odnošaju vjere i znanosti, kao što ju je jednako našao u najnovijoj enciklici Pija X. .Pascendi dominici gregis“, kojom se u po- sebnom ,syllabus“-u osuđuju razne tvrdnje sadašnjih t. zv. mođernista. U koliko je meni poznato osuda nauke modernista sprav- ljala se u Rimu još za papovanja Leona XIII. U potonje doba razmahao se modernizam osobito u Francuskoj na upadan način, pa je vrhovna vlast crkve morala o tome pro- govoriti. Zgodno je, da donesem ovdje što je prošlih dana u bečkom rajsratu pri ras- pravi 0% Masarykovu predlogu, rekao o tome Dr. Krek, čiji je govor našao i kod protivničke strane uvaženja. On je kazao: Kršćanska religija nije ništa apstraktna, već se ona konkretizuje u jednom društvu, u jednom organizmu, a svaki organizam ima svoj syllabus, svaki organizam ima svoj indeks, svoj auktoritet, svaki organizam ima bilo kakvu nepogrešivost. Jer organizam ne može opstojati, ako se neprijateljskim umetcima ne zapriječi pristup u organizam. Idem i dalje, te kažem, da pojedine tačke syllabus-a gađaju poglavito one, koji poriču vrhunaravno u religiji. Ko to poriče s njime nije nikakav pakt moguć. Razumije se po sebi, da onaj koji poriče vrhunaravno, ne može da bude katolik“. , Napose, što se tiče nauke modernisti, kako je izložena od glavnih njihovih fran- cuskih prestavnika Loisys-a, Laberthoniere-a, Le Roye-a, ta nauka shvaća sasvim drugčije evoluciju u vjeri i crkvi, nego što ju je shvaćao stari slavni ,bogoslovac napretka“, Vincent Lerinski. Po rečenoj nauci vjerski dogmati jesu promjenjivi, plod evolucije, koja od kulurnih struja i subjektivnog raz- matranja uvijek nešto novo prima. Njezina temeljna misao mnogo je srodnija s mislima Karnack-a, Schleirmacher-a i Kant-a, nego s bitnošću i srčikom katoličke nauke. Ona stoji u očevidnoj opreci s glavnim poglavjima Vatikanskog sabora o vjeri. '"Tako n. pr., po Loisy-u, božanstvo Isukrstovo nije u Van- delima utvrđeno — ono je ,veličanstvena popratna pojava Isukrsta vjere“ (t. j. kako ga je shvatila vjera): stara je crkva tu stranku Isukrsta razvila i formulovala. Isto bi bilo i s Isukrstovim uskrsnućem, sa sakra- mentima i t.d. — i sve je,,veličajni razvoj crkve“, premda je već sv. Pavao rekao: ,Ako Isukrst nije uskrsnuo, isprazna je vjera naša“. Svak uviđa da misli ,noder- nista“ ne samo što su u opreci sa starom apo- logetikom i exegesom, nego i sa bitnošću kršćanstva. 'To su one temeljne porazne zabluđe unutra crkve o kojim Pijo X. tako često govori. — Što ipak izvjestitelj tvrdi da Pijo X. sa syllabus-om ,,naviješta opreč- nost crkve i znanosti“, napomenut ću, da među propozicijom od istog syllabus-a osu- đenam nalazi se i 57 propozicija, koja glasi ovako: ,,Crkva se kaže neprijateljica na- pretka prirodnih i bogoslovnih znanosti“. Svećenik. Hrvatska borba. Naši ostavili Peštu. U nedjelnom saborskom vijećanju naši nisu prisustvovali. Pustili su disidentima, da se ogledaju proti kvoti, ali desidenti nijesu pokazali ni volje ni spreme, da od- lučno opstrukciju povedu proti kvoti. Nijesu znali produljiti raspravu ni za čitava 2 sata, te je tako kvota prihvaćena. Naši su dele- gati u nedjelu po podne ostavili Peštu i po- vratili se u domovinu. Peštanski je sabor u ponedjelnik prekinuo svoje zasjedanje, da nastavi po božičnim blagdanima, na 10./1. Saziv hrv. sabora. Hrvatski će sabor biti otvoren — po izjavi Dr. Rakodezaya — na 12. ožujka, po tome već mjeseca siječnja mogu biti raspi- sani novi izbori. Stranke se u Hrvatskoj već žilavo pripravljaju za izbore. Bit će že- stoke borbe. Jedina nada. Upravo danas drže svoj sastanak na- rodna stranka. Rakodezayu leži zadnja nada u taj sastanak. Ako mu uspije predobiti za svoj program narodnu stranku, tad je on spašen barem do izbora, ne uspije li mu, a tad će morati ostaviti bansku stolicu, pre- pustivši je drugome čovjeku, koji će znati grvoriti sebi stranku i nači ljudi, koji bi se primile vlade. Jemeršić kandidira. U virovitičkom kotaru izbornici Starče- vićanci proglasili su svojim kandidatom Ivana Jemeršića. Jemeršić je poznat kao vrstan pučki književnik, a i radi progonstva i zatvora, koje je trpio u Kuenovo doba. Hrvatska zadaje brige. I preko ovih božičnih blagdana, kad su oba parlamenta u monarhiji počivaju ugarska se je vlada zabavljala hrvatskim pitanjem. Ovo nesređeno stanje u Hrvatskoj treba čim prije riješiti, ali kako, to je ve- liko pitanje, na koje ugarska vlada ne može nači odgovor. Mogla bi, dakako, kad bi htjela poštovati hrvatsice pravice. ali smo daleko od toga. Madžari kao i Austrija sa- mo u nevolji znadu poštovati tuđa prava. 0 domaćim stvarima. Čija je Dalmacija. Kako smo već pod rubrikom ,Iz beč- kog parlamenta“ bili javili zast. Malik in- terpelirao je win. predsjednika Becka radi je u previšnjem ručnom pismu za će za to povesti akciju za po- , jer Dalmacija sa ostalim u carevinskom vieću zastupanim kraljevi- nama i zemljama čini jedinstvenu državu sa istim temeljnim zakonima, jer Dalmacija spada u teritorij te države, nadalje jer je patentom od 26. veljače 1861. za nju izdan zemaljski red, te ona prema zakonu o dr- žavnom zastupstvu na mirni način ne može biti odieljena od državnog teritorija bez |iri- vole carevinskog vieća“. Ito tako nam austrijski ministar pred- sjednik poručuje da je Dalmacija Austrije, pa za to se Austrija i ne boji za nju tro- šiti. A kad bi netko htio uzeti k sebi Dal- maciju, trebalo bi, da ište za to dozvolu od carevinskog vieća. Ministar predsjednik je to svoje mnijenje rekao na temelju zakona, jer, treba znati, da se u ovoj monarhiji sve na temelju zakona radi, kad te biju, biju te, jer tako zakon piše, a kad te miluju, opet to čine po zakonu. Mi imamo zakon koji kaže da Dalmacija pripada Hrvatskoj, te da za sjedinjene ne treba pitati dozvolu od carevinskog vijeća, a eto ministar nalazi i drugi zakon, koji sve protivno kaže. Ovo nek nami Hrvatima služi kao još jedan do- kaz, kako historijska prava ništa ne vrijede, ako nemaš silu s kojom ćeš prisiliti drugo- ga, da poštuje tvoje pravo, pa i onda kad nije pravo. Stvorimo silu, da budemo imati pravo. Jedan hrvatski glumac. Jedan od najboljih glumaca u zagre- bačkom kazalištu bio je Freundereich. Dan- danas je ona trgovački putnik. Kako je došlo do toga, da je Freundenreich ostavio pozornicu nije nam _ poznato, ali svakako mora bit bilo dosta trulosti, kad je jedan umjetnik-giamac bio prisiljen da zamjen. kazališne uloge s trgovačkim poslom. Ziaiu- du, Hrvat kod kuće ne može biti ni glumac. Gijeneral Tomičić Pravaš. Umirovljeni gjeneral Gjuro pl Tomi- čić, zastupnik velikaške kuće i delegat na peštanskom saboru, koji je do sada stajao izvan stranaka, stupio je ovih dana u hr- vatsku stranku prava. Tomičić se je i kao dalmatinski vojni zapovjednik istakao kao dobar rodoljub. Njegovo rodoljublje mu je pribavilo dosta neprilika kao vojniku, a i prisili ga da pođe u mirovinu. Veseli nas, da se u stranci prava skupljaju ovaki če- lični ljudi. Posilovićeva zlatna misa. Nadbiskup zagrebački vrši na 8 kolo voza iduče godine 50-godišnjicu svog mis- nikovanja. Za tu rijetku proslavu spremaju se velike svečanosti u zagrebačkoj nadbis- kupiji. Sastanak inžinira. Na 22 o. mj. sastadoše se u Spljetu nastanjeni inžiniri da se dogovore o svojoj staležkoj organizaciji. Davno se ćutila a u zadnje doba i jače izbija u njihovim krugovima potreba pro- micanja niihovih staležkih i stukovnih inte- resa osobito u ambijentu gdje vlada u teh- preuzetnost. Nakon temeljite razprave odlučeno je osnovati družtvo inžinir& i arhitekt& za cielu Dalmaciju sa glavnim sielom u Spljetu, te su rašćišćena i utvrđena nekoja glavna načelna pitanja. Izabran je odbor od četiri lica, koji će da kroz dani rok sastavi pra -