je značila povratak ere sullabus-a. Mješte da
izmiri konservativce i moderniste Pijo X. da
se odlučno stavlja na stranu konservativaca,
i da naviješta oprečnost crkve i znanosti. Po-
sljedica toga, da je pojačanje modernista,
koji, da već i sam Vatikan osvajaju. Pijo X.
da to osjeća, pa otale njegovi češći ispadi
na moderniste“.

Na ovo opažam; što izvjestitelj hoće u
neku ruku da stavi u opreku djelovanje
Leona XIII. sonim Pija X. u pogled de-
mokracije i ,modernizma“, to ne stoji. Oba
pape jednako simpatišu za kršćansku de-
mokraciju, a što se tiče modernizma, koji,
po mome mišljenju, s kršćanskom demokra-
cijom nema što da čini, taj je u glavnom
već našao s crkovne strane svoju osudu u
poznatoj enciklici Leona XIII. , Provinden-
tissimus Deus“, u kojoj se raspravlja o
odnošaju vjere i znanosti, kao što ju je
jednako našao u najnovijoj enciklici Pija X.
.Pascendi dominici gregis“, kojom se u po-
sebnom ,syllabus“-u osuđuju razne tvrdnje
sadašnjih t. zv. mođernista. U koliko je
meni poznato osuda nauke modernista sprav-
ljala se u Rimu još za papovanja Leona XIII.
U potonje doba razmahao se modernizam
osobito u Francuskoj na upadan način, pa
je vrhovna vlast crkve morala o tome pro-
govoriti. Zgodno je, da donesem ovdje što
je prošlih dana u bečkom rajsratu pri ras-
pravi 0% Masarykovu predlogu, rekao o tome
Dr. Krek, čiji je govor našao i kod
protivničke strane uvaženja. On je kazao:
Kršćanska religija nije ništa apstraktna,
već se ona konkretizuje u jednom društvu,
u jednom organizmu, a svaki organizam ima
svoj syllabus, svaki organizam ima svoj
indeks, svoj auktoritet, svaki organizam
ima bilo kakvu nepogrešivost. Jer organizam
ne može opstojati, ako se neprijateljskim

umetcima ne zapriječi pristup u organizam.

Idem i dalje, te kažem, da pojedine tačke
syllabus-a gađaju poglavito one, koji poriču
vrhunaravno u religiji. Ko to poriče s njime
nije nikakav pakt moguć. Razumije se po
sebi, da onaj koji poriče vrhunaravno, ne
može da bude katolik“.

, Napose, što se tiče nauke modernisti,
kako je izložena od glavnih njihovih fran-
cuskih prestavnika Loisys-a, Laberthoniere-a,
Le Roye-a, ta nauka shvaća sasvim drugčije
evoluciju u vjeri i crkvi, nego što ju je
shvaćao stari slavni ,bogoslovac napretka“,
Vincent Lerinski. Po rečenoj nauci vjerski
dogmati jesu promjenjivi, plod evolucije,
koja od kulurnih struja i subjektivnog raz-
matranja uvijek nešto novo prima. Njezina
temeljna misao mnogo je srodnija s mislima
Karnack-a, Schleirmacher-a i Kant-a, nego
s bitnošću i srčikom katoličke nauke. Ona
stoji u očevidnoj opreci s glavnim poglavjima
Vatikanskog sabora o vjeri. '"Tako n. pr., po
Loisy-u, božanstvo Isukrstovo nije u Van-
delima utvrđeno — ono je ,veličanstvena
popratna pojava Isukrsta vjere“ (t. j. kako
ga je shvatila vjera): stara je crkva tu
stranku Isukrsta razvila i formulovala. Isto
bi bilo i s Isukrstovim uskrsnućem, sa sakra-
mentima i t.d. — i sve je,,veličajni razvoj
crkve“, premda je već sv. Pavao rekao:
,Ako  Isukrst nije uskrsnuo, isprazna je
vjera naša“. Svak uviđa da misli ,noder-
nista“ ne samo što su u opreci sa starom apo-
logetikom i exegesom, nego i sa bitnošću
kršćanstva. 'To su one temeljne porazne
zabluđe unutra crkve o kojim Pijo X. tako
često govori. — Što ipak izvjestitelj tvrdi

da Pijo X. sa syllabus-om ,,naviješta opreč-
nost crkve i znanosti“, napomenut ću, da
među propozicijom od istog syllabus-a osu-
đenam nalazi se i 57 propozicija, koja glasi
ovako: ,,Crkva se kaže neprijateljica na-
pretka prirodnih i bogoslovnih znanosti“.
Svećenik.

 

Hrvatska borba.

Naši ostavili Peštu.

U nedjelnom saborskom vijećanju naši
nisu prisustvovali.  Pustili su disidentima,
da se ogledaju proti kvoti, ali desidenti
nijesu pokazali ni volje ni spreme, da od-
lučno opstrukciju povedu proti kvoti. Nijesu
znali produljiti raspravu ni za čitava 2 sata,
te je tako kvota prihvaćena. Naši su dele-
gati u nedjelu po podne ostavili Peštu i po-
vratili se u domovinu. Peštanski je sabor u
ponedjelnik prekinuo svoje zasjedanje, da
nastavi po božičnim blagdanima, na 10./1.

Saziv hrv. sabora.

Hrvatski će sabor biti otvoren — po
izjavi Dr. Rakodezaya — na 12. ožujka, po

tome već mjeseca siječnja mogu biti raspi-
sani novi izbori. Stranke se u Hrvatskoj
već žilavo pripravljaju za izbore. Bit će že-
stoke borbe.

Jedina nada.

Upravo danas drže svoj sastanak na-
rodna stranka. Rakodezayu leži zadnja nada
u taj sastanak. Ako mu uspije predobiti za
svoj program narodnu stranku, tad je on
spašen barem do izbora, ne uspije li mu, a
tad će morati ostaviti bansku stolicu, pre-
pustivši je drugome čovjeku, koji će znati
grvoriti sebi stranku i nači ljudi, koji bi se
primile vlade.

Jemeršić kandidira.

U virovitičkom kotaru izbornici Starče-
vićanci proglasili su svojim kandidatom
Ivana Jemeršića. Jemeršić je poznat kao
vrstan pučki književnik, a i radi progonstva
i zatvora, koje je trpio u Kuenovo doba.

Hrvatska zadaje brige.

I preko ovih božičnih blagdana, kad
su oba parlamenta u monarhiji počivaju
ugarska se je vlada zabavljala hrvatskim
pitanjem. Ovo nesređeno stanje u Hrvatskoj
treba čim prije riješiti, ali kako, to je ve-
liko pitanje, na koje ugarska vlada ne može
nači odgovor. Mogla bi, dakako, kad bi
htjela poštovati hrvatsice pravice. ali smo
daleko od toga. Madžari kao i Austrija sa-
mo u nevolji znadu poštovati tuđa prava.

0 domaćim stvarima.

Čija je Dalmacija.

Kako smo već pod rubrikom ,Iz beč-
kog parlamenta“ bili javili zast. Malik in-
terpelirao je win. predsjednika Becka radi
je u previšnjem ručnom pismu za

 

 
  
 

će za to povesti akciju za po-

, jer Dalmacija sa ostalim

 
 

u carevinskom vieću zastupanim kraljevi-
nama i zemljama čini jedinstvenu državu
sa istim temeljnim zakonima, jer Dalmacija
spada u teritorij te države, nadalje jer je
patentom od 26. veljače 1861. za nju izdan
zemaljski red, te ona prema zakonu o dr-
žavnom zastupstvu na mirni način ne može
biti odieljena od državnog teritorija bez |iri-
vole carevinskog vieća“.

Ito tako nam austrijski ministar pred-
sjednik poručuje da je Dalmacija Austrije,
pa za to se Austrija i ne boji za nju tro-
šiti. A kad bi netko htio uzeti k sebi Dal-
maciju, trebalo bi, da ište za to dozvolu od
carevinskog vieća. Ministar predsjednik je
to svoje mnijenje rekao na temelju zakona,

jer, treba znati, da se u ovoj monarhiji sve

na temelju zakona radi, kad te biju, biju
te, jer tako zakon piše, a kad te miluju,
opet to čine po zakonu. Mi imamo zakon
koji kaže da Dalmacija pripada Hrvatskoj,
te da za sjedinjene ne treba pitati dozvolu
od carevinskog vijeća, a eto ministar nalazi
i drugi zakon, koji sve protivno kaže. Ovo
nek nami Hrvatima služi kao još jedan do-
kaz, kako historijska prava ništa ne vrijede,
ako nemaš silu s kojom ćeš prisiliti drugo-
ga, da poštuje tvoje pravo, pa i onda kad
nije pravo. Stvorimo silu, da budemo imati

pravo.
Jedan hrvatski glumac.

Jedan od najboljih glumaca u zagre-
bačkom kazalištu bio je Freundereich. Dan-
danas je ona trgovački putnik. Kako je
došlo do toga, da je Freundenreich ostavio
pozornicu nije nam _ poznato, ali svakako
mora bit bilo dosta trulosti, kad je jedan
umjetnik-giamac bio prisiljen da zamjen.
kazališne uloge s trgovačkim poslom. Ziaiu-
du, Hrvat kod kuće ne može biti ni glumac.

Gijeneral Tomičić Pravaš.

Umirovljeni gjeneral Gjuro pl Tomi-
čić, zastupnik velikaške kuće i delegat na
peštanskom saboru, koji je do sada stajao
izvan stranaka, stupio je ovih dana u hr-
vatsku stranku prava. Tomičić se je i kao
dalmatinski vojni zapovjednik istakao kao
dobar rodoljub. Njegovo rodoljublje mu je
pribavilo dosta neprilika kao vojniku, a i
prisili ga da pođe u mirovinu. Veseli nas,
da se u stranci prava skupljaju ovaki če-
lični ljudi.

Posilovićeva zlatna misa.

Nadbiskup zagrebački vrši na 8 kolo
voza iduče godine 50-godišnjicu svog mis-
nikovanja. Za tu rijetku proslavu spremaju
se velike svečanosti u zagrebačkoj nadbis-
kupiji.

Sastanak inžinira.

Na 22 o. mj. sastadoše se u Spljetu
nastanjeni inžiniri da se dogovore o svojoj
staležkoj organizaciji.

Davno se ćutila a u zadnje doba i jače
izbija u njihovim krugovima potreba pro-
micanja niihovih staležkih i stukovnih inte-
resa osobito u ambijentu gdje vlada u teh-

preuzetnost.

Nakon temeljite razprave odlučeno je
osnovati družtvo inžinir& i arhitekt& za
cielu Dalmaciju sa glavnim sielom u Spljetu,
te su rašćišćena i utvrđena nekoja glavna
načelna pitanja. Izabran je odbor od četiri
lica, koji će da kroz dani rok sastavi pra

-