Gradska kronika.

Klub Hrvatske stranke“ Dr. Peru Čingriji. —
Kako se sijećaju naši čitaoci klub ,Hrv. stran-
ke“ zaključio je, da na osobiti način proslavi
35-godišnjicu saborskog rada našeg načelnika
Dr. Pera Čingrije, te je to povjerio zastupnicima
nastanjenim u Spljetu. Ovi su odlučili, da se
izradi bista svečareva, a radnju su predali ki-
paru Meštroviću.

Za Rijeku. — U utornik krenuli su za Ri-
jeku nar. zast. Dr. Pero Čingrija i Dr. Antun
Pugliesi, da prisustvuju tamošnjim dogovorima.
Bilo u dobar čas!

Čestitamo! — G. Lovro Čiurliza vjenčao se
jučer u Rijeci dubrovačkoj s g«ticom K. Pehovac,
kćerkom načelnika g. Iva Pehovca. Sretno!

Odlični gosti, — U utornik i srijedu bora-
vili su u našem gradu gg. Milivoj Crnadak ra-
vnatelj .Prve hrvatske štedionice“ i Dr. Franjo
Arnold, presjednik .Hrvatske komercijalne ban-
ke“ u Zagrebu.

Pirovi. — Javljaju nam iz Župe; Ovih dana
vjenčao se g. Andro Grbić s Anom Butrica, a
Petar Kisić Kosor s kćeri Draga Petrušića. Našim
prijateljima srdačne čestitke !

Riječki sastanak i Prava“. - Prava“ je
dočekala riječku resoluciju simpatično. Do sko-
ra su simpatije iščezle, a u zadnjem broju ona
nazivljo riječki sastanak ,danima kušnje“, pa
jadikuje: ,Kako da gledam tužne židove na o-
balama Rijeke, gdje uzdišu i plaču; uzdišu za
domovinom, plaću nevolje sužanjstva i gordost
pobijeditelja svojih“. — Tko? Dr. Frank, Spit-
zer, Pfeiffer, Dr. Mandolfo?

Na svrsi ovog grozomornog članka po-
zivlje neka se na Rijeku šalju prosvjedi, Ne
znamo, komu će ih upraviti, ali joj unaprijed
preporučujemo, da ih, dobro sačuva, stavi u
kuverti i pošlje u Beč, neka se konsolaju i
neka ih konsolaju.

Ko je puk“? Ovo smo pitanje upravili
,Pravoj“. Ona odgovara : »Jesu Kovačević, Mi-
letić i njihovi mnogobrojni sumišljenaci i pri-
jatelji naš puk<, pa tada ističe, kako su oni
višo uradili za hrvatsku misao i bez ikakvog
ličnog interesa“, nego svi mi. Oni nas pozivaju
i to, neka pitamo svakog Hrvata u gradu i
okolici, pa ako svaki deseti odobri naš ,izdaj-
nički“ rad, eto će se priznati pobijedenim i pu-
stit nam široko polje.

A zašto to oni ne bi sami učinili? Njima
ima. biti mnogo lakše, jer su sc uvježbali u sa-
kupljanju potpisa na kojekakve brzojave u slavu
Franka i njegovih ,Argusa“. Neka se dakle
Pekas potrudi opet učiniti jednu pouzdanicu a
mi ćemo s naše strane kasnije skontrirati pot-
pise, da ne budu slučajno falsificirani, kao oni
na pouzdanici Franku.

Kad smo na tomu, nije zgorega spome-
nuti, da je ,Prava“  falsificirala i naš upit.
Mi nijesmo pitali, jesu li gg. Kovačević, Mile-
tić i drugovi njihov puk“, nego .je li taj nji-
hov puk ono društvo, koje smo imali prilike
vidjeti na zboru i tvoru prigodom općinskog
vijeća ? Đuro Kovačević, Antun Miletić, Mato
Beasić, Mijo Vučica, Josip Mandel i još kogod“.
Zušto Prava“ nije spomenula ove zadnje. Da
gio ne budu zabranili Kovačević i Miletić?
Što ćena ovo ignoriranje Beasić, Vučica, Mandel?

Ostat će ga i za njih. — >Svak punim pra-
vom opaža, da bi općina mnogo bolje i korisni-
je bila učinila, da je mješte onoliko novca po-
trošiti za rasvjetu i drugo prigodom svečanosti
sv. Vlaha, upotrebila taj novac u mnogo kori-
sniju svrhu i po korist grada.< Poslije ovoga
.iutroibo“, ,Prava“ niže neke swWari, koje bi tre-
balo u Dubrovniku učiniti, Među njima ima i
takovih, koje su se već učinile.

Mogli smo se svemu prije nadati, nego da
će list, koji se tiska u štampariji dubrovačkih
svećenika i za koji uzima odgovornost Dum A.
Liepopili, prigovoriti općini dubrovačkoj, da tro-
ši novac u svečanost sv. Vlaha. Nu to su sji-
hovi posli, a nas može zanimati samo općinska
gkonomija. Za to smo računali i 'proračunali,
da kad općina plati svečanost sv. Vlaha i po-

napravi svo ono, što ,Prava* spominje, ostat će,

joj još uvijek na raspoloženju novca, da pošlje
u potrebi koga od ljudi okolo Prave“ u Šibe-
nik. Jer nam po svemu izgleda, da su ti ljudi
zbilja počeli mahnitat i ludovat, pa ne znadu,
ni što šine, ni što pišu.

Krabuljni ples za .Hrv. opć. glazbu“. — U Ne-
djelju je bio ovaj ples. Po općem mnijenju on
je najbolje uspio od svih dosadašnjih pokladnih
zabava. Svijeta je bilo puno. U plateji je ple-
salo do 80 parova. Bilo je i dosta živahno, a
kako čujemo i materijalni je uspjeh priličan.

Zasluga za to ide u prvom redu marljivo-
mu priredivačkom odboru i upravi glazbe. Na-
pose treba spomenuti vrijednog učitelju gosp.
Riharda Roskama, pa gg. Nikšu Svilokosa i
Augusta Mišetića. Oni su svojim primjerom do-
sta doprinijeli, da se u zadnje doba glazba u-

 

putila na bolje, te tako počela odgovarati žr-
tvama, koje za nju doprinašaju i privatnici i
općina.

Kavana na Pilama. — Imamo nekoliko stvari
da zamjerimo sadanjem kavanaru, a u prvom
rodu preporučili bi mu, da poštuje malo više
zuačaj grada. Konobari n. pr. ne poznadu do-
bro naš jezik, pak su gosti često puta u čudu,
kad traže štogod. Ako je kakva zabava u ka-
vani, oglasi su samo talijaffski. tan, koji je
sada, otkazao je bio predstavu za plesa ,Le-
ghe“, a kad je bio ples naše glazbe drečili se
sve u šesnaest. Natpis je na kavani samo tali-
janski. Sve nas ovo veoma čudi u jednom kava-
naru, koji bi morao da. se kani politike, gdje
joj nije mjesta.

Konferencija članova bolesničke blagajne. — U
prošlu nedjelju držana je konferencija članova
bolesničke blagajne radi sporazuma o izboru
delegata za skupštinu blagajne. Konferencija je
izabrala jedan odbor od 14 lica iz raznih stru-
ka radnika i stavila mu u zadatak da on izvrši
kandidaciju. Kako doznajemo odbor se je od-
mah u ponedjeljak sastao i izvršio kandidaciju.
Pri kandidaciji naročito se pazilo da svi zanati
i struke budu zastupani, kako bi time zado-
voljeni bili svi radnici i niži službenici.

Članovima kot. bolesničke blagajne. — Svi čla-
novi kot. bolesničke blagajne treba da pogju
vidjeti jesu li uvedeni u imenik, kako bi se u-
vjerili da li imaju prava glasa.

Imenik je izložen u pisarni bolesničke bla-
gajne i kod g. Ivana Calogera, brijača na Placi.

Ko nije uveden u imenik, neka odmah po-
gje u Blagajnu i prosvjeduje. Samo do 19 ov.
mj. mogu se ispravci u imeniku učiniti.

Iz Suda. — Jučer se pred mjesnim okruž-
nim kao utočnim sudom obdržala rasprava
proti gg. Ivu Jeliću, Augustu Mišetiću i Josi-
pu Onyskieviću, koji su u svoje doba od ko-
tarskog suda bili osuđeni radi srpanjskih de-
mostracija proti ispitnoj komisiji mjesne gimna-
zije. Gosp. Jeliću bila je kazna snižena i to od
1200 K_ na 900, a _u slučaju neisplativosti na
1 mjesec zatvora, g. Mišetića od 180 na 90 K
a u slučaju neisplativosti na 1 nijesec zatvora
a g. Onyskijeviću je potvrgjena prijašnja osuda
od 48 K ili 14 dana zatvora.

Engleski kralj u Dalmaciji. — Nar. List" ja-
vlja iz pouzdana izvora, da će ovoga proljeća
engleski kralj doći u i almaciju, gdje će probo-
raviti nekoliko dana, Kaže se da će tom pri-
godom posjetiti Dalmaciju i naš_prijestolona-
sljednik nadvojvoda Fravje Ferdinand.“ , Neues
Wiener Journal« donosi puk vijest, da će u Du-
brovnik i Njegovo Veličanstvo, da gosta poz-
dravi.

$trajk u Gružu. — Ukreavači drvlja u Gru-
žu štrajkuju od ponedjelnika. Tražo da im s>
povisi plata od K. 240 na K. % Do sada je
sve mirno. Za njih se osobito zauzimlju naši
socijaliste Perić, Radulić i dr.

Hrvatska pozorišna družina. -- Čujemo da se
ova naša družina pripravlja da nam iznese Jur-
kovićev historični igrokaz Posljednja noć“.
Komad jo lijep ali i težak. Nadamo so da će se
družina svojski zauzeti za što bolji uspjeh. Do-
znajemo, da se je družina pobrinula i za pri-
kladna odijela hrvatskih velikaša.

Poštarski ured u Rijeci dubrovačkoj. —  Moli-
mo g. uredniče, ustupite nam malo prostora n
cijenjenoj Crvenoj“. Hoćemo da u kratko od-
govorimo dopisniku iz prošloga broja, koji jo u
poslu novoga nam ureda očitu neištinu ustv rdio.

Predzadnja Smotra donijela vijest, da će
so do skora otvorili u nas poštarski ured, i to
u. Komocu, u sredini Rijeke. Dopisnik to no
begena, jer da je Komolac u kutu cijele Rijeke.
I prema svome računu donekle dobro kaže, pri-
brojio je naime samo Petrovoselo, Batahovitiu,
Mokošicu, Sustjopan, Rožat, Komolac i Drginje.
Račun dakako ispada sveosvo drugovačiji, ako
s ovome još pribroji — a pribrojiti se mora —

nr Kuežica (dva sata od Mokošice daleko)

'ajkovica, dakle sela sa preko 500 duša. Ne-

pe izvoli ovome pridružiti Dra-

, Prijevor, Obuljeno i Ci koviće, (s o-

nim gori lijep broj od preko 1000 duša), pa će

ge uvjeriti, ako uvjeren nije, da središte cijele

Rijeke nije ni Susljepan ni Mokošica na ušću
Rijeke, nego baš u glavu Komolac.

Dopisnik neistinu kae, kad tvrdi, da je

RE povjeromik došao samo u Mokošicu i
mOESnR NE
cijelom om, a ,
odakle je vidio o one kilečicu i Čajko-
vicu, koja dopisnik iz mokoške nizino no može

da vidi.

Dopisnikova razlaganja o troškovima vlade
i trgovaca (u Mokošiei ih je 8-9 s pastom i ri-
zima) ne marimo pobijati; spominjemo mu sa-
mo s jedne strane, da još nije poznato kako će
vlada upriličiti donašanje i rašiljanje poste, a
s druge opet da orari ni željeznice ni parobroda
nijesu nepromljenljivi, pa dosljedno svi njegovi
razlozi u tome pogledu ne da vrijede.

Ova jo što dopisnik kada govori o tr-
govini u Mokošici, za koju tvrdi, da je dvo
štruko viša u tu, biva u Ri
jeci. Da se vidi, što je i kako je na stvari, ovo
samo nekoliko brojki, proti kojima noma na
svijetu argumenta, a za koje upućujemo do-

 

pisnika na porezni ured u Dubrovniku kamo
se i sami potrudismo.

Cjelokupni porez općine (kojoj pripada i

i ne ulazi : naš a6 jer piDoća
pošti u Zatonu, a i a, svejedno je
stvar na istome) si 5926.87. Ako ovu svotu
na dvije strane, s jedne Mokošicu,

i Patrovoselo (pa i Osojnik), koji
hoće poštu za sebe, a s druge naša sela, koja
hoće pošta u Komocu, pasti će na Mokošicu,
Sustjepan i Petrevoselo samo 1686.06 (s Osoj-
nikom 2059.52), a na nas gori — 3066.35. la-

razlika! Vrijedi spomenuti, da samo selo
omolae ima obrtarine 635.44 (a da i ne spo-

druga naša sela, koja jć imadu 148.83),

o više nego oni s Osojnikom svi skupa, jer
i Mokošica i Sustjepan i Petrovoselo imadu
samo 421.28 s Osojnikom 433.50). — A sada
neka nam dopisnik reče, bi li bilo pravedno,
da se njihovoj nepravednoj želji udovolji? Bi li
bilo-pravedno, da se udovolji manjini od kako-
vih . duša, zabacivši pri tome opravdane
zahtijeve ogromne većine od preko 1400 duša?
Je li pravedno, da se za tako nepravednu stvar
zauzimlju općinski prisjednici, kad jedan samo
naš prisjednik zastupa dvostruko više pučan-
stva: (j u poreznoj i' obrtnoj snazi) nego
sva njihova tri s načelnikom? Je li pravedno
tražiti, da se zabaci Komolac, središte Rijeke,
sa željezničkom štacijom, kada ga hoće sva
(Gornja Rijeka, koja ima Kisićevu fabriku, tvor-
nicu leda, velika Kolićevu i Buconićevu trgo-
vinu suha mesa, dvije končarije koža, dvije
škole, župni určd, fravjevački manastir, 13 pro-
daja živeča, rano i pića, kada ga traži sva
Gornja Rijeka sa preko 1400 duša, da so zaba-
ci taj opravdani zahtjev, i to za volju Donje
Rijeke, koja je prema prvoj ispod polovičnoj
manjini pučanstva, a zaostaje za njome u obr-
s poreznoj snazi (3066:35 a oni 168606)?
Neka na ovo odgovori zdravo i pošteno misleća
publika, a mi dopisniku poručujemo, da se kani
i ćorava i nekorisna ae: sebe i svoje ovime
samo blamira, a ne pomaže nikako — ovako
je s nadležne strane odlučeno, pravedno je od-
ušeno — i ovako će biti.

Vama gosp. uredniče, najtoplija hvala na
usluzi!

Pasko Kisić, trgovac, industrijalac i veleposjed-

nik; O. Evangjelista Regjećrki župnik; Marko

Šilje, posjednik; Pero Kolić, trgovac i velepo-

sjednik; Marin Papi, posjednik; [lija Kristović,

općinski prisjednik; Božo Knežević, posjed-

nik; Dr. Miho Papi, liječnik; Fra Vjekoslav
, Krešić, franjevac.

Opaska Uredništva: Dajemo mjesta i ovom
dopisu, da se čuje i drugo zvono, ipak držimo
da sam geografski položaj nije smio da odluču-
i u izbiranju mjesta za poštanski ured. Treba-
o je paziti da bude izabrano za sjedište pošte
ono mjesto, koje će omogućiti da cijela Rijeka
bude moći primati u prije no do sada, što

ista nebi slijedilo k&d bi se pošta vozila željez-
nicom,do Komolca, a onda dijelila po Rijeci.
+ Brojevi koji su bili izvučeni mu dutriji -pri-
godom zadnjeg plesa ,Hrv. i glazbe“, a. koji
nijesu bili predigrtati : 1188., 1789., 2488., 2758.
2162., 2! 20. 71. 110., 2844., 725., 2763, 1836.,
1733., 1916., 981.,-2734.

Darovi dobiveni mogu se pridignuti kroz
ovaj mjesec kod g. M. Mitrovića.

 

 

Preštampavaio iz Nar. Lista“ ovu pje-
smu. našeg Seremete.

Poziv na predbrojbu."

Šalje nam ga Seremeta_s porukom, da pokle je
novom godinom proklijalo: toliko novih listova, pravo je,
da i on reče svoju.

Davam na javno znanje, da s prvim danom marta
(Pošto je sve pripravno, još fali sumo karta
Izać' će u Pljesnavcu iz tvrdke Prlendđera
List jedan najnoviji s naslovom , Grebodera“.
O samo da vi znate, kakav će list to biti!....
Jezgrovit, smiješan, učen, ozbiljan strahoviti
Dopustite mi reći, molim, cum pace vestra:
Bit će to list nevidjen, list non plus ultra et extra!
Providio sam za sve... za štampu, redatura,
Koji će bit, dakako, s diplomom profesura,
_A_makinu da mogu slagari dobro vrtjet,
Ne bojeći se štrajka, pisd sam ravno u Spljet..
Artikuli će biti u stilu secession,
A goslo listu bit će , Allegri mai passion“ ;
Karta će bit opora i neće moć' da služi
Na žalost, kako dosad, za zaklop svakoj buži,
A. to je, senza dubbio, golema već urednost,
Koja će mome listu nad svjema dati prednost.
Kad i kad list će nosit i čudne čombuline,
++ Pengat će još na živo bojovne sve komarde,
MWortere očajane, Heloise, Abelarde; f
A na četvrtoj strani, na mjestu gdje su pumpe,
Nosit će svedj bezplatno: izješe, smucka, lumpe,
Čirabeći na taj način ,Tagblattu* bečkom šiencu,
I ,Piccolu* tršćanskom čineći konkurencu.
A pokle moj rođatur prepun će bit posala,
Meferat romantićki uzet će Mare mala,
I s prvim brojem lista počet će izlaziti
Romanae nje života, romanac glasoviti ..
Svo šena iza šene.... što ćete više pitat...
Književni sviet će zinut, kad samo bude čitat.
Redacijon će biti u svako spravna doba,
I štogod joj se pošlje, riet će: ,vogna roba“!
Jer stvar je, kako znate, di sommo interosse,
Da sve što god se #godi list valja da donose;
I za to će se štampat novitat svaka liepa:
Kad komu žena rodi, kad komu kokoš krepa,
Kad tkogod koga stuče, ili ga grubo tisne,
Kad gospar se nahladi, gospodja kad okisne,
In somma to će biti općeno repertorio:
Današnje sočietadi jedino refetorio.
A ciena?.., O, za cienu nemojte imat brigo!...
Tko ,Grebodera“ prima, plaćat će tri evanzige.
A program ?,.. počekajte... Allegri mai passion !..
Dolazim sul pit bello... molim vus: attenzion!

* Molim sve naše listove, da izvole preštampati ovaj
moj uljudni poziv.

 

Ko što se drži lupar klisure sinjeg mora,

Ko što se drži orć pećine kršnog tmora,

Ko što se drže desni ljudskoga bielog zuba,

I k6 se drži brštan hrapave kore duba;

Tako će i ,Grebođer“ držat so svedj ,načela*.
U inad svih bogova. i svih nebeskih striela !!
To ti je prvo... pamti 1... a drugo u programu
Našć je moj redatur da sudeć po Adamu,

Mi smo ti jedan narod, a četiri Fliacioni“

Po brcima, po pismu, poviesti, religjioni ..

I za to da se ima, na moćni glas komande,
Borit se i jurišat junački -na sve bande!

U kratko to je program ... i ta_će tvrda vjera
Razgrijat srce, duša i trbuh ,Grebodera“

I on je za tu vjeru pripravan na sve žrtve,

I oružan tom vjerom on ide kopat mrtve.

 

Peomri KarARiMa
disaćih organa, zoo, nahladama promuklosti
drugim grlenim bolestima sa strane liječnika

GlESSKUBIE?

sama ili pomiješana sa vrućim mlijekom. Dje-
tuje blagotvorno, osvježujuće i utažujuće, ponia-
ga odijelje sluza, te je najbolje  prokušano
sredstvo u ovakovim slučajevima. :

  

 

 

Hunyadi Janos _
SAXLEHNEROVA NARAVNA GRKA VODA

djeluje blaga. Izvrsna proti nahladama, pokva-
renoj probavi, kongestijama itd.

 

Književnost i Umjetnost.
Teoretično-praktična

uputa u pjevanju za preparandije
sastavio Frano Lederer učitelj pjevanja i glazbe.
Cijena kr. 820 h.

Con arte tal d' un crudo re poteo
L" ire sedar, quando la man distese
Sull''auree corđe il pastorello ebreo.

Pjeva V. Alfieri u svome ,Saulu“ a sa-
svim lijepo, kao motto, na prvoj stranici svoje
knjige navađa pisac.

Kolike istine, koliko ljepote u ovim stiho-
vima: glazba, akordi, tipke, note i kako se sve
zovu ti nazovi glazbenoga svijeta, bijahu odav-
na principom ljepote, umjetničkog ukusa, da-
ševuo erudicije, uglađenosti i finoće: Kod naj-
starijih naroda na obalama Gangesa i Nild na-
MS mi pl odi am srostvo. Narodi,
koje od nas vijekovi dijele svojom udi
tražili su "e pov a i divljoj muzici elo
svome duhu, veselje ratnim pobjedama, t
žalost nad grobovima svojih. Uglađeni dobr
ka podiže joj hramove najfinije skulpture, o-
pjevana djela heroja svojih, obitelji šalju jecu,
da se izobraze u toj silno umjetno-
sti. I oni. pjevaju pri svakoj zgodi žal i
svečanoj. S imljani isto tako. Kod.Grka i Ri-
mljani cijenjeni su u velike ljudi izobraženi u
glazbi. Temistokla u početku njegova političkog
života mrze, jer nežna liru u . Zak i
genij Grka oživi u renesansi, ali glazba i bez tog
g ivlisnja prede :od njih kao prirodna svojina
narodima srednjega vijeka. A danas? Naj-
primitivnija plemena posjeduju svoju glazbu, a
da ne govorim o onim, koji su na višem niveau
kulture. Najveći pedagozi preporučivahu od vaj-
kada glazbu, kad uzgojno srestvo, u njoj
uvidahu jedno od: najjačih odgojnih sredstva
čovječijeh duha. .Ko pjeva zlo ne m.
vori narodna poslovica. Čitava četa glazbenika
zvanih Chopin, Mozart, Beethowen, erdi, Li-
sinski, i drugi, svjedoče mam o snazi toga u-
mjeća. Pa uprav s toga gledišta. žalosno gade
što. kod nas ne bi do sada ni jedne priručne
knjige, koja bi početnicima pokazala put, da se
odgoje u muzici. "Ee

Do sada bijasmo prislieni posezati za ko-
jekakovim tuđim djelima lk našim ali jako sla-
bim. S ovom pak knjigom, po prvi put, dala
so jo prigoda, da se i u tome pogledu izjednači-
mo s narod oji_ do. sada imađahu čitave

O ima, koj
biblioteka, jer:je bvi' ori dostojna, da stane -

a

uz a sv o tra ra vrsti.

oć v o n, pokazuje, koliko
i je truda dao-pisae, da vanjsko ruho i forma
pokrije nutrnju ljepotu, te svaka hvala, že u
tomu pogledu, štampariju muzikalija Jo E-
berla u Beču. Umjerena cijena pak“ Gmogućiti
će svakomu nabavu ove lijepe knjige.. Unutra-
šujost pak njezina pokazuje majstorsku raku,
koja ju je sastavila.
Iza, kratkog, ali temetji i poučnoga
tumačenja, što je (Glazba, skala, ton i nota,
dolazimo do raznih skala i tipičnih nota. Za
tim pak sljede popjevke i to većinom naše na-
rodno hrvatske i srpske, za jedan, dva i četiri
asa.
Sve ove popjevko izabrane su uprav vje-
štački što se tiče i patriotskog čustva i ljepote
popjevaka. Osobitu ost svratila mi je na
se talijanska .barcariola“ u hrvatskom prevodu
iz pora don Frana Jeričevića, prvi put, ako se
e varam, da ista: izlazi u hrvatskom provodu.
Steta što je Podcje samo prva otijih kos
kraju pisac n ivotopise pozna! a-
zbenika, da i na tome A ao srigade po-
e via so u "< MR

g : iga je uspjela u svakom u
ona će dobro doći svima. Dobro će ne